Izračunajte Svoj Rizik Od Srčane Bolesti

cm
kg

Ova procjena rizika od srčanih bolesti daje realnije rezultate za osobe između 18 i 99 godina. Kod osoba mlađih od 18 i starijih od 99 godina, prisustvo jednog ili više kardiovaskularnih faktora rizika ukazuje na povećanje kardiovaskularnog rizika. Ako spadate u ovu kategoriju, trebate zatražiti dodatnu procjenu i preporuku za liječenje od svog ljekara.

Ukupni holesterol (mg/dL)
HDL (mg/dL)
Sistolički (veliki)
Dijastolički (mali)

Ako ne znate vrijednosti svog krvnog pritiska, procijenjeni rizik se ipak može izračunati; međutim, unošenjem izmjerenih vrijednosti rezultat će biti precizniji.

Napomena: Intenzivna aktivnost je aktivnost koja izaziva znatno brže disanje od uobičajenog (npr. brza vožnja bicikla, aerobik). Umjerena aktivnost izaziva nešto brže disanje (npr. vožnja bicikla umjerenim tempom).

Odgovore dajte prema svom načinu ishrane u posljednjih mjesec dana. Napomena: 1 porcija je približne veličine male jabuke/malog krompira.

Primjeri porcija: hamburger/mesni proizvodi (oko 90 g), maslac (1 kašičica), punomasno mlijeko (1 čaša), sladoled (pola čaše), sir (oko 30 g).

Budući da imate anamnezu kardiovaskularne bolesti, zajedno sa svojim ljekarom izvršite procjenu kako biste utvrdili svoj rizik.

U narednihu narednihkardiovaskularna bolestsrčani udar ili moždani udarvaš rizik od doživljavanja:

Ova stopa predstavljau bilo kojem trenutku unutarkardiovaskularna bolestsrčani udar ili moždani udarizražava vjerovatnoću da ćete doživjeti.

Preduzmite akciju

Vaše faktore rizikakardiovaskularna bolestsrčani udar ili moždani udarkada biste ih mogli svesti na prihvatljive nivoe, u narednihvaš procijenjeni rizik za:

Vaš rizik od kardiovaskularnih bolesti je na prihvatljivom nivou ili blizu njega. Nastavite na ovaj način.

Prije povećanja nivoa fizičke aktivnosti, posavjetujte se sa svojim ljekarom kako biste bili sigurni da je to bezbjedno.

  • Postepeno povećavajte nivo fizičke aktivnosti. Ciljajte na najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično, 75 minuta intenzivne aerobne aktivnosti ili uravnoteženu kombinaciju oboje. Vježbajte najmanje 10 minuta u jednom navratu, raspodijelite to tokom sedmice i dodajte vježbe snage najmanje dva dana sedmično.
  • Postepeno povećavajte nivo fizičke aktivnosti. Ciljajte na najmanje 150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti, 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti ili uravnoteženu kombinaciju oboje sedmično. Vježbajte najmanje 10 minuta u jednom navratu, raspodijelite to tokom sedmice i dodajte vježbe snage najmanje dva dana sedmično.
  • Ako trenutno uopšte ne obavljate fizičku aktivnost, možete razmotriti da počnete sa 15 minuta, dva ili tri dana sedmično, i vremenom postepeno povećavate prema gore navedenim ciljevima.
  • Zdravo se hranite.
  • Usvojite zdrav način ishrane koji naglašava sljedeće:
    • Voće, povrće i cjelovite žitarice
    • Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti i zdravi izvori proteina (riba, mahunarke, perad itd.)
    • Nesoljeni orašasti plodovi te zdrave masti poput maslinovog ulja i biljnih ulja
  • Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
  • Ne pušite i klonite se duhanskih proizvoda.
  • Razmislite o smanjenju unosa kalorija u vašoj svakodnevnoj ishrani.
  • Posavjetujte se sa svojim ljekarom o testovima probira i opcijama liječenja u vezi sa vašim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
  • Ograničite količinu soli u ishrani.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Ako imate prekomjernu težinu ili gojaznost, smršajte.
  • Koristite lijekove za krvni pritisak ako vam ih ljekar preporuči.
  • Redovno mjerite krvni pritisak; ako su vrijednosti visoke, obratite se svom ljekaru.
  • Razmotrite DASH pristup ishrani koji pomaže u liječenju ili prevenciji visokog krvnog pritiska.
  • Ako imate prekomjernu težinu ili gojaznost, smršajte.
  • Koristite lijekove za dijabetes onako kako je preporučio vaš ljekar.
  • Mjerite šećer u krvi i nastojte ga održavati u granicama koje preporučuje vaš ljekar.
  • Razmotrite savjetovanje ili podršku putem medikamentozne terapije za prestanak pušenja/upotrebe duhana. Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kako možete prestati.
  • Obratite se zdravstvenoj ustanovi i izmjerite krvni pritisak.

Imate anamnezu kardiovaskularne bolesti. Kako biste pomogli da vaše srce ostane što zdravije:

  • Postepeno povećavajte nivo fizičke aktivnosti. Ciljajte na najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aerobne aktivnosti sedmično (ili uravnoteženu kombinaciju oboje). Vježbajte najmanje 10 minuta u jednom navratu, raspodijelite to tokom sedmice i dodajte vježbe snage najmanje dva dana sedmično.
  • Usvojite zdrav način ishrane koji naglašava sljedeće:
    • Voće, povrće i cjelovite žitarice
    • Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti i zdravi izvori proteina (riba, mahunarke, perad itd.)
    • Nesoljeni orašasti plodovi te zdrave masti poput maslinovog ulja i biljnih ulja
  • Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
  • Ne pušite i klonite se duhanskih proizvoda.
  • Redovno koristite lijekove koje vam je ljekar propisao za srčano oboljenje i druga zdravstvena stanja (npr. aspirin, statine ili lijekove za krvni pritisak).
  • Ne zanemarujte redovne kontrole kod ljekara.

Dodatni faktori koji mogu uticati na vaš rizik su:

Dodatni faktori rizika:

  • Ne
  • Porodična anamneza
  • Fizička neaktivnost
  • Nizak unos voća i povrća u ishrani
  • Visok unos zasićenih (životinjskih) masti

Zaštitni faktori:

  • Ne
  • Visok nivo fizičke aktivnosti
  • Visok unos voća i povrća
  • Nizak unos zasićenih (životinjskih) masti

Rezultati ove procjene su okvirni i trebaju se posmatrati samo kao jedan od faktora u određivanju vašeg rizika od srčanih bolesti. U nekim slučajevima rezultati mogu biti netačni i kod određenih populacija mogu prikazati veći rizik nego što stvarno postoji.