Šta Je Anoreksija? Koji Su Simptomi Anoreksije Nervoze?

sta-je-anoreksija

Sažmite ovaj sadržaj pomoću vještačke inteligencije (AI):

ChatGPTGrokPerplexityClaude.ai

Anoreksija nervoza je ozbiljan poremećaj prehrane kod kojeg osoba ograničava unos hrane zbog straha od dobijanja na težini. Kod ove bolesti, koja obično počinje u periodu adolescencije, osoba ima poremećenu percepciju svog tijela i, uprkos izrazitoj mršavosti, osjeća se debelom. Anoreksija nije bolest ograničena samo na želju za mršavljenjem, iza nje stoje duboki psihološki uzroci. Ako se ne liječi, može doći do stadija koji ugrožava život. 

Šta je Anoreksija?

Anoreksija je ozbiljan poremećaj prehrane kod kojeg se, zbog nezadovoljstva vlastitim tijelom i straha od dobijanja na težini, ograničava unos hrane. Nije to samo fizički, već i psihološki problem.

Osobe sa anoreksijom sebe obično doživljavaju kao veoma debele, uprkos tome što su zapravo veoma mršave. Ovaj poremećaj percepcije, u medicini poznat kao dismorfija tijela, dovodi do toga da osoba postane nezadovoljna sobom i opsjednuta svojim tijelom. Nakon nekog vremena, osoba se toliko plaši dobijanja na težini da vježba intenzivno i potpuno izbjegava jedenje. 

Anoreksija nije samo bezazlena želja za mršavljenjem – povezana je i sa psihološkim uzrocima kao što su depresija, perfekcionizam, anksioznost i nisko samopoštovanje. Ovo stanje često odražava nesigurnost osobe prema vlastitom tijelu i unutrašnje konflikte. Iako se najčešće javlja kod djevojaka u adolescenciji, može se javiti u bilo kojoj dobnoj skupini. Ako se ne dijagnostikuje na vrijeme, može uzrokovati brojne bolesti, od srčanih oboljenja do osteoporoze, te dovesti do ozbiljnih posljedica kao što je oštećenje organa. 

Zašto Dolazi do Anoreksije?

Anoreksija se javlja kao rezultat kombinacije brojnih faktora – bioloških, psiholoških i faktora okoline. Faktor koji pokreće anoreksiju može biti različit za svaku osobu. Obično se javlja u vezi sa osjećajem bezvrijednosti, potrebom za prihvaćanjem i problemima vezanim za percepciju tijela. Međutim, kod nekih osoba postoje i genetske predispozicije koje mogu doprinijeti razvoju anoreksije. 

Glavni faktori koji uzrokuju nastanak anoreksije su:

Psihološki Uzroci

Anoreksija se češće javlja kod osoba koje imaju određene psihološke poteškoće, kao što su izražena potreba za kontrolom, perfekcionizam, osjećaj bezvrijednosti i samokritičnost. Naročito je učestala kod žena. Osoba sa anoreksijom dolazi do stanja u kojem misli da će, ostvarujući kontrolu nad svojim tijelom, ostvariti kontrolu nad svojim životom. U ovoj fazi, psihijatrijski problemi kao što su depresija, anksiozni poremećaji i obsesivno-kompulzivni poremećaj mogu doprinijeti razvoju anoreksije.

Genetski Faktori

Kod osoba koje u porodičnoj anamnezi imaju poremećaje prehrane, depresiju i obsesivno-kompulzivni poremećaj, rizik od razvoja anoreksije može biti veći. Istraživanja su pokazala da genetski faktori mogu uticati na mehanizme raspoloženja i nagrađivanja u mozgu, kao što su serotonin i dopamin. 

Porodična Dinamika 

Struktura porodice i dešavanja u porodici mogu igrati ulogu u razvoju anoreksije. Roditelji koji su izrazito kontrolišući, kritični i imaju visoka očekivanja od uspjeha, kao i emocionalno zanemarivanje i traumatski događaji, mogu dovesti do toga da osoba razvije negativne misli o vlastitom tijelu, te može doživjeti konflikt identiteta. Ovo, vremenom, može dovesti do toga da osoba koristi jedenje kao sredstvo kontrole, što dalje uzrokuje anoreksiju. 

Traume

Mnoge osobe sa anoreksijom imaju u prošlosti iskustvo traume. Traumatska iskustva kao što su gubitak voljene osobe, nasilje, zlostavljanje ili seksualni napad mogu dovesti do razvoja anoreksije. Osoba koja smatra da je izgubila kontrolu nad ovakvim događajima može razviti mehanizam suočavanja kontrolišući svoje ponašanje u vezi sa jedenjem. 

Utjecaj Medija i Društvenih Mreža

Tradicionalni mediji, kao što su televizija i reklame, te platforme društvenih mreža, imaju veoma snažan utjecaj, posebno na mlade. Zbog obrađenih fotografija tijela, promocije estetskih operacija, filtriranih fotografija i korištenja vještačke inteligencije, stvorena je nerealna percepcija idealnog tijela. Osobe koje su često izložene ovakvom sadržaju počinju upoređivati svoje tijelo sa onim što vide u medijima. 

Osim toga, sadržaji na društvenim mrežama koji promovišu poremećaje prehrane (kao što su ASMR videi) mogu doprinijeti normalizaciji anoreksičnog ponašanja. Snaga medija i društvenih mreža, često neprimjetno, postala je faktor koji pokreće anoreksiju.

Koji su Simptomi Anoreksije?

Simptomi anoreksije se pokazuju i fizički i psihološki. Simptomi se često razvijaju postepeno, tokom vremena. Osoba često može sakriti simptome ili ih doživljavati kao normalne. 

Fizički simptomi anoreksije su: 

  • Naglo gubljenje na težini
  • Nizak krvni pritisak i puls
  • Suha i bleda koža
  • Modrice i osjećaj hladnoće u tijelu
  • Umor, slabost
  • Neredovan menstrualni ciklus
  • Problemi sa želucem i crijevima
  • Vrtoglavica, gubitak svijesti

Psihološki i bihevioralni simptomi anoreksije su: 

  • Opsesija kalorijama
  • Prekomjerno vježbanje
  • Odbijanje jedenja
  • Izbjegavanje jedenja u društvu
  • Strah od dobijanja na težini
  • Nisko samopoštovanje
  • Depresija i anksioznost
  • Poremećena percepcija tijela
  • Suicidalne misli ili misli o samopovređivanju

Simptomi anoreksije se ponekad mogu jasno vidjeti, a ponekad ih osoba može skrivati. Anoreksija koja se ne liječi na vrijeme može ugroziti život. Zbog toga je veoma važno pažljivo pratiti simptome i potražiti pomoć stručne osobe.

Koji Problemi Mogu Nastati zbog Anoreksije?

Zbog anoreksije, u tijelu se mogu razviti oštećenja u mnogim oblastima, kao što su srce, mozak, digestivni sistem i hormoni. Također, ako se ne liječi ili se liječenje odgodi, može ugroziti život. Glavni problemi koji mogu nastati zbog anoreksije su:

  • Hipotenzija (nizak krvni pritisak)
  • Poremećaji srčanog ritma (aritmija)
  • Bradikardija (nizak broj srčanih otkucaja)
  • Hormonalni disbalans
  • Osteoporoza (gubitak koštane mase)
  • Zatvor i lijenost želuca
  • Refluks
  • Otežano gutanje
  • Poteškoće sa koncentracijom
  • Zaboravnost i mentalna zamagljenost
  • Depresija, anksiozni poremećaji, obsesivne misli
  • Suicidalne misli i ponašanje
  • Usporavanje i pogoršanje funkcije organa
  • Česta oboljenja
  • Odgođeno zacjeljivanje rana
  • Rizik od smrti

Kako se Dijagnostikuje Anoreksija?

Dijagnoza anoreksije nervoze obuhvata i psihijatrijsku i medicinsku procjenu. Dijagnozu ne postavlja samo jedan stručnjak – postavlja se multidisciplinarnim pristupom i zajedničkom procjenom stručnjaka kao što su psihijatar, psiholog, dijetetičar i specijalista internističkih bolesti. 

Nakon fizičke i psihološke procjene, dijagnoza anoreksije nervoze može se postaviti na osnovu kriterija DSM-5 (Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja), koji je objavilo Američko psihijatrijsko udruženje. Prema DSM-5, kod pacijenta mora postojati:

  • Niska tjelesna težina zbog ograničavanja kalorija,
  • Izražen strah od dobijanja na težini ili od gojaznosti,
  • Poremećena percepcija tjelesne težine ili oblika tijela.

Uz DSM-5 dijagnostičke kriterije, za klasifikaciju stepena težine bolesti uzimaju se u obzir i raspon BMI koji je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Prema tome; 

  • Blaga anoreksija: BMI 17 ili više
  • Umjerena anoreksija: BMI 16.0 – 16.99
  • Teška anoreksija: BMI 15.0 – 15.99
  • Izuzetno teška anoreksija: BMI ispod 15. 

Kako se Liječi Anoreksija Nervoza?

Liječenje anoreksije se planira prema težini bolesti. Liječenje se provodi zajednički od strane brojnih oblasti, kao što su psihijatrija, psihologija, prehrana i dijetetika i interna medicina. Prvi cilj liječenja je poboljšanje fizičkog zdravlja pacijenta. 

Nakon što se uoči poboljšanje u nutritivnom liječenju pacijenta, počinje proces psihološkog liječenja. Pošto anoreksija nervoza često ide zajedno sa dubokim psihološkim problemima kao što su poremećena percepcija tijela, perfekcionizam i potreba za kontrolom, pacijentu može biti potrebna podrška terapije. Jedna od najčešće korištenih metoda je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT). Također, u slučaju psiholoških problema kao što su depresija, anksioznost ili sklonost suicidu, može se razmotriti i medikamentozna terapija. 

Liječenje anoreksije nervoze je dugotrajan proces. Ponekad se osoba može opirati liječenju ili nailaziti na poteškoće. U ovom trenutku, veoma je važna podrška kako profesionalnog tima, tako i porodice i okoline.

Kako se Sprječava Anoreksija Nervoza?

Iako ne postoji siguran način da se anoreksija nervoza potpuno spriječi, postoje neke preventivne mjere koje se mogu poduzeti. Sprječavanje anoreksije zahtijeva svjesnost ne samo pojedinca, već i porodice, obrazovnih institucija, zdravstvenog sistema, pa čak i medija. Neke od mjera koje se mogu poduzeti radi sprječavanja anoreksije su:

  • Jačanje percepcije tijela i samopoštovanja kod djece i mladih
  • Pozitivna i podržavajuća komunikacija u porodici
  • Povećanje medijske i digitalne pismenosti
  • Edukacija osoblja i nastavnika u školama o svjesnosti
  • Upoznavanje sa simptomima i faktorima rizika
  • Normalizacija traženja profesionalne pomoći

Sprječavanje anoreksije nervoze je odgovornost koja ne pada samo na pojedinca, već i na cijelo društvo. Zbog toga je veoma važno poduzeti mjere, podizati svijest i posebno pružati podršku mladima. 

Često Postavljana Pitanja o Anoreksiji

Je li Liječenje Anoreksije Moguće?

Da, liječenje anoreksije nervoze je moguće. Uz ranu dijagnozu, stručnu podršku i individualno prilagođen plan liječenja, potpuno izlječenje je moguće.

Zašto Gubim na Težini Iako Jedem?

Ako gubite na težini uprkos tome što jedete, iza toga mogu stajati različiti uzroci, kao što su problemi sa štitnom žlijezdom, dijabetes ili poremećaji digestivnog sistema. Radi utvrđivanja uzroka, potrebno je obratiti se ljekaru specijalisti.

U Kojoj Dobi Počinje Anoreksija?

Anoreksija obično počinje u periodu adolescencije, ali se može javiti u bilo kojoj dobi i kod bilo kojeg pola. 

Kojem Ljekaru se Obratiti u Slučaju Želje da se ne Jede?

Želja za nejedenjem može se javiti zbog fizičkih ili psiholoških uzroka. Kao prvi korak, možete se obratiti psihijatriji, a ako je potrebno, i specijalistima interne medicine, endokrinologije ili gastroenterologije. 

Koji se Odjel Bavi Anoreksijom?

Pošto je anoreksija psihijatrijski poremećaj, prvo se treba obratiti odjelu za psihijatriju. Proces liječenja se obično provodi multidisciplinarnim pristupom, u kojem zajedno rade psihijatar, psiholog, dijetetičar i specijalista interne medicine.

Kakva je Razlika Između Anoreksije i Bulimije?

Anoreksiju karakteriše ograničavanje jedenja hrane zbog straha od dobijanja na težini i poremećena percepcija tijela, dok bulimiju karakterišu napadi prejedanja praćeni povraćanjem. Kod bulimije je težina obično normalna.

Do Čega Dovodi Izrazita Mršavost?

Izrazita mršavost može dovesti do slabljenja imunološkog sistema, neredovnog menstrualnog ciklusa, gubitka koštane mase, umora, poremećaja srčanog ritma i insuficijencije organa. Na duži period može predstavljati opasnost za život.

Šta je Poremećaj Prehrane u Psihologiji?

Poremećaj prehrane u psihologiji karakteriše gubitak kontrole osobe nad jedenjem. Anoreksija, bulimija i poremećaj prejedanja su najčešće rahatsızlıkovi. 

Šta je Bolest Manekenki?

Bolest manekenki je termin koji se u narodu koristi za anoreksiju nervozu. 

Koliko Kilograma se Definiše kao Anoreksija?

Prilikom definisanja anoreksije, ne uzima se u obzir tjelesna težina, već indeks tjelesne mase (BMI). U skladu s tim, BMI ispod 15 predstavlja znak teške anoreksije.

Koji su Simptomi Izrazite Mršavosti?

Izrazita mršavost, osim fizičkog izgleda, može uzrokovati simptome kao što su izraženo osjećanje hladnoće, neredovan menstrualni ciklus, suha koža, opadanje kose i problemi sa imunološkim sistemom.

Je li Nemogućnost Dobijanja na Težini Uprkos Jedenju Bolest?

Nemogućnost dobijanja na težini uprkos jedenju može u nekim slučajevima biti znak bolesti kao što su problemi sa štitnom žlijezdom, dijabetes, hipertenzija, anoreksija ili bulimija. 


Datum unosa: 02.07.2025

Datum ažuriranja: 02.09.2025

Kreirao: Odbor za web publikacije Medipol zdravstvene grupacije


Psihologija Ljekari