Mogu Li Oboljeli Od Raka Postiti?

Da li pacijenti oboljeli od raka mogu postiti predstavlja individualno pitanje koje zavisi ne samo od vrste i stadija bolesti, nego i od opšteg zdravstvenog stanja osobe, njenog nutritivnog statusa, lijekova koje koristi i plana liječenja. Ova situacija zahtijeva medicinsku procjenu rizika. 

Prilikom donošenja odluke o postu kod pacijenata oboljelih od raka, uzimaju se u obzir svakodnevni život pacijenta, promjena tjelesne težine u posljednjem periodu, stanje apetita, unos tečnosti i vrijeme uzimanja lijekova koje koristi. Kod nekih pacijenata koji mogu lako obavljati svakodnevne aktivnosti, kod kojih nije zabilježen značajan gubitak tjelesne težine i čija je ishrana relativno uravnotežena, post se može razmotriti pod kontrolom liječnika. Nasuprot tome, u slučajevima ozbiljne slabosti, gubitka apetita, brzog gubitka tjelesne težine, pratećih bolesti kod kojih dehidracija predstavlja rizik ili situacija u kojima bi redovno uzimanje lijekova bilo narušeno, post se ne preporučuje.

Mogu li Pacijenti Oboljeli od Raka koji Primaju Hemoterapiju i Radioterapiju Postiti?

Da li pacijenti oboljeli od raka koji primaju hemoterapiju i radioterapiju mogu postiti, obavezno je pitanje koje zahtijeva procjenu liječnika. Tokom perioda hemoterapije, organizam postaje osjetljiviji kako zbog djelovanja lijekova, tako i zbog opterećenja bolešću. Posebno česti nuspojave hemoterapije kao mučnina, povraćanje, dijareja-zatvor, promjene ukusa i mirisa, rane u ustima, slabost i gubitak apetita, otežavaju dnevni unos dovoljne količine kalorija i proteina. 

Kada se ishrana ograniči zbog posta, postaje teško u kratkom vremenskom periodu unijeti potrebnu energiju. To može ubrzati gubitak tjelesne težine i mišićne mase. Osim toga, hemoterapija kod nekih pacijenata čini bubrežnu funkciju i ravnotežu tečnosti kritičnijom. Dugotrajno ostajanje bez tečnosti može uzrokovati vrtoglavicu i nizak krvni pritisak, a takođe može povećati opterećenje bubrega. 

Još jedna važna tema je i raspored uzimanja lijekova. Pacijenti koji primaju hemoterapiju najčešće koriste dodatne lijekove kao antiemetike (protiv mučnine), lijekove za zaštitu želuca, analgetike, kortizon ili lijekove za sprečavanje infekcija, a neki od njih se moraju uzimati nakon jela ili raspodijeljeno tokom dana. Ako post poremeti ovaj raspored, rizik od nuspojava i komplikacija se može povećati.

Kod radioterapije, rizik se oblikuje prema regiji koja se zrači i stepenu nuspojava. Kod pacijenata koji primaju radioterapiju u regiji glave i vrata mogu se javiti otežano gutanje, suhoća usta, promjena ukusa, rane u usnoj šupljini. Kako je u ovom slučaju dovoljna ishrana već otežana, post može dodatno pogoršati nutritivni deficit. 

Kod radioterapije u regiji abdomena/pelvisa mogu se javiti tegobe kao mučnina, osjetljivost crijeva, dijareja. Dugotrajno gladovanje i ograničenje unosa tečnosti mogu povećati rizik od dehidracije i poremećaja elektrolita. Slabost, koja se može povećati u kasnijim sedmicama radioterapije, može učiniti da cjelodnevno ostajanje bez hrane i tečnosti bude teže podnošljivo.

Za pacijente oboljele od raka koji primaju hemoterapiju i radioterapiju, post se u većini slučajeva ne preporučuje. Zbog toga je kod pacijenata koji primaju hemoterapiju ili radioterapiju, sa aspekta zdravstvene sigurnosti, najispravniji i najsigurniji pristup - ne postiti.

Koji Pacijenti Oboljeli od Raka ne Trebaju Postiti?

Bez obzira na vrstu raka, posebno tokom procesa liječenja (hemoterapija, radioterapija i slična aktivna liječenja), post se generalno ne smatra sigurnim jer može otežati dovoljan unos hrane i tečnosti, povećati slabost i gubitak tjelesne težine te poremetiti raspored uzimanja lijekova. 

Zbog toga je najispravniji pristup po pitanju posta kod pacijenata oboljelih od raka donošenje odluke u skladu sa procjenom i preporukom liječnika. Ako liječnik ne smatra post prikladnim, ne postiti je najsigurnija opcija sa zdravstvenog aspekta.

Kako Ramazanski Post Utiče na Imunološki Sistem?

Kod pacijenata oboljelih od raka, imunološki sistem ima ključnu ulogu u zaštiti organizma od infekcija. Dugotrajno gladovanje i žeđ mogu uzrokovati poteškoće u unosu dovoljne količine kalorija i proteina. Ova situacija može dovesti do nedovoljnog unosa energije potrebne za proizvodnju i funkciju imunoloških ćelija. 

Ograničavanje unosa tečnosti tokom mjeseca ramazana takođe predstavlja značajan rizik za pacijente oboljele od raka. Nedovoljan unos tečnosti može smanjiti kapacitet organizma za izlučivanje toksina, opteretiti bubrežnu funkciju i negativno utjecati na ravnotežno funkcionisanje imunološkog sistema. Žeđ takođe može povećati tegobe kao slabost i nizak krvni pritisak, smanjujući opštu otpornost pacijenta. Kada imunološki sistem oslabi, rizik od infekcija se povećava.

Tokom liječenja raka, imunološki sistem je u većini slučajeva supresiran. U ovom procesu, redovna ishrana, dovoljan unos proteina i uravnotežena konzumacija tečnosti su osnovni elementi u očuvanju imuniteta. Kada se ova ravnoteža ne može održati tokom ramazanskog posta, imunološki sistem može postati podložniji oštećenjima. Osim toga, poremećaj rasporeda spavanja i navika jedenja kasno noću mogu negativno utjecati na ravnotežu hormona povezanih s imunitetom, slabeći time odbranu organizma.