Mogu Li Srčani Bolesnici Postiti?

Post za srčane bolesnike varira u zavisnosti od vrste bolesti, njene težine i lijekova koji se koriste, te obavezno zahtijeva saglasnost kardiologa.

Bolesnici s kontroliranom hipertenzijom ili blagom srčanom insuficijencijom mogu postiti vodeći računa o redovnoj upotrebi lijekova i unosu tečnosti, dok je post rizičan kod teške srčane insuficijencije, nedavno preživljenog srčanog udara ili napada angine.

Mogu li Srčani Bolesnici Postiti?

Ne postoji prepreka za post kod srčanih bolesnika čije je stanje stabilno. Kako srčane bolesti obuhvataju širok spektar, od jednostavnih poremećaja ritma do uznapredovale srčane insuficijencije, nije ispravno uvoditi opće ograničenje za sve srčane bolesnike.

Bolesnici sa srčanim i vaskularnim oboljenjima koji u posljednjih godinu dana nisu preživjeli srčani udar i čiji su simptomi pod kontrolom lijekovima, mogu postiti uz konsultaciju sa svojim ljekarom, ali se post ne preporučuje osobama koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi zbog protetske srčane valvule, onima kojima je u posljednjih godinu dana ugrađen stent, osobama s uznapredovalom srčanom insuficijencijom ili onima koji koriste veliki broj lijekova.

Prije donošenja odluke o postu, srčani bolesnici obavezno moraju konsultovati svog ljekara koji ih prati, te je potrebna individualna procjena.

U zavisnosti od stanja bolesti, moguće je ponovno prilagoditi terapiju lijekovima i podesiti doze prema vremenu iftara i sehura. Bolesnici koji su prošli ljekarsku kontrolu i za koje je procijenjeno da je to prikladno, mogu sigurno postiti tokom mjeseca ramazana vodeći računa o određenim pravilima.

Da li Post Pozitivno Utiče na Srce?

Post ima mnoge korisne učinke za zdrave osobe i srčane bolesnike pod kontrolom.

Naučnim istraživanjima je pokazano da se kod osoba koje poste smanjuju procesi zgrušavanja krvi u kardiovaskularnom sistemu, povećava nivo korisnog holesterola HDL, a nivoi lošeg holesterola LDL i trigliceridi ostaju u ravnoteži.

Utvrđeno je da se nivo homocisteina, koji je faktor rizika za koronarnu bolest srca, kod osoba koje poste smanjuje na najniže vrijednosti.

Ovi nalazi pokazuju da post kod zdravih osoba ima pozitivan učinak u zaštiti od koronarne bolesti srca, dok kod postojećih srčanih bolesnika pomaže u sprečavanju ili usporavanju progresije bolesti.

Istraživanja provedena na bolesnicima sa kardiovaskularnim oboljenjima pokazala su da tokom mjeseca ramazana nema povećanja učestalosti srčanih udara, a u nekim studijama je čak zabilježeno da je rizik od srčanog udara niži kod osoba koje poste.

Kod bolesnika sa srčanom insuficijencijom utvrđeno je da post poboljšava opterećenje tečnošću i ima pozitivne učinke na poremećaje ritma i nivoe holesterola. Dokazano je da post kod bolesnika sa koronarnom arterijskom bolešću koji nemaju tegobe, pruža korisne učinke na kontrolu masti u krvi i šećera, bez povećanja neželjenih srčanih događaja.

Da li Post Šteti Srcu?

Da li post šteti srcu ili ne, zavisi od stanja srčane bolesti osobe, pravila kojih se pridržava tokom posta i navika ishrane.

Pokazano je da post ne utiče negativno na tok srčane bolesti kod bolesnika koji poste u skladu s pravilima, redovno uzimaju svoje lijekove i pravilno se hrane.

S druge strane, konzumacija prekomjerne količine masne i kalorične hrane na iftaru, brzo i obilno jedenje, povećavaju radni opterećenje srca i mogu dovesti do naglih srčanih udara. Masna, brza i obilna ishrana nakon dugog perioda gladovanja povećava količinu krvi koja ide u želučano-crijevni sistem, što dodatno opterećuje srce i može imati opasne posljedice.

Post, posebno tokom vrućih i dugih ljetnih dana, može uzrokovati prekomjeran gubitak tečnosti i elektrolita, neravnoteže krvnog pritiska i poremećaje u ishrani srca zbog dugotrajnog izostanka unosa tečnosti.

U slučaju narušavanja pridržavanja terapije lijekovima i dijete, može doći do pojačanja tegoba vezanih za srčanu insuficijenciju i povećane potrebe za hospitalizacijom. Poremećaj ritma spavanja i povećana konzumacija prekomjerno masne i slatke hrane takođe su faktori koji mogu negativno utjecati na tok bolesti.

Na Šta Treba Paziti Srčani Bolesnici Prilikom Posta?

Srčani bolesnici prilikom posta trebaju prije svega konsultovati svog ljekara koji ih prati i izvršiti prilagodbu lijekova.

Za bolesnike koji koriste više od jednog lijeka dnevno, potrebno je preći na dugodjelujuće oblike lijekova ili podesiti doze za iftar i sehur.

Ako ljekar nije dao drugu preporuku, dnevni unos od najmanje 2 litre vode treba rasporediti između iftara i sehura.

Posebno je od vitalnog značaja da bolesnici s hipertenzijom i kardiovaskularnim oboljenjima obrate pažnju na dovoljan unos tečnosti, jer dehidracija može uzrokovati poremećaje u ishrani srca i neravnoteže krvnog pritiska.

Često Postavljana Pitanja

Često postavljana pitanja i odgovori navedeni su u nastavku.

Na Šta Treba Paziti Osobe sa Poremećajem Srčanog Ritma Prilikom Posta?

Osobe sa poremećajem srčanog ritma prilikom posta obavezno moraju konsultovati svog ljekara i ne smiju prekidati uzimanje lijekova.

Mogu li Osobe koje Koriste Lijekove za Razrjeđivanje Krvi Postiti?

Bolesnici koji koriste lijekove za razrjeđivanje krvi zbog srčane valvularne bolesti ili poremećaja ritma mogu postiti, ali je obavezna ljekarska kontrola.

Mogu li Osobe sa Stentom u Srcu Postiti?

Nije prikladno da poste bolesnici kojima je u posljednjih godinu dana ugrađen stent, jer se kod njih primjenjuje dvojna terapija za razrjeđivanje krvi.

Može li Osoba sa Rupom u Srcu Postiti?

Da li osobe sa rupom u srcu mogu postiti treba procijeniti individualno, u zavisnosti od tipa i težine srčane bolesti.