Simptomi I Liječenje Poremećaja Srčanog Ritma (Aritmije)

Poremećaj srčanog ritma, medicinskim nazivom aritmija, stanje je u kojem se poremeti normalan ritam otkucaja srca. Aritmija se javlja kada otkucaji srca postanu previše brzi, previše spori ili nepravilni. Kod nekih osoba ovo stanje ne pokazuje nikakve simptome, dok se kod drugih pacijenata može manifestovati simptomima kao što su lupanje srca, vrtoglavica, gubitak svijesti i otežano disanje. Proces liječenja aritmije razlikuje se u zavisnosti od vrste i ozbiljnosti poremećaja ritma.

Šta je Poremećaj Srčanog Ritma (Aritmija)?

Poremećaj srčanog ritma (aritmija) je stanje u kojem srce, kao rezultat poremećaja električnih signala unutar njega, kuca previše brzo, previše sporo ili nepravilno. Ovo stanje dovodi do toga da srce ne može efikasno pumpati krv koja je potrebna organizmu, a u nekim slučajevima može negativno utjecati na funkciju plućа, mozga i drugih organa. Aritmije se obično klasifikuju kao tahikardija (preko 100 otkucaja u minuti), bradikardija (ispod 60 otkucaja u minuti) ili otkucaji s nepravilnim ritmom. Iako je većina aritmija bezopasna i privremena, neke njene vrste, posebno atrijalna fibrilacija, mogu povećati rizik od moždanog udara zbog stvaranja krvnih ugrušaka. U pozadini mogu stajati bolesti srca i krvnih sudova, problemi sa srčanim zaliscima, elektrolitni disbalans ili povremeno privremena stanja kao što su stres i prekomjeran unos kafeina. U dijagnostici aritmije koriste se metode kao EKG, Holter monitoring i elektrofiziološko ispitivanje. Liječenje aritmije obuhvata lijekove, kardioverziju, ablaciju i, ako je potrebno, ugradnju pacemakera.

Zašto Dolazi do Aritmije?

Među najčešćim faktorima koji mogu dovesti do poremećaja srčanog ritma su virusne infekcije, konzumacija alkohola i tabaka. Prekomjeran unos kafeina, intenzivna fizička aktivnost, naglašeni strah i stres također mogu negativno utjecati na srčani ritam. Osim toga, određeni lijekovi na recept ili bez recepta, kao i nezakonite stimulativne supstance, mogu izazvati poremećaje ritma. Postojanje ovih faktora čini redovno praćenje zdravlja srca izuzetno važnim. Aritmija, odnosno poremećaj srčanog ritma, javlja se kao posljedica nepravilnog rada električnih signala srca, a u pozadini toga mogu stajati brojni uzroci, kako srčani, tako i vansrčani. Među vansrčanim uzrocima su anemija, oscilacije hormona štitne žlijezde, dijabetes, apneja u snu, infekcije i nuspojave određenih lijekova.

Je li Aritmija Opasna?

Poremećaj srčanog ritma (aritmija) u nekim slučajevima nosi ozbiljne zdravstvene rizike i može zahtijevati hitnu medicinsku intervenciju. Međutim, treba imati na umu da promjene u brzini srčanog rada ne ukazuju uvijek na bolest. U svakodnevnom životu, posebno tokom intenzivne fizičke aktivnosti, srčani otkucaji mogu se ubrzati, dok se tokom spavanja ova brzina može smanjiti.

Koji su Simptomi Aritmije (Poremećaja Srčanog Ritma)?

Tokom aritmije, odnosno poremećaja srčanog ritma, srce može kucati vrlo brzo (tahikardija), vrlo sporo (bradikardija) ili nepravilno. Ovo stanje se može manifestovati simptomima kao što su otežano disanje, pritisak u grudima, vrtoglavica, slabost i gubitak svijesti. Najčešće uočeni simptom je lupanje srca. Lupanje srca znači osjećaj brzog, snažnog ili nepravilnog kucanja srca. Ako su napadi lupanja srca nekontrolisani, mogu biti praćeni simptomima kao što su nagla vrtoglavica, znojenje, osjećaj nesvjestice ili stezanje u grudima. Kod nekih aritmija, kao što je atrijalna fibrilacija (AF), simptomi mogu uključivati nepravilan rad srca, otežano disanje, umor, bol u grudima i rizik od gubitka svijesti. Također, poremećaj srčanog ritma se ponekad može otkriti slučajno, bez ikakvih simptoma. Ako doživljavate barem jedan od ovih simptoma, neophodno je obaviti kardiološku procjenu koristeći dijagnostičke metode kao EKG, EHO i 24-satni Holter monitoring. Simptomi aritmije navedeni su u nastavku:

• Lupanje srca
• Otežano disanje
• Osjećaj stezanja ili pritiska u grudima
• Vrtoglavica
• Slabost i umor
• Znojenje
• Gubitak svijesti ili osjećaj kao da ćete se onesvijestiti
• Slučajno otkrivanje bez ikakvih simptoma

Kako se Dijagnostikuje Poremećaj Srčanog Ritma?

U dijagnostici poremećaja srčanog ritma, nakon uzimanja medicinske anamneze i obavljenog fizičkog pregleda, najčešće korištena metoda je elektrokardiografija (EKG). EKG omogućava direktnu procjenu električne aktivnosti srca i praćenje odstupanja u ritmu u realnom vremenu. Međutim, kod nekih pacijenata poremećaj ritma se može javiti kratkotrajno tokom dana i sam po sebi vratiti u normalu. U takvim slučajevima, može biti potrebno snimanje 24-satnog EKG-a radi dužeg praćenja srčanog ritma. Za ovu svrhu se koristi metoda Holter EKG-a. Za istraživanje strukturnih ili funkcionalnih problema srca koji mogu uzrokovati poremećaj ritma, uključuju se dodatne dijagnostičke metode kao ehokardiografija (EHO), test opterećenja, rendgen grudnog koša i razne analize krvi.

Koje su Vrste Aritmije?

Aritmije predstavljaju stanje u kojem srce, zbog poremećaja u električnim signalima, kuca brže, sporije ili nepravilnije od normalnog. Postoje određene vrste aritmija koje se klasifikuju kao poremećaj srčanog ritma. Supraventrikularne aritmije su poremećaji ritma koji počinju u gornjim komorama srca, kao pretkomore, i mogu dovesti do tahikardije. Ventrikularne aritmije su nepravilni otkucaji koji počinju u donjim komorama i mogu imati ozbiljnije posljedice. Bradikardija, odnosno bradiaritmije, predstavljaju spor rad srca; također postoje spojni ritmovi, odnosno mješoviti otkucaji koji potiču iz sinusnog čvora, AV čvora ili His-Purkinjeovog sistema. S druge strane, tahikardija sama po sebi nije zasebna kategorija, već stanje u kojem broj otkucaja srca prelazi 100 u minuti, a uključuje podvrste kao sinusna tahikardija, supraventrikularna tahikardija (SVT), ventrikularna tahikardija, atrijalna tahikardija i paroksizmalna atrijalna tahikardija. Vrste aritmije (poremećaja srčanog ritma) navedene su u nastavku:

• Supraventrikularne aritmije
• Ventrikularne aritmije
• Bradikardija (bradiaritmije)
• Spojni ritmovi
• Sinusna tahikardija
• Supraventrikularna tahikardija (SVT)
• Ventrikularna tahikardija
• Atrijalna tahikardija
• Paroksizmalna atrijalna tahikardija

Kako se Liječi Poremećaj Srčanog Ritma (Aritmija)?

Liječenje poremećaja srčanog ritma varira u zavisnosti od faktora kao što su tip aritmije, njena ozbiljnost i opće zdravstveno stanje pacijenta. Za neke vrste aritmije nije potrebna nikakva medicinska intervencija, dok za druge može biti potrebno aktivno liječenje. Metode liječenja koje se primjenjuju obuhvataju antiaritmijske lijekove, kateter ablaciju i hirurške intervencije. Uređaji kao trajni pacemaker ili implantabilni kardioverter defibrilator (ICD) posebno se koriste u slučajevima poremećaja ritma koji nose životni rizik.

Kako se Zaštititi od Poremećaja Srčanog Ritma?

Za zaštitu od poremećaja srčanog ritma, prije svega je važno jačati zdravlje srca redovnim vježbanjem. Svakodnevna brza šetnja smanjuje rizik od aritmije. Osim toga, stres je jedan od glavnih pokretača poremećaja ritma. Također, zdrava ishrana igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od poremećaja ritma. U ishrani se preporučuje izbjegavanje pokretača kao kafa, alkohol, cigarete i kolaži pića slična koli. Uz ove osnovne mjere u životnom stilu — redovno vježbanje, kontrolu stresa i zdravu ishranu — rizik od razvoja poremećaja srčanog ritma može se značajno smanjiti.

Koji Odjel se Bavi Poremećajem Srčanog Ritma (Aritmijom)?

Medicinska specijalnost koja se bavi liječenjem i praćenjem bolesti kao aritmija, odnosno poremećaj srčanog ritma, je Kardiologija. Ljekari koji rade u ovoj oblasti nazivaju se kardiolozi. Kardiolozi dijagnostikuju i liječe srčane bolesti kao srčani udar, poremećaje ritma, srčanu insuficijenciju i visok krvni pritisak. U slučajevima kada primijenjena terapija lijekovima nije dovoljna, podupiru proces liječenja intervencijskim postupcima kao angiografija.

Često Postavljana Pitanja o Poremećaju Srčanog Ritma (Aritmiji)

Često postavljana pitanja o aritmiji i njihovi odgovori navedeni su u nastavku.

Šta je Bezopasan Poremećaj Ritma?

Kratkotrajna, neobična odstupanja u ritmu otkucaja srca tijela u stanju mirovanja nazivaju se "bezopasan poremećaj ritma". Obično je bezopasan i ne zahtijeva liječenje.

Treba li se Bojati Poremećaja Ritma?

Većina poremećaja ritma je bezopasna i ne zahtijeva liječenje, ali treba imati na umu da neki mogu dovesti do stvaranja krvnog ugruška, gubitka svijesti ili ozbiljnih tegoba.

Može li Aritmija Zaustaviti Srce?

Iako izuzetno rijetko, aritmije kao atrijalna fibrilacija ili ventrikularna fibrilacija mogu poremetiti kontrakciju srca i nose životni rizik.

Uzrokuje li Poremećaj Ritma Srčani Udar?

Poremećaji ritma ne izazivaju direktno srčani udar, ali tokom ventrikularnih aritmija može se razviti poremećaj kontrakcije srca.

Može li Aritmija Biti Psihološke Prirode?

Hormonalne promjene uzrokovane stresom, anksioznošću i napadima panike mogu dovesti do osjećaja lupanja srca i poremećaja ritma.

Uzrokuje li Stres Aritmiju?

Stres, povećavajući lučenje adrenalina u organizmu, može uzrokovati aritmiju u obliku sinusne tahikardije.

Koja je Najčešća Vrsta Aritmije?

Najčešća vrsta aritmije je atrijalna fibrilacija; prepoznaje se po nepravilnom i brzom otkucaju pretkomora.

Da li se Poremećaj Ritma Vidi na EKG-u?

EKG je najčešće korišteno dijagnostičko sredstvo koje može brzo i efikasno otkriti poremećaje ritma.

Koliko Dugo Traje Aritmija?

Trajanje aritmije varira u zavisnosti od njenog oblika; paroksizmalne vrste obično traju od nekoliko minuta do nekoliko sati, dok trajne aritmije ostaju stalne.

Prolazi li Aritmija Sama od Sebe?

Neke aritmije, kao paroksizmalna atrijalna fibrilacija, mogu se okončati same od sebe odmorom ili smanjenjem stresa.

Prolazi li Atrijalna Fibrilacija Spontano?

U nekim slučajevima, kratkotrajna atrijalna fibrilacija može se spontano razrešiti, ali kod rekurentnih slučajeva može biti potrebno liječenje.

Prolazi li Poremećaj Srčanog Ritma Potpuno?

U zavisnosti od vrste poremećaja ritma, neki se mogu potpuno izliječiti terapijom, dok neki zahtijevaju cjeloživotno praćenje.

Šta Treba Uraditi ako Postoji Aritmija?

Ako postoje simptomi aritmije, prvi korak je obratiti se kardiologu, te po potrebi obaviti pretrage kao EKG, Holter monitoring i test opterećenja.

Na Šta Treba Paziti Pacijenti sa Aritmijom?

Pacijenti sa aritmijom treba da paze na redovne kontrole kod ljekara, upravljanje stresom, redovan san i izbjegavanje pokretača (kafa, alkohol).

Šta Pomaže Kod Poremećaja Srčanog Ritma?

Kontrola se može postići tehnikama za smanjenje stresa, dovoljnim snom, balansom tečnosti i lijekovima koje preporuči ljekar.

Šta Pomaže Kod Poremećaja Ritma Kod Kuće?

Vježbe dubokog disanja, odmor, pijenje puno vode i izbjegavanje kafe i alkohola mogu ublažiti poremećaj ritma kod kuće.

Šta Ne Treba Jesti Osobe sa Poremećajem Srčanog Ritma?

Prekomjeran unos kafe, energetskih pića, alkohola i previše soli može pokrenuti poremećaj ritma; treba ih izbjegavati.

Koje Namirnice Pokreću Poremećaj Srčanog Ritma?

Napitci s kafeinom, alkohol, prekomjerno slana i prerađena hrana mogu pokrenuti poremećaj ritma.