Šta Je Dislipidemija, Koji Su Njeni Simptomi?

Dislipidemija je stanje u kojem su nivoi lipida (masti) u krvi povišeni iznad normalnih vrijednosti ili su u disbalansu. Abnormalni nivoi masti, kao što su holesterol i trigliceridi, stvaraju osnovu za brojne zdravstvene probleme, prije svega kardiovaskularne bolesti. Dislipidemija, koja se obično razvija bez simptoma, može se staviti pod kontrolu ranom dijagnozom i promjenama životnog stila.

Šta je Dislipidemija?

Dislipidemija je stanje u kojem nivoi lipida u krvi, kao što su holesterol i trigliceridi, odstupaju od normalnih vrijednosti. Dislipidemija, posebno u slučajevima visokog LDL-a (loš holesterol) i niskog HDL-a (dobar holesterol), pokreće stvaranje plaka na zidovima krvnih sudova, čime povećava ozbiljne kardiovaskularne rizike kao što su ateroskleroza, srčani udar i moždani udar. Osim toga, često se javlja zajedno sa komponentama metaboličkog sindroma kao što su gojaznost, insulinska rezistencija i hipertenzija. Ako se ne liječi, dislipidemija stvara osnovu za začepljenje krvnih sudova i mora se kontrolisati redovnim praćenjem lipida, zdravim načinom života i, po potrebi, lijekovima za snižavanje lipida.

Zašto Dolazi do Dislipidemije?

Dislipidemija je poremećaj ravnoteže nivoa lipida u krvi i najčešće se razvija zbog životnog stila. Nezdrava ishrana, gojaznost, nedostatak fizičke aktivnosti, konzumiranje cigareta i alkohola te dugotrajna upotreba nekih lijekova su među glavnim uzrocima koji mogu dovesti do dislipidemije. Ovi faktori negativno utiču na lipidni profil i mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Kombinacija ovih faktora rizika može olakšati razvoj stečene dislipidemije. Međutim, promjene u životnom stilu obično omogućavaju upravljanje dislipidemijom. Zdrava ishrana, redovno vježbanje i izbjegavanje štetnih navika doprinose održavanju normalnih vrijednosti lipida u krvi. Glavni faktori rizika koji mogu uzrokovati dislipidemiju su navedeni u nastavku:

• Nezdrave navike ishrane sa visokim udjelom masti i šećera
• Prekomjerna tjelesna težina (gojaznost)
• Nizak nivo fizičke aktivnosti
• Konzumiranje cigareta i alkohola
• Upotreba određenih lijekova koji utiču na metabolizam holesterola ili hormona

Koji su Simptomi Dislipidemije?

Dislipidemija obično ne daje izražene simptome. To je stanje koje se razvija prikriveno. Međutim, ksantomi, odnosno naslage masti ispod kože, žućkaste naslage oko očiju ili sivo-bijeli prstenovi oko rožnice mogu biti povezani sa dislipidemijom. Problemi u cirkulaciji, kao što su bol u grudima, otežano disanje i grčevi u nogama, mogu se javiti kao posljedica začepljenja krvnih sudova. Visoki nivoi holesterola tokom godina uzrokuju očvršćavanje krvnih sudova, čime povećavaju rizik od srčanog udara i moždanog udara. Zbog toga se dislipidemija često primijeti samo kada se ovakve komplikacije već pojave. Simptomi dislipidemije su navedeni u nastavku:

• Naslage masti ispod kože
• Žućkaste naslage oko očiju
• Sivo-bijeli prsten oko rožnice (arcus senilis)
• Bol u grudima
• Otežano disanje
• Grčevi u nogama
• Srčani udar ili moždani udar (kao rezultat progresivnog začepljenja krvnih sudova)

Kako se Dislipidemija Dijagnostikuje?

Dislipidemija se može dijagnosticirati putem analize krvi koja se koristi za utvrđivanje nivoa lipida u krvi. Pomoću ovog testa se, osim ukupnog holesterola, mjere i vrijednosti LDL-a (loš holesterol), HDL-a (dobar holesterol) i triglicerida. Dobijeni nalazi se, ako je potrebno, mogu potvrditi drugim testovima. Na osnovu rezultata se procjenjuje trenutno stanje osobe i planira odgovarajući postupak liječenja.

Koje su Vrste Dislipidemije?

Dislipidemija se definiše kao stanje u kojem nivoi lipida u krvi odstupaju od normalnih vrijednosti i ugrožava zdravlje srca i krvnih sudova kroz svoje različite vrste. Jedna od najčešćih vrsta je visok LDL (lipoprotein niske gustine) holesterol. Ova vrsta je u narodu poznata kao „loš holesterol“ i povećava rizik od ateroskleroze nakupljanjem na zidovima krvnih sudova. Druga vrsta je nizak HDL (lipoprotein visoke gustine) holesterol. HDL je poznat kao „dobar holesterol“ i štiti zdravlje krvnih sudova čisteći višak holesterola nakupljen u krvi. Visoki trigliceridi su također važna vrsta dislipidemije. Visoki nivoi triglicerida posebno su povezani sa insulinskom rezistencijom, gojaznošću i dijabetesom tipa 2. Neke od ovih vrsta se mogu javiti i zajedno, a u tom slučaju se naziva „kombinovana dislipidemija“. Vrste dislipidemije su navedene u nastavku:

• Visok LDL holesterol (loš holesterol)
• Nizak HDL holesterol (dobar holesterol)
• Visoki trigliceridi
• Kombinovana dislipidemija (istovremena pojava više poremećaja)

Koja je Razlika Između Dislipidemije i Hiperlipidemije?

Dislipidemija je stanje koje obuhvata sve poremećaje ravnoteže nivoa lipida u krvi. Ovo stanje znači da su nivoi masti, kao što su holesterol i trigliceridi, izvan normalnih raspona. Hiperlipidemija je pak podvrsta dislipidemije i definiše se povišenjem nivoa lipida u krvi iznad normale. Posebno visoki nivoi holesterola i triglicerida se procjenjuju u okviru hiperlipidemije.

Kako se Dislipidemija Liječi?

Osnovni cilj u liječenju dislipidemije je smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti vraćanjem abnormalnih nivoa lipida u krvi na normalne granice. Proces liječenja počinje prije svega promjenama životnog stila. U tom okviru treba usvojiti ishranu sa niskim sadržajem zasićenih i trans masti, a visokim sadržajem vlakana. Također se cilja na redovno vježbanje, prestanak pušenja i postizanje idealne tjelesne težine. Ako se, uprkos ovim promjenama, nivoi lipida ne mogu sniziti, počinje se sa terapijom za snižavanje lipida, kao što su lijekovi iz grupe statina. U nekim slučajevima se, uz statine, mogu koristiti i lijekovi kao ezetimib, fibrati ili omega-3 masne kiseline. Svi ovi terapijski pristupi se određuju prema individualnom profilu rizika i nivou masti u krvi pacijenta. Zbog toga su redovno praćenje i kontrola kod ljekara od velike važnosti.

Kako se Vrši Skrining na Dislipidemiju?

Skrining na dislipidemiju se vrši procjenom nivoa lipida u krvi i obično se radi uzimanjem uzorka krvi natašte. U ovom testu se mjere vrijednosti ukupnog holesterola, LDL-a (loš holesterol), HDL-a (dobar holesterol) i triglicerida. Za test holesterola je potrebno da osoba bude natašte 12 sati. Dobijeni lipidni profil ima ključnu ulogu u utvrđivanju rizika koji osoba nosi u pogledu kardiovaskularnih bolesti. Cilj je da nivo LDL holesterola bude ispod 130 mg/dL, a ukupni holesterol ispod 200 mg/dL. Nizak nivo HDL-a je važan nalaz u dijagnozi dislipidemije, jer što je niži nivo ovog tipa lipida koji ima zaštitno djelovanje na krvne sudove, rizik je veći. Visoki nivoi triglicerida su također jedan od elemenata koji se uzimaju u obzir prilikom dijagnoze dislipidemije. Zbog toga skrining na dislipidemiju ima veliku važnost za ranu dijagnozu i prevenciju srčanih oboljenja.

Koje Odjeljenje se Bavi Dislipidemijom?

Dijagnozu i praćenje dislipidemije prije svega vrši odjeljenje Interne medicine, a po potrebi i specijalisti Kardiologije.

Često Postavljana Pitanja o Dislipidemiji

Pitanja i odgovori u vezi sa dislipidemijom su navedeni u nastavku.

Šta je Aterogena Dislipidemija?

Aterogena dislipidemija je poremećaj sa lipidnim profilom koji uključuje visoke trigliceride, male guste LDL čestice i nizak HDL, čime se povećava rizik od začepljenja krvnih sudova.

Šta je Sekundarna Dislipidemija?

Sekundarna dislipidemija je poremećaj lipida koji se razvija naknadno, kao posljedica neke druge bolesti, kao što su dijabetes, gojaznost, hipotiroidizam, bolest bubrega ili jetre.

Šta je Nasljedna (Familijarna) Dislipidemija?

Nasljedna dislipidemija je stanje u kojem su, kao rezultat genetskih mutacija, nivoi LDL-a, HDL-a i/ili triglicerida naslijedno abnormalni.

Šta je Dijeta za Dislipidemiju?

Dijeta za dislipidemiju uključuje ishranu sa niskim sadržajem zasićenih i trans masti, a bogatu vlaknima, cjelovitim žitaricama, povrćem, voćem i zdravim mastima, sa ciljem smanjenja rizika za srce i krvne sudove.

Koji Lijek se Koristi za Dislipidemiju?

Prvenstveno se koriste statini (inhibitori HMG‑CoA reduktaze); ako nisu dovoljni, mogu se dodati ezetimib ili fibrati.

Da li su Dislipidemija i Holesterol Ista Stvar?

Holesterol je vrsta lipida, a dislipidemija označava poremećaj svih masti u krvi, uključujući holesterol, trigliceride i lipoproteine.

Šta Trebaju Jesti Osobe sa Dislipidemijom?

Osobe sa dislipidemijom trebaju konzumirati cjelovite žitarice bogate vlaknima, povrće, voće, nemasne proteine (riba, mahunarke), maslinovo ulje i namirnice koje sadrže omega-3.

Kojem Ljekaru se Obratiti za Dislipidemiju?

Za dijagnozu i liječenje dislipidemije treba se obratiti specijalisti interne medicine ili kardiologije.