Šta Je Test Opterećenja (Ergometrija) I Kako Se Radi?

Test opterećenja (treadmill test), koji se primjenjuje radi procjene zdravlja srca i krvnih sudova, važna je dijagnostička metoda koja mjeri funkcije srca tokom fizičke aktivnosti. Test opterećenja, koji se obično izvodi na traci za trčanje ili stacionarnom biciklu uz postepeno povećanje intenziteta, koristi se kako za otkrivanje postojećih problema sa srcem i krvnim sudovima, tako i za utvrđivanje mogućih rizika. 

Šta je Test Opterećenja?

Test opterećenja je vrlo često korištena kardiološka dijagnostička metoda koja se primjenjuje radi mjerenja reakcija kardiovaskularnog sistema na fizičku aktivnost. U medicini se poznaje i kao "test opterećenja vježbanjem" ili "treadmill test". Testom opterećenja se osoba na kontrolisan način fizički zamara, dok se istovremeno prate električna aktivnost srca (EKG), broj otkucaja srca i krvni pritisak.

Osnovni cilj primjene testa opterećenja jeste utvrditi da li do srca dolazi dovoljna količina kiseonika, te pratiti bol u grudima, poremećaje ritma i promjene krvnog pritiska. Osim toga, cilj je i dijagnosticiranje skrivenih bolesti srca i krvnih sudova. Naime, ove skrivene bolesti mogu se manifestovati samo pod opterećenjem, odnosno kada je srce prisiljeno da radi intenzivnije. Zbog toga je test opterećenja izuzetno vrijedna metoda u kardiologiji, i za sagledavanje rizika i za postavljanje dijagnoze.

Koje su Vrste Testa Opterećenja?

Zbog razlika u zdravstvenom stanju, bolestima, starosnoj dobi i fizičkim kapacitetima pacijenata, postoje razne vrste testa opterećenja. Svaka vrsta testa ima za cilj da na drugačiji način posmatra funkcije srca pod opterećenjem. Kod nekih testova pacijent se fizički napreže, dok se kod drugih srce opterećuje pomoću lijekova. Najčešće korištene vrste testa opterećenja su:

Treadmill Test Opterećenja (Kardijalni Stres Test – Elektrokardiogramski Test Opterećenja)

Ovo je najčešće korištena vrsta testa opterećenja. Pacijent se kreće na traci za trčanje (treadmill), a nekad i na stacionarnom biciklu za vježbanje. Tokom toga se u redovnim intervalima mjere srčani ritam, EKG zapis, puls i krvni pritisak. Test se obično izvodi po programu zasnovanom na postepenom povećanju brzine i nagiba, poznatom kao "Bruce protokol".

Miokardna Perfuzijska Scintigrafija (Nuklearni Test Opterećenja – Nuklearni Stres Test)

U narodu je poznat kao talijum test. Može se primijeniti uz lijekove ili uz fizičko opterećenje. Radioaktivne materije koje pokazuju protok krvi (obično Talijum-201 ili Tehnecijum-99m) daju se putem vene. Tokom testa opterećenja (na traci za trčanje ili uz lijekove) stanje srca se snima posebnim kamerama.

Kardiopulmonalni Test Vježbanja (CPET – VO₂ Max Test)

Ovim testom se, osim srca, procjenjuje i respiratorni sistem pacijenta. Pacijentu se stavlja maska kroz koju se tokom vježbanja mjeri unos kiseonika i izlaz ugljičnog dioksida.

Ehokardiogram Test Opterećenja

Ovo je dijagnostička metoda koja kombinuje test opterećenja sa metodom ehokardiografije (ultrazvuk srca). Pacijentu se prvo primjenjuje fizičko opterećenje (obično na traci za trčanje), a zatim se snimaju slike srca prije i nakon opterećenja putem ehokardiografije radi procjene srca.

Dobutaminski Stres Ehokardiogram

Primjenjuje se kod pacijenata koji ne mogu fizički vježbati, radi mjerenja reakcija srca pod opterećenjem. Lijekom pod nazivom Dobutamin ubrzava se rad srca i srce se stavlja pod "stres" kao da vježba. Tokom toga se snimaju ultrazvučne slike srca radi procjene.

U Kojim Slučajevima se Radi Test Opterećenja?

Test opterećenja se obično radi radi otkrivanja problema sa srcem koji se javljaju tokom fizičke aktivnosti. Međutim, test opterećenja se može zatražiti iz mnogo razloga. Ne koristi se samo kod pacijenata koji imaju simptome, već i kod osoba koje nemaju simptome, ali imaju rizik, u svrhu ranog otkrivanja bolesti. 

Glavni slučajevi u kojima se često pribjegava testu opterećenja su:

• Rizik od srčanog udara
• Tegobe s bolom u grudima
• Sumnja na koronarnu bolest srca
• Praćenje ranije preživljenog srčanog udara
• Kontrola nakon angiografije i postavljanja stenta
• Praćenje nakon operacije bajpasa
• Sumnja na poremećaj ritma (aritmija)
• Tegobe kao gubitak svijesti, vrtoglavica i otežano disanje
• Procjena zdravlja sportista
• Procjena rizika prije hirurške operacije
• Redovno praćenje osoba koje imaju kardiovaskularni rizik
• Procjena hipertenzije čiji uzrok nije utvrđen
• Utvrđivanje kapaciteta za fizičko opterećenje

Kome se Radi Test Opterećenja?

Test opterećenja se, u okviru kardiološkog check-up-a, može primijeniti radi procjene kod osoba koje nemaju nikakve tegobe, ali se može primijeniti i kod osoba koje u porodičnoj anamnezi imaju kardiovaskularnu bolest, koje su preživjele srčani udar ili su operisane. Test opterećenja ne procjenjuje samo postojeće tegobe, već pomaže i u ranom otkrivanju bolesti kod osoba koje još nemaju simptome, ali imaju rizik.

Postoji veoma širok krug pacijenata kod kojih se može primijeniti test opterećenja. Ove grupe su:

• Kod pacijenata koji su ranije preživjeli srčani udar, kojima je ugrađen stent ili koji su operisani bajpasom – radi procjene fizičke performanse srca i praćenja efekta terapije.
• Kod pacijenata koji imaju bol u grudima – radi utvrđivanja da li postoji začepljenje ili suženje krvnih sudova srca.
• Kod osoba koje, iako nemaju izražene simptome, imaju rizik od kardiovaskularne bolesti. Kod ovih osoba mogu se javiti sljedeća stanja: porodična anamneza ranog srčanog udara, pušenje, hipertenzija, dijabetes, visok holesterol, gojaznost, sjedilački (neaktivan) način života i hronični stres
• Kod osoba koje tokom sporta ili svakodnevnih aktivnosti osjećaju simptome kao lupanje srca, otežano disanje, vrtoglavicu ili gubitak svijesti.
• Kod osoba kod kojih postoji sumnja na poremećaj ritma (aritmiju).
• Prije velikih hirurških zahvata, posebno kod starijih osoba ili pacijenata koji imaju rizik od srčane bolesti.
• Kod osoba koje se profesionalno ili amaterski bave sportom – u svrhu procjene.
• Kod pacijenata koji su na dugotrajnoj terapiji lijekovima – radi mjerenja kapaciteta za fizičko opterećenje u svakodnevnom životu i eventualnog prilagođavanja doze.

Šta Treba Uraditi Prije Testa Opterećenja?

Da bi test opterećenja dao tačne rezultate, postoje neke važne stvari na koje treba obratiti pažnju prije samog testa. Ovim pripremama se povećava kvalitet testa i sprječavaju mogući rizici koji se mogu javiti tokom testa. Ove pripreme su:

• Preporučuje se da se ne jede najmanje 2 sata prije testa.
• Treba odabrati udobnu sportsku odjeću koja omogućava lako kretanje.
• Ljekara treba obavijestiti o lijekovima koje redovno koristite i o prethodnim EKG rezultatima.
• Treba se kloniti napitaka koji sadrže kofein (kafa, čaj, energetska pića, kola napici itd.).
• Muškarci bi trebali doći sa obrijanim dlakama na grudima.
• Kod pacijenata koji imaju hipertenziju i dijabetes, lijekovi se prije testa mogu dati uz kontrolu ljekara.

Kako se Radi Test Opterećenja?

Prije testa opterećenja pacijent prolazi detaljan kardiološki pregled. Zatim se na predio grudi pacijenta postavlja 10–12 elektroda koje se povezuju sa EKG aparatom. Prije početka testa mjeri se EKG zapis pacijenta u stanju mirovanja i krvni pritisak. Ova procjena je potrebna radi boljeg tumačenja promjena koje se javljaju tokom testa.

Test obično počinje hodanjem na traci za trčanje (treadmill). U nekim centrima se može koristiti i stacionarni bicikl. U testu se primjenjuje program poznat kao Bruce protokol, u kojem se brzina hodanja i nagib povećavaju u fazama od 3 minute.

Tokom testa se prati EKG pacijenta u realnom vremenu, redovno mjeri krvni pritisak, prati broj otkucaja srca i pregledaju simptomi. To je prilično kratak test koji prosječno traje 15 minuta. Nakon završetka testa pacijent se odmara. Traka za trčanje se zaustavlja, a pacijent se posjedi ili polegne. EKG zapis se dalje prati u trajanju od 5–10 minuta. Nakon završetka testa, rezultate procjenjuje kardiolog.

Kako se Tumače Rezultati Testa Opterećenja?

Podaci prikupljeni tokom testa opterećenja se detaljno procjenjuju na osnovu srčanog ritma (EKG), krvnog pritiska, broja otkucaja srca, tegoba pacijenta i trajanja vježbanja. U tom smislu se procjenjuju:

• Promjene na EKG-u,
• Trajanje vježbanja,
• Kapacitet za fizičko opterećenje,
• Broj otkucaja srca,
• Nivo pulsa,
• Krvni pritisak,
• Poremećaji ritma (aritmije) i
• Simptomi – kako bi se utvrdio rizik od kardiovaskularne bolesti ili mogući problemi sa srcem kod osobe.

U izvještaju o rezultatu obično se navode sljedeći izrazi: 

• Pozitivan Test Opterećenja: Utvrđeni su sumnjivi ili visokorizični nalazi, može biti potrebna dodatna dijagnostika (angiografija, scintigrafija, stres eho itd.).
• Negativan Test Opterećenja: Tokom testa nije uočen nikakav nalaz. Nema problema u vezi sa zdravljem srca.
• Nekonkluzivan (Nedovoljan): Test nema jasan rezultat; pacijent se može upućivati na druge metode.

U Kojim Slučajevima je Test Opterećenja Rizičan?

Iako je test opterećenja u principu sigurna metoda, u nekim slučajevima može predstavljati rizik. Test opterećenja se posebno ne preporučuje osobama koje su u posljednjih sedam dana preživjele srčani udar, koje imaju ozbiljan poremećaj ritma, nekontrolisanu hipertenziju ili strukturne bolesti srca kao što je ozbiljna aortna stenoza. Osim toga, test može biti rizičan i kod uznapredovale bolesti plućа, nekontrolisane srčane insuficijencije, trudnoće, karcinoma, teške anemije ili ozbiljne infekcije. 

Često Postavljana Pitanja o Testu Opterećenja

Koliko Minuta Traje Test Opterećenja?

Prosječno traje 15 minuta. Ovo trajanje može biti kraće ili duže u zavisnosti od kapaciteta pacijenta za fizičko opterećenje.

Kako se Radi Test Opterećenja kod Žena?

Test opterećenja se kod žena radi na isti način kao i kod muškaraca.

Koje su Normalne Vrijednosti Testa Opterećenja?

Vrijednost HR (broja otkucaja srca) treba biti između 60 i 100. Osim toga, vrijednost od 9 MET i više se smatra dobrom.

Šta Znači Pozitivan Test Opterećenja?

Označava da su utvrđeni nalazi koji upućuju na bolest srca i krvnih sudova.

Šta Treba Uraditi Prije Ulaska u Test Opterećenja?

Treba obući udobnu odjeću i sportsku obuću, pojesti laganiji obrok 2–3 sata prije testa, te obavijestiti ljekara o redovnim lijekovima i zdravstvenom stanju.

Koliko Posto Treba Iznositi Opterećenje?

Da bi test bio validan, potrebno je postići najmanje 85% ciljanog broja otkucaja srca. Ovaj procenat se izračunava prema starosnoj dobi.

Zašto Ljekar Traži Test Opterećenja?

Traži se radi procjene tegoba kao bol u grudima, lupanje srca, otežano disanje; te radi utvrđivanja začepljenja krvnih sudova srca ili poremećaja ritma.

Je li Normalno Osjetiti Umor Tokom Testa Opterećenja?

Da. Blagi umor, znojenje i ubrzano disanje su očekivane pojave. Međutim, u slučaju izrazitog umora test se prekida.

Koliki Treba Biti Broj Otkucaja Srca Tokom Testa Opterećenja?

Postoji formula koja se koristi prilikom mjerenja broja otkucaja srca. Ova formula se izračunava kao: (220 – godine) × 85%. Na primjer, za osobu od 50 godina, ciljani broj otkucaja srca je približno 145.

Ide li se na Test Opterećenja Gladan ili Sit?

Treba uzeti lagani obrok 2–3 sata prije testa. Ne preporučuje se dolazak niti gladan niti previše sit.

Da li se Poremećaj Ritma Uočava na Testu Opterećenja?

Da. Poremećaji ritma koji se razvijaju ili pojačavaju tokom testa mogu se utvrditi putem EKG-a.

Šta Znači Kolaps Tokom Opterećenja?

To je stanje pada krvnog pritiska, osjećaja nesvjestice ili naglog usporavanja broja otkucaja srca tokom vježbanja.

Šta su METs u Testu Opterećenja?

MET (Metabolički Ekvivalent) je jedinica mjere koja pokazuje intenzitet vježbanja. Visoka vrijednost MET-a ukazuje na dobru fizičku kondiciju i zdravlje srca.

Skida li se Odjeća Tokom Testa Opterećenja?

Pošto se EKG elektrode postavljaju samo na predio grudi, gornji dio odjeće se može skinuti.

Da li se Puši Prije Testa Opterećenja?

Ne. Ne treba pušiti najmanje 12 sati prije testa, jer to utiče na broj otkucaja srca i krvne sudove, te može iskriviti rezultate.

Koliki Treba Biti Krvni Pritisak Tokom Opterećenja?

Tokom vježbanja sistolni (veći) krvni pritisak može se povećati u rasponu od 160–220 mmHg. Dijastolni (manji) obično ostaje stabilan ili blago poraste.

Je li Potrebno Brijanje Prije Testa Opterećenja?

Da, prije testa opterećenja, posebno kod muškaraca, može biti potrebno brijanje dlaka na predjelu grudi.