Kako Uspostaviti Rutinu Spavanja Kod Djece Koja Kreću U Školu?

Sa početkom škole, u mnogim porodicama se javljaju slične situacije poput toga da dijete ne može ustati iz kreveta, da mu treba dugo vremena da se spremi, da zaboravlja školski materijal i da kasni u školu. Iako se ovo stanje najčešće definiše kao „proces prilagođavanja školi“, u stvarnosti je osnovni razlog neuspostavljene rutine – proces spavanja. Pokušaj da se dijete koje je naviklo da kasno ide na spavanje odjednom, preko noći, natjera da rano legne, obično ne daje rezultat. 

Šta je Rutina Spavanja kod Djece?

Spavanje ne obuhvata samo trenutak kada dijete legne u krevet; biološki ritam, aktivnost tokom dana, svjetlost, korištenje ekrana, ishrana i to kako se dijete mentalno priprema za dan takođe su dio te rutine. Zbog toga je, prilikom prelaska na školski period, umjesto naglog mijenjanja vremena spavanja, ispravnije ponovo organizovati cijeli dan djeteta. Većini djece školskog uzrasta potrebno je oko 9–12 sati sna tokom 24 sata, međutim potreba za snom kod dvoje djece istog uzrasta nije potpuno identična. Zbog toga rutina spavanja ne obuhvata samo trajanje spavanja, već i kada dijete spava, koliko je to redovno i kako se budi ujutru. 

Kako se Određuje Vrijeme Odlaska na Spavanje?

Određivanje fiksnog vremena poput „dijete mora leći u 21.00“ obično nije ispravno. Najprikladnije vrijeme se određuje prema tome kada dijete mora ustati ujutro i prema količini sna koja mu je potrebna s obzirom na uzrast. Ako se tokom dana primjećuje stalno zijevanje, rasejanost u školi, lako izazvana ljutnja, teškoće u održavanju pažnje ili izražena iscrpljenost u večernjim satima, potrebno je ponovo procijeniti da li je dijete dovoljno spavalo. Nedovoljno spavanje kod djece se ne mora manifestovati samo kao pospanost; može se očitovati i kroz promjene u ponašanju i pažnji, zbog čega je vrijedno potražiti stručno mišljenje po ovom pitanju. Prosječne potrebe za snom kod djece, prema uzrastu, generalno su sljedeće:

• Djeca predškolskog uzrasta (3-5 godina): 10-13 sati dnevno
• Djeca osnovnoškolskog uzrasta (6-12 godina): 9-12 sati dnevno
• Djeca srednjoškolskog uzrasta (13-18 godina): 8-10 sati

Kada Dijete koje Kreće u Školu Treba Preći na Rutinu Spavanja? 

Za uspostavljanje rutine spavanja kod djece s povratkom u školu, ispravnije je napraviti postepen plan. Kontrolisano prilagođavanje kroz povlačenje vremena spavanja u koracima od približno 15-20 minuta, bez naglih promjena u načinu života djeteta, omogućava bržu adaptaciju. Za dijete koje je tokom ljeta naviklo da legne u 23.00, primjer plana prelaska može izgledati ovako: 

• 14 dana prije početka škole: 22.50
• 13 dana prije: 22.35    
• 12 dana prije: 22.20
• 11 dana prije: 22.05
• 10 dana prije: 21.50
• 9 dana prije: 21.35
• 8 dana prije: 21.20
• 7 dana prije: 21.05
• 6 dana prije: 20.55
• 5 dana prije: 20.45
• 4 dana prije: 20.45
• 3 dana prije: 20.30
• 2 dana prije: 20.30
• 1 dan prije: 20.30

Kako Uspostaviti Rutinu Spavanja kod Djece koja Kreću u Školu?

Umjesto korištenja strogih ili ljutitih izraza kako bi se dijete pripremilo za spavanje, ponašanje u skladu s mirom kraja dana daje uspješnije rezultate. Na primjer, može se planirati raspored kao: slobodno vrijeme nakon večere, priprema za sljedeći dan, lična njega, kratko vrijeme za zabavu, a zatim prelazak na spavanje. 

Ovdje je važniji od samog vremena predvidljivost redoslijeda. Kada dijete svake večeri prolazi kroz slične korake, tijelo i um se postepeno pripremaju za spavanje. Ostali detalji na koje treba obratiti pažnju prilikom uspostavljanja rutine spavanja su sljedeći: 

Priprema Sobe

Soba djeteta ne mora biti savršena. Međutim, korisno je da okruženje u vrijeme spavanja bude što mirnije, tamnije i udobnije. Okruženje u kojem je televizor uključen, stižu obavještenja na telefon ili se dijete igra u krevetu može otežati mozgu da primi poruku „vrijeme je za odmor“. Posebno u školskom uzrastu se preporučuje da krevet, koliko je moguće, bude povezan isključivo sa spavanjem. 

Korištenje Ekrana 

Kod djece koja kreću u školu, korištenje ekrana posebno u večernjim satima jedna je od tema na koje treba obratiti pažnju. Tablet ili telefon pored kreveta može dovesti do toga da dijete, govoreći „samo još malo“, neprimjetno odgodi vrijeme spavanja. Zbog toga je ispravniji pristup, umjesto zabrane ekrana samo neposredno prije spavanja, prelazak cijele porodice u period smirivanja prije odlaska na spavanje. 

Popodnevni San 

Rutina popodnevnog spavanja se razlikuje u zavisnosti od uzrasta djeteta i noćnog spavanja. Kod manje djece, dnevni san može još biti potreban. Međutim, ako dijete školskog uzrasta dugo spava nakon škole i teško zaspiva noću, treba provjeriti da li dnevni san utiče na noćni san. 

Razgovor o Školi Prije Spavanja

U prvim sedmicama škole, u toku prelaska na spavanje, djeca počinju pričati o svojim iskustvima vezanim za školu. Nekada ono što doživljavamo kao problem sa spavanjem je u stvari zabrinutost vezana za školu koja postaje vidljivija u noćnoj tišini. Zbog toga je prikladnije razgovarati o tome u ranijem dijelu večeri, umjesto da se prvi razgovor o tome vodi nakon što dijete legne u krevet. 

Rutina Spavanja Vikendom

Prirodno je da vikendom postoji malo više fleksibilnosti. Međutim, ako dijete koje tokom radne sedmice spava oko 21.00 vikendom ostane budno do ponoći, to može otežati povratak na školsku rutinu u nedjelju navečer. U ovom slučaju, umjesto potpune promjene rutine spavanja vikendom, razliku u vremenu spavanja i posebno u vremenu ustajanja ujutro treba držati što ograničenijom. 

Koja je Najčešća Greška Prilikom Uspostavljanja Rutine Spavanja u Školskom Periodu? 

U koliko sati dijete ustaje ujutro, koliko se kreće tokom dana, šta radi nakon škole, kada večera, koliko vremena provodi uz ekran i kako se osjeća u vezi sa školom – sve su to dijelovi iste cjeline. Zbog toga nije moguće riješiti problem djetetovog spavanja samo pomjeranjem vremena odlaska na spavanje na ranije. 

Druga greška prilikom uspostavljanja rutine spavanja u školskom periodu je primjenjivanje drugačijeg pristupa svake večeri. Prisiljavanje djeteta jedne večeri, popuštanje sljedeće večeri, a treće večeri ležanje pored njega dok ne zaspi – sve to djetetu otežava razumijevanje granica. Osnova rutine spavanja kod djece nije strogost, već doslednost. 

Često Postavljana Pitanja o Rutini Spavanja kod Djece koja Kreću u Školu

Šta Uraditi Ako se Dijete Ujutro Budi Veoma Umorno, Iako Spava Dovoljno?

U ovom slučaju ne treba obraćati pažnju samo na trajanje spavanja. Iako izgleda da dijete spava dovoljan broj sati, kvalitet spavanja može biti narušen. Posebno ako postoji glasno hrkanje, povremeni prekidi disanja tokom spavanja, izražena pokretljivost tokom noći, često probuđivanje, jutarnja glavobolja ili izražena pospanost tokom dana, potrebna je procjena od strane pedijatra. 

Dijete Nam Dolazi Noću, Šta Treba Uraditi?

Tokom perioda početka škole, neka djeca mogu poželjeti da se noću vrate roditeljima. Kod djece koja osjećaju posebnu anksioznost vezanu za školu, noćno razdvajanje može postati teže. Ne postoji jedinstven ispravan metod za svaku porodicu. Međutim, važno je da se, kada dijete poželi da se vrati u svoj krevet ili bude vraćeno, to ne pretvori u kaznu. Prikladnije je pomoći mu da se mirno vrati u svoj krevet, po potrebi kratko ostati pored njega i vremenom ga podsticati da ponovo spava samostalno.

Kako Buditi Dijete koje Ide u Školu?

Započinjanje jutra stalnim vikanjem, požurivanjem ili prisilnim dizanjem djeteta iz kreveta može postati zamorno i za dijete i za roditelja. U ovom slučaju, prvi korak je osigurati da dijete ima dovoljno sna prije vremena kada mora ustati. Nakon toga, koraci kao što su otvaranje zavjesa uz jutarnju svjetlost, pranje lica, odijevanje i doručak, ukoliko se izvode uvijek istim redoslijedom, mogu olakšati cijeli proces.

Šta Uraditi Ako Dijete koje Kreće u Školu ne Može Zaspati Noću? 

Ako se dijete svake večeri opire odlasku u krevet, ali nakon što legne brzo zaspi, glavni problem možda nije samo zaspivanje, već postavljanje granica vezanih za spavanje. S druge strane, ako dijete legne u krevet u prikladno vrijeme, ali dugo ne može zaspati, treba procijeniti druge faktore kao što su dnevni san, korištenje ekrana uveče, anksioznost, aktivnosti u kasnim satima ili biološki ritam.