Simptomi, Uzroci I Dijagnoza Vertiga

Vertigo je vrsta poremećaja ravnoteže kod koje osoba ima osjećaj da se ona sama ili predmeti oko nje okreću. Obično se povezuje s problemima koji potječu iz unutrašnjeg uha. Ovo stanje, koje može ozbiljno utjecati na svakodnevni život, može dovesti do simptoma kao što su teškoće pri hodanju, gubitak ravnoteže i mučnina. Zbog toga je važno, čim se uoče simptomi, bez odgađanja se obratiti specijalisti.

Šta je vertigo?

Vertigo je zdravstveni problem kod kojeg osoba osjeća da se ona sama ili predmeti u njenoj okolini okreću ili pomiču, a najčešće je posljedica oštećenja sistema za ravnotežu u tijelu. Vertigo se ne treba zamijeniti s jednostavnom vrtoglavicom, jer kod vertiga osoba doživljava kretanje sebe ili okoline kao stvarno. Može početi naglo, a u zavisnosti od uzroka može se javljati i u obliku dugotrajnih napada. 

Vertigo je zahtjevno stanje koje direktno utječe na svakodnevni život osobe. U slučaju da se vertigo pogorša, osoba može imati poteškoća čak i sa stajanjem. Vertigo često uzrokuje tegobe kao što su mučnina, zujanje u ušima i znojenje, pa je stoga veoma važno pravilno utvrditi uzrok koji stoji u njegovoj osnovi i izraditi odgovarajući plan liječenja.

Koje su vrste vertiga?

Mada postoje različite vrste vertiga u zavisnosti od uzroka koji stoji u njegovoj osnovi, u osnovi se dijeli na periferni vertigo i centralni vertigo. Pravilno razlikovanje ovih vrsta izuzetno je važno za proces dijagnoze i liječenja. 

Periferni vertigo

Periferni vertigo je najčešća vrsta vertiga. Izvor ovog tipa je poremećaj u unutrašnjem uhu ili vestibularnom nervu (nervu ravnoteže). Osjećaj okretanja je obično izražen, a vertigo se pokreće naglim pokretima glave. Simptomi kao što su mučnina i znojenje su vrlo izraženi, a u slučaju progresije može doći do gubitka sluha. Glavna stanja koja uzrokuju periferni vertigo su:

• Benigni paroksizmalni pozicioni vertigo (BPPV): Najčešći uzrok, nastaje pomicanjem kristala (otolita) koji su odgovorni za ravnotežu u unutrašnjem uhu.
• Vestibularni neuritis (vestibularna neuropatija): Vestibularni nerv prenosi signale ravnoteže iz unutrašnjeg uha u mozak. Upala ovog nerva uzrokuje vestibularni neuritis.
• Labirintitis: Upala dijelova unutrašnjeg uha odgovornih za ravnotežu i sluh.
• Menijerova bolest: Povećanje pritiska uzrokovano nakupljanjem tekućine u unutrašnjem uhu. Obično uzrokuje zujanje u ušima i gubitak sluha.

Centralni vertigo

Centralni vertigo nastaje kao posljedica oštećenja centralnog nervnog sistema. Osjećaj okretanja je blaži u poređenju s perifernim vertigom, ali može uzrokovati neurološke simptome kao što su dvoslike, poremećaj govora ili slabost u tijelu. Glavna stanja koja uzrokuju centralni vertigo su:

• Multipla skleroza (MS): Oštećenje centralnog nervnog sistema koje može dovesti do poremećaja ravnoteže i koordinacije.
• Tumori moždanog stabla ili malog mozga: Mase u mozgu mogu oštetiti centre za ravnotežu i uzrokovati vertigo.
• Cerebrovaskularne bolesti (moždani udar, paraliza, aneurizma mozga, krvarenje u mozgu): Vertigo može nastati kao posljedica oštećenja krvnih sudova koji opskrbljuju mozak.
• Vestibularna migrena: Ova vrsta migrene karakterizirana je dugotrajnom vrtoglavicom. Napadi vertiga mogu se javiti i bez glavobolje.

Vertigo može biti simptom brojnih bolesti. Zbog toga vrsta vertiga ima ključnu ulogu u procesu dijagnoze i liječenja.

Šta uzrokuje vertigo?

Osnovni uzrok vertiga su poremećaji u sistemu ravnoteže. Sistem ravnoteže u tijelu održava se usklađenim radom vestibularnih organa u unutrašnjem uhu, moždanog stabla, malog mozga i očiju. Vertigo obično nastaje zbog poremećaja ili neusklađenosti u jednom od ovih sistema. 

Među najčešćim uzrocima su pomicanje kristala u unutrašnjem uhu (BPPV – benigni paroksizmalni pozicioni vertigo), vestibularni neuritis (upala nerva ravnoteže), Menijerova bolest i slična stanja. Osim toga, migrena, bolesti krvnih sudova mozga ili neki neurološki poremećaji također mogu uzrokovati vertigo. Glavni uzroci vertiga su:

• BPPV (benigni paroksizmalni pozicioni vertigo)
• Menijerova bolest
• Vestibularni neuritis
• Labirintitis
• Infekcije uha
• Bolesti mozga i krvnih sudova (moždani udar, krvarenje u mozgu itd.)
• Multipla skleroza (MS)
• Tumori
• Migrena
• Povrede glave
• Hernija vratne kičme i problemi s cervikalnom kičmom
• Dugotrajna upotreba lijekova (ototoksični lijekovi)
• Anksioznost i panični poremećaji
• Nizak krvni pritisak (hipotenzija)

Uzroci vertiga su veoma raznoliki i kod svakog pacijenta mogu imati drugačije porijeklo. Zbog toga je pravilna dijagnoza moguća uz detaljnu anamnezu, fizički pregled, audiološke testove i, ako je potrebno, metode snimanja.

Koji su simptomi vertiga?

Vertigo je poremećaj koji može nastati zbog mnogo različitih uzroka. Zbog toga se i simptomi vertiga razlikuju. Stanja koja uzrokuju vertigo mogu biti neurološkog ili psihološkog porijekla. Simptomi dva najčešća osnovna uzroka vertiga – neurološkog i stresom uzrokovanog (psihogenog) vertiga – su sljedeći:

Simptomi neurološkog vertiga

Neurološki vertigo nastaje zbog oštećenja ili bolesti koje zahvaćaju mozak, mali mozak, moždano stablo ili nervni sistem. Simptomi su obično dugotrajniji i mogu ukazivati na ozbiljnije neurološko stanje. Glavni simptomi su:

• Dvoslike ili zamagljen vid
• Nemogućnost hodanja, problemi s ravnotežom
• Dugotrajna i/ili stalna vrtoglavica
• Poremećaj govora (dizartrija)
• Nevoljno trzanje očiju (nistagmus)
• Poremećaj koordinacije
• Slabost, trnjenje u rukama i nogama
• Glavobolja
• Zbunjenost
• Mučnina i povraćanje
• Poteškoće s gutanjem
• Promukli glas

Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme kao što su moždani udar (paraliza), multipla skleroza, tumor, infarkt moždanog stabla.

Simptomi stresom uzrokovanog (psihogenog) vertiga

Psihogeni vertigo je vrsta vrtoglavice uzrokovane psihološkim faktorima kao što su stres, anksioznost i panični poremećaj. Umjesto stvarnog osjećaja padanja, javlja se osjećaj kao da osoba hoda u prazninu ili osjećaj da će pasti. Simptomi se povećavaju paralelno sa stresom. Glavni simptomi su:

• Osjećaj kao da hoda u prazninu
• Osjećaj vrtoglavice, laganosti
• Stezanje u grudima, osjećaj nedostatka vazduha
• Lupanje srca (tahikardija)
• Pretjerano znojenje i osjećaj vrućine
• Suha usta
• Trešenje ruku, osjećaj praznine u nogama
• Strah od padanja ili osjećaj nesvjestice
• Zamagljen vid i kratkotrajna odsutnost
• Teškoće s koncentracijom, osjećaj zaboravljivosti
• Izražena anksioznost, strah od smrti ili osjećaj panike
• Strah od usamljenosti, izbjegavanje društvenih sredina

Kod psihogenog vertiga ne postoji stvarno oštećenje, ali pacijent simptome koje doživljava osjeća kao stvarne. Može se kontrolirati psihološkom podrškom i terapijom lijekovima.

Kako se dijagnosticira vertigo?

Vertigo može nastati zbog mnogo različitih uzroka. Zbog toga je multidisciplinarni pristup veoma važan u njegovoj dijagnozi. U ovom procesu može biti potrebna saradnja specijalista otorinolaringologije (ORL), neurologije, interne medicine i, ako je potrebno, psihijatrije. 

Prvi korak u dijagnozi je detaljna anamneza pacijenta. U ovom procesu, poznatom kao anamneza, utvrđuje se kada je osjećaj vertiga počeo, koliko dugo traje, u kojim situacijama se pojačava i koji su drugi prateći simptomi. Nakon toga se primjenjuju određeni testovi ravnoteže. To su:

• Rombergov test: Prati se da li postoji poremećaj ravnoteže kada pacijent stoji sa zatvorenim očima.
• Test s Frenzelovim naočalama: Provjerava se da li postoji nevoljno trzanje očiju.
• Dix-Hallpike manevar: U slučaju sumnje na BPPV (pomicanje kristala), pokušava se izazvati napad vertiga pokretanjem glave.
• Posturografski test: Koristi se za mjerenje kako pacijent održava ravnotežu stojeći na fiksnoj ili pokretnoj platformi.
• Test rotacione stolice: Mjere se pokreti unutrašnjeg uha dok se stolica okreće veoma kontrolirano i sporo.
• Kalorični test (test toplom-hladnom vodom): Mjeri se reakcija unutrašnjeg uha na promjenu temperature. 

Testovi sluha i ravnoteže koji se primjenjuju (audiološka i vestibularna procjena) su: 

• Audiometrija (test sluha): Mjeri da li postoji gubitak sluha.
• Videonistagmografija (VNG): Analiziraju se pokreti očiju i refleksi ravnoteže.
• Elektronistagmografija (ENG): Bilježi se električna aktivnost pokreta očnih mišića.

Ako se smatra potrebnim, mogu se koristiti metode snimanja kao što su MR i CT; mogu se zatražiti i krvne analize. 

Kako se liječi vertigo?

Pošto vertigo može nastati zbog mnogo različitih bolesti, u njegovom liječenju se, u zavisnosti od uzroka koji stoji u njegovoj osnovi, mogu primijeniti različite metode. Plan liječenja može obuhvatati lijekove, fizičke manevre, vježbe ravnoteže, promjene u načinu života i hirurški zahvat. 

Terapija lijekovima

Terapija lijekovima se preferira za smanjenje simptoma vertiga. Mogu se propisati lijekovi koji suzbijaju vrtoglavicu i sprječavaju povraćanje. U upalnim stanjima kao što je vestibularni neuritis mogu se davati steroidi radi bržeg oporavka nerva ravnoteže, u Menijerovoj bolesti diuretici za smanjenje pritiska tekućine, a u slučaju vestibularne migrene lijekovi za migrenu. 

Hirurško liječenje

U teškim slučajevima koji ne reagiraju na lijekove i fizikalnu terapiju, kod infekcije koja ne prolazi, tumora, uznapredovale Menijerove bolesti ili u slučaju strukturnog poremećaja, može biti potreban hirurški zahvat. 

Vježbe ravnoteže i manevri

U liječenju BPPV-a (benigni paroksizmalni pozicioni vertigo), Epley manevrom (manevar za vertigo) glava se dovodi u određene položaje kako bi se kristali vratili na svoje mjesto. Jednim manevrom se može postići brzo poboljšanje. Pored toga, kristali se mogu korigirati i Brandt-Daroff vježbama koje se primjenjuju kod kuće. 

Vestibularna rehabilitacijska terapija obuhvata individualno prilagođene vježbe ravnoteže. U okviru stabilizacije pogleda provode se vježbe kao što su fokusiranje na fiksnu tačku i usklađeno kretanje s glavom. Vestibularna rehabilitacija je kod dugotrajnih slučajeva vertiga znatno efikasnija metoda liječenja od lijekova.

Psihološko liječenje i podrška

U liječenju vertiga uzrokovanog stresom mogu se primjenjivati kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT), psihoterapija, meditacija i vježbe disanja. 

Potporne terapije

Za smanjenje simptoma vertiga mogu se primjenjivati akupunktura, aromaterapija i terapija masažom. 

Promjene u načinu života

Da bi se ublažili i spriječili napadi vertiga, u svakodnevni život treba uvesti određene promjene načina života. To su:

• Dovoljan san
• Redovna ishrana
• Izbjegavanje stresa
• Prestanak pušenja i konzumiranja alkohola
• Smanjenje unosa soli i kofeina

Na šta treba paziti osobe koje imaju vertigo?

Napadi vertiga mogu biti blagi, ali u teškim slučajevima, zbog rizika od pada, život pacijenta može biti ugrožen. Zbog toga postoje određene mjere koje pacijenti s vertigom treba da poduzmu u svakodnevnom životu i na šta treba da obrate pažnju. To su:

• Treba poduzeti sigurnosne mjere kod kuće radi smanjenja rizika od pada.
• Treba izbjegavati naglе pokrete glave.
• Treba paziti na ishranu.
• Treba upravljati stresom.
• Treba izbjegavati aktivnosti visokog rizika.
• Treba paziti na unos tekućine.
• Treba koristiti visok jastuk.
• Treba paziti na režim spavanja.
• Ne treba zanemariti kontrole kod lekara.
• Treba redovno obavljati blage fizičke aktivnosti i vježbe. 

Moguće je živjeti uz kontrolu vertiga; međutim, važno je da pacijenti poduzmu mjere i izbjegavaju faktore koji mogu izazvati vertigo. 

Često postavljana pitanja o vertigu

Kako prolazi vertigo?

Vertigo se liječi u zavisnosti od uzroka. Kod vertiga uzrokovanog stresom važna je psihološka podrška, dok se u stanjima kao što je BPPV primjenjuju manevri. 

Koliko dana traje vertigo?

Vrijeme oporavka od vertiga zavisi od uzroka koji stoji u njegovoj osnovi. Kod nekih osoba traje 1-2 sata, a kod nekih ovo razdoblje može trajati mjesecima.

Kada se treba obratiti liječniku zbog vertiga?

Ako se vertigo stalno ponavlja i ako postoje simptomi, obavezno se treba obratiti liječniku. 

Šta je manevar za vertigo?

To su posebni pokreti koji mijenjaju položaj glave i tijela, a koriste se posebno u liječenju BPPV-a (pomicanje kristala). Najpoznatiji je Epley manevar. Treba se izvoditi uz nadzor liječnika ili fizioterapeuta.

Koje su vježbe za vertigo?

Brandt-Daroff vježbe i Epley manevar su najčešće korištene. Program vestibularne rehabilitacije se izrađuje individualno za svakog pacijenta.

Postoji li lijek za vertigo?

Da, ali se za svaku vrstu vertiga koriste drugačiji lijekovi.

Kako vertigo najbrže prolazi?

Kod vertiga uzrokovanog BPPV-om, pravilnim manevrom se može postići olakšanje u roku od nekoliko minuta. Kod drugih vrsta vrijeme odgovora na liječenje može biti duže.

Šta izaziva vertigo?

Nagli pokreti glave, neispavanost, stres, migrena, alkohol i kofein pokreću vertigo.

U kojoj dobi se javlja vertigo?

Vertigo se može javiti u svakoj dobi, ali BPPV je obično češći nakon 40. godine života.

Šta su napadi vertiga?

Napadi vertiga su epizode koje počinju naglo, s izraženim osjećajem okretanja, mučninom, znojenjem i nesigurnošću u ravnoteži.

Je li vertigo psihološke prirode?

Neke vrste vertiga imaju psihološko porijeklo. Stres, anksioznost i panični napadi mogu uzrokovati psihogeni vertigo.

Da li žvakanje gume pomaže kod vertiga?

Žvakanje gume može povremeno izbalansirati pritisak u uhu, ali nije efikasna metoda u liječenju vertiga.

Šta se dešava ako se vertigo ne liječi?

Ako je uzrok u osnovi bolest, bolest može progredirati. Hronični vertigo može povećati rizik od pada i smanjiti kvalitet života. 

Koje se bolesti zamjenjuju s vertigom?

Simptomi niskog šećera, poremećaja vida, ortostatske hipotenzije (vrtoglavica pri ustajanju) i poremećaja srčanog ritma mogu se zamijeniti s vertigom. 

Šta treba učiniti za vrijeme napada vertiga?

Treba odmah sjesti ili se ispružiti i držati glavu nepomičnom. Pogled treba fokusirati na fiksnu tačku. Treba sjediti u tihoj i zamračenoj prostoriji. Treba izbjegavati nagle pokrete. 

Šta dobro djeluje protiv vertiga?

Izbjegavanje stresa, dijeta s malo soli, vježbe za glavu, vježbe ravnoteže, redovan san i unos vode dobro djeluju na vertigo. 

Kako se riješiti vertiga kod kuće?

Kod kuće se mogu primijeniti Epley manevri, može se ostati u tihoj i zamračenoj prostoriji i ograničiti pokrete glave.

Da li telefon pokreće vertigo?

Dugotrajno korištenje ekrana, zamor očiju i narušavanje položaja glave i vrata mogu kod nekih osoba pokrenuti vertigo.

Da li vertigo može nastati od tuge?

Izražen emocionalni stres, tuga, anksioznost i slična stanja mogu pokrenuti psihogeni vertigo.

Šta pomaže kod pomicanja kristala u uhu?

Epley manevar, vestibularne vježbe, podrška fizioterapeuta i izbjegavanje naglih pokreta pomažu kod pomicanja kristala u uhu. 

Koji se odjel bavi vertigom?

Vertigom se bave odjeli otorinolaringologije (ORL), neurologije, interne medicine i, ako je potrebno, psihijatrije.