Šta Je EKG? Zašto I Kako Se Radi EKG?

EKG, jedan od najčešće korištenih testova u procjeni zdravlja srca, pomaže u brzom pregledu električne aktivnosti srca. Ljekari ga mogu zatražiti u slučaju tegoba kao što su bol u grudima, palpitacije, otežano disanje, osjećaj nesvjestice ili poremećaj ritma.

Šta je EKG?

EKG, odnosno elektrokardiografija, je brz, bezbolan i neinvazivan dijagnostički test koji mjeri električnu aktivnost srca i bilježi je u obliku grafičkog zapisa. Pruža informacije o frekvenciji srčanih otkucaja, redovnosti ritma i sistemu električnog provođenja u srcu.

EKG registruje električne signale srca putem elektroda postavljenih na grudni koš, ruke i noge. Dobijeni zapis ljekar procjenjuje u pogledu poremećaja ritma, oštećenja srčanog mišića, problema u provođenju impulsa i određenih kardioloških nalaza. Sam po sebi ne mora dati konačnu dijagnozu; po potrebi se procjenjuje zajedno sa dodatnim pretragama.

Čemu služi EKG?

EKG pomaže u brzoj procjeni električnog rada srca. Zbog toga je jedan od osnovnih testova koji se često koristi i u rutinskim kardiološkim kontrolama i u istraživanju određenih tegoba. Stanja koja se mogu procijeniti putem EKG-a su:

• Da li je frekvencija srčanih otkucaja u normalnom rasponu
• Da li postoji nepravilnost u srčanom ritmu
• Da li postoji kašnjenje ili blok u električnom provođenju srca
• Neki nalazi koji mogu ukazivati na oštećenje srčanog mišića
• Način rada uređaja poput pejsmejkera
• Uticaj određenih lijekova ili procesa liječenja na srčani ritam

Rezultat EKG-a treba procjenjivati zajedno sa tegobama pacijenta, nalazima pregleda i medicinskom istorijom. Normalan EKG ne isključuje svaku srčanu bolest; abnormalan EKG, s druge strane, ne znači uvijek sam po sebi bolest.

Zašto se radi EKG?

EKG se radi u cilju procjene simptoma koji mogu biti uzrokovani srcem ili u cilju kardiološkog praćenja. Ljekar može zatražiti EKG u zavisnosti od godina pacijenta, faktora rizika, tegoba i postojećih bolesti.

Stanja koja mogu zahtijevati snimanje EKG-a su:

• Bol u grudima ili osjećaj pritiska u grudima
• Palpitacije
• Otežano disanje
• Vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice
• Sumnja na nepravilan rad srca
• Procjena povišenog krvnog pritiska
• Kardiološka procjena prije operacije
• Kardiološka kontrola
• Praćenje osoba sa istorijom srčanih oboljenja
• Stanja koja zahtijevaju procjenu prije sporta ili procjenu fizičkog kapaciteta

Kako se radi EKG?

Snimanje EKG-a je uglavnom kratkotrajan, bezbolan i praktičan postupak. Pacijent legne na leđa, a na grudni koš, ruke i noge postavljaju se male samolijepljive pločice koje se zovu elektrode. Koraci koji se prate tokom standardnog snimanja EKG-a su sljedeći:

• Pacijent se postavlja u odgovarajući položaj na pregledni sto.
• Priprema se područje grudnog koša, ručnih i skočnih zglobova.
• Ako je potrebno, čiste se dijelovi kože na koje će elektrode biti postavljene.
• Elektrode se postavljaju na određene tačke.
• Od pacijenta se traži da tokom snimanja ostane nepomičan.
• Uređaj bilježi električnu aktivnost srca.
• Dobijeni grafički zapis procjenjuje ljekar.

Tokom snimanja u tijelo se ne šalje struja; uređaj samo bilježi električne signale koji dolaze iz srca. Postavljanje elektroda i sam snimak najčešće se završavaju za nekoliko minuta.

Koje su vrste EKG-a?

EKG se može primijeniti različitim metodama u zavisnosti od kliničke potrebe. Koja će metoda biti odabrana zavisi od tegoba pacijenta i procjene ljekara.

EKG u mirovanju je najčešće primjenjivana metoda. Kod povremenih tegoba, kao što su palpitacije, kratkotrajni EKG može biti normalan, pa mogu biti potrebne dugotrajnije metode snimanja, kao što je Holter.

Na šta treba obratiti pažnju prije EKG-a?

Za standardni EKG u mirovanju najčešće nije potrebna posebna priprema. Ipak, dobar kontakt elektroda sa kožom je važan za kvalitet snimka. Stvari na koje treba obratiti pažnju prije EKG-a su:

• Na područje grudnog koša ne treba nanositi kremu, ulje ili puder.
• Treba obući odjeću koja se lako skida.
• Nakit i metalni predmeti se, ako je potrebno, skidaju.
• Ako će se raditi EKG pod naporom, treba se pridržavati preporuka ljekara u vezi sa teškim obrocima i kafeinom.
• Lijekovi koji se koriste ili postojeće bolesti trebaju biti prijavljeni medicinskom osoblju.

Prije standardnog EKG-a obično je dovoljna jednostavna priprema. Kod posebnih testova, kao što je EKG pod naporom, treba se pridržavati pravila pripreme koje preporučuje ljekar.

Na šta treba obratiti pažnju nakon EKG-a?

Nakon EKG-a u mirovanju obično nije potrebno posebno ograničenje. Nakon skidanja elektroda osoba može nastaviti svoje svakodnevne aktivnosti.

Kod nekih osoba na mjestima gdje su bile postavljene elektrode može se javiti kratkotrajno crvenilo ili osjetljivost kože. Ovo je uglavnom privremeno. Ako rezultat EKG-a pokaže nalaze koji zahtijevaju dodatnu procjenu, ljekar može zatražiti analize krvi, ehokardiografiju, Holter, test opterećenja ili dodatne kardiološke pretrage.

Koja je razlika između EKG-a i EHO-a?

EKG i EHO su dva odvojena testa koja procjenjuju srce, ali prikazuju različite informacije. EKG bilježi električnu aktivnost srca, dok EHO, odnosno ehokardiografija, ultrazvučnom metodom prikazuje strukturu i pokrete srca.

Ova dva testa ne zamjenjuju jedan drugi. Ljekar, kada smatra potrebnim, može zatražiti EKG i EHO zajedno.

Kome se radi EKG?

EKG se može primijeniti kod mnogih osoba kojima je potrebna procjena zdravlja srca. Koristi se ne samo kod osoba sa izraženim tegobama, već i u nekim kontrolnim procesima. Osobe kojima se može uraditi EKG su:

• Osobe sa tegobama palpitacija
• Osobe koje imaju bol u grudima
• Osobe koje navode otežano disanje
• Osobe sa povišenim krvnim pritiskom
• Osobe koje imaju faktore rizika kao što su dijabetes ili povišen holesterol
• Osobe sa istorijom srčanih oboljenja
• Osobe kojima je potrebna procjena prije operacije
• Osobe kojima se preporučuje kardiološka kontrola prije bavljenja sportom
• Pacijenti kojima je potreban pejsmejker ili praćenje ritma

Potreba za EKG-om nije ista za svaku osobu. O tome da li će test biti zatražen odlučuje ljekar, u zavisnosti od kliničkog stanja osobe.

Često postavljana pitanja o EKG-u

Da li se EKG radi na prazan želudac?

Standardni EKG u mirovanju obično ne zahtijeva gladovanje. Međutim, kod posebnih testova, kao što je EKG pod naporom, treba se pridržavati preporuka ljekara u vezi sa ishranom i unosom kafeina.

Da li je snimanje EKG-a bolno?

Snimanje EKG-a nije bolan postupak. Elektrode se lijepe na kožu, a uređaj samo bilježi električnu aktivnost srca.

Koliko minuta traje EKG?

Standardno snimanje EKG-a obično se završi za nekoliko minuta. Uz postavljanje elektroda, ukupno trajanje postupka najčešće je kratko.

Da li EKG pokazuje srčani udar?

EKG može pokazati određene promjene koje utiču na srčani mišić i zbog toga je važan test u procjeni. Međutim, za postavljanje dijagnoze treba zajedno procijeniti tegobe, pregled, analize krvi i, ako je potrebno, dodatne testove.

Da li normalan EKG znači da nema srčanog oboljenja?

Normalan EKG može pokazati da u tom trenutku nije utvrđena izražena električna abnormalnost. Međutim, budući da se neke srčane bolesti ne moraju odraziti na EKG, može biti potrebna procjena specijaliste.

Da li se rezultat EKG-a dobija odmah?

Zapis EKG-a se obično dobija tokom samog postupka i može se pregledati u kratkom vremenu. Kliničko tumačenje rezultata vrši ljekar.

Kako se radi EKG kod žena?

EKG se kod žena radi po istom principu. S obzirom na to da je potrebno postaviti elektrode na područje grudnog koša, postupak se izvodi uz osiguravanje privatnosti i odgovarajućih uslova prekrivenosti.

Da li se EKG-om može utvrditi poremećaj ritma?

EKG je jedan od osnovnih testova u procjeni poremećaja ritma. Međutim, ako se poremećaj ritma javlja povremeno, može biti potrebno dugotrajnije snimanje, kao što je Holter EKG.

Da li je EKG štetan?

Standardni EKG ne šalje struju u tijelo i nije invazivan postupak. Elektrode samo registruju električne signale koji dolaze iz srca.

Da li treba prekinuti uzimanje lijekova prije EKG-a?

Lijekovi koji se koriste ne trebaju se prekidati bez znanja ljekara. Redovno korištenje lijekova prije EKG-a obavezno treba prijaviti medicinskom osoblju.