Koje Su Najčešće Bolesti U Školama?

Najčešće bolesti u školama su infekcije dišnih puteva, digestivnog sistema, očiju i kože koje se lako prenose zbog toga što djeca provode vrijeme zajedno i u bliskom kontaktu. 

Prehlada, grip, infekcije grla, konjunktivitis, gastroenteritis, bolest šaka-stopala-usta i vaške su zdravstveni problemi koji se često javljaju u školskom uzrastu.

Iako se veliki dio ovih bolesti odvija u blažem obliku, važno je prekinuti lanac prenošenja, podržati oporavak djeteta i zaštititi učenike koji spadaju u rizičnu grupu. Pravilno prepoznavanje simptoma, po potrebi omogućavanje odmora djetetu kod kuće i komunikacija sa upravom škole mogu smanjiti širenje bolesti.

Koje zarazne bolesti su češće kod djece školskog uzrasta?

Zarazne bolesti koje se javljaju u školskom uzrastu mogu se razlikovati u zavisnosti od sezone, dobne grupe, statusa vakcinacije i intenziteta kontakta u razredu. Najčešće bolesti su:

• Prehlada
• Grip
• Faringitis i tonzilitis
• Infekcije dišnih puteva kao što je COVID-19
• Konjunktivitis
• Infekcije srednjeg uha
• Gastroenteritis
• Bolest šaka-stopala-usta
• Varičela (vodene kozice)
• Morbili, zaušnjaci i rubeola
• Vaške
• Šuga
• Gljivične infekcije

Svaka curenje iz nosa ili kašalj ne ukazuje na istu bolest. Posebno u slučaju visoke temperature, otežanog disanja, raširenog osipa, nemogućnosti unosa tečnosti ili izraženog opšteg pogoršanja stanja, potrebna je procjena stručnog ljekara.

Infekcije digestivnog sistema

Gastroenteritis je infekcija koja zahvata želudac i crijeva, a najčešće je uzrokovana virusima. Mogu se javiti povraćanje, dijareja, bol u stomaku, gubitak apetita i temperatura.

Do prenošenja može doći putem zaprljanih ruku, površina, hrane ili vode. Posebno kod male djece treba pažljivo pratiti znakove dehidracije. U slučaju suhoće u ustima, smanjenja količine urina, izražene slabosti ili nemogućnosti unosa tečnosti, potrebno je obratiti se zdravstvenoj ustanovi.

Bolest šaka-stopala-usta

Bolest šaka-stopala-usta je virusna infekcija koja se posebno javlja kod djece u vrtićima i nižim razredima. Može se manifestovati temperaturom, boli u grlu, ranicama u ustima i osipom na šakama i stopalima.

Virus se može širiti putem respiratornih sekreta, stolice, tečnosti iz pliskavica i zaprljanih površina. Higijena ruku, čistoća toaleta i redovno čišćenje predmeta u zajedničkoj upotrebi pomažu smanjenju prenošenja.

Bolesti koje se prenose putem kože

Šuga, gljivične infekcije i impetigo su bolesti koje se mogu širiti u školskim okruženjima gdje je blizak kontakt intenzivan. Zajednička upotreba peškira, odjeće ili sportske opreme može olakšati prenošenje nekih infekcija.

Ako se na koži uoči svrab, crvenilo, ljuskanje, lezija u obliku prstena ili svrab koji se posebno pojačava noću, potrebna je procjena stanja. 

Ne treba nasumice koristiti proizvode dok se dijagnoza ne potvrdi; potrebno je konsultovati ljekara o tome je li potrebna procjena članova porodice ili bliskih kontakata.

Zašto su infekcije dišnih puteva česte u školskom uzrastu?

Infekcije dišnih puteva mogu se širiti putem kapljica koje se stvaraju prilikom kašljanja, kijanja, govora, kao i putem zaprljanih ruku. Dugotrajno zajedničko boravljenje djece u zatvorenim učionicama i dodirivanje zajedničkih površina povećava mogućnost prenošenja.

Kod prehlade su curenje iz nosa, zapušen nos, kijanje i blag kašalj izraženiji. Kod gripe se simptomi kao temperatura, slabost, bolovi u mišićima i glavobolja mogu javiti naglije. Pošto simptomi sami po sebi ne daju konačnu dijagnozu, potrebno je po potrebi obratiti se specijalisti pedijatrije.

Šta uzrokuje bol u grlu kod djece?

Najčešći uzrok bola u grlu su virusne infekcije. Međutim, bakterije kao što je streptokok grupe A, sekret koji se slijeva niz grlo, alergije, suh vazduh i faktori sredine koji nadražuju grlo takođe mogu uzrokovati bol u grlu.

Kašalj i curenje iz nosa su češći kod virusnih infekcija, dok naglo nastupajuća jaka bol u grlu, temperatura i osjetljivost limfnih žlijezda na vratu mogu ukazivati na bakterijsku infekciju. Ipak, razlika između virusne i bakterijske infekcije ne može se sa sigurnošću utvrditi samo na osnovu simptoma.

Da li je konjunktivitis kod djece zarazan?

Konjunktivitis je zapaljenje membrane koja prekriva bijeli dio oka i unutrašnju stranu kapaka. Virusni i bakterijski konjunktivitis mogu biti zarazni, dok alergijski konjunktivitis nije zarazan.

Zarazni oblici se mogu širiti putem kontakta sa sekretom iz oka, rukama, peškirima, jastucima ili predmetima u zajedničkoj upotrebi. Mogu se javiti crvenilo oka, suzenje, izlučivanje, žarenje i svrab. 

Ako postoji jaka bol u oku, osjetljivost na svjetlost ili promjena vida, potrebno je obratiti se specijalisti za očne bolesti.

Kako se prepoznaju vaške kod djece?

Vaške na glavi se najčešće prepoznaju po svrabu na koži glave, iritaciji iza vrata i iza ušiju ili uočavanju gnjida koje su čvrsto pričvršćene na vlasi kose. Sigurni znak je uočavanje žive vaške na koži glave.

Perut se lako odvaja od kose, dok se gnjide čvršće drže vlasi. Vaške ne lete i ne skaču; najčešće se prenose direktnim kontaktom kose. Preporučuje se da se predmeti za osobnu upotrebu kao češalj, četka, ukosnica i šešir ne koriste zajednički.

Zašto se bolesti brzo šire u školama?

Osnovni razlozi brzog širenja infekcija u školama su blizak kontakt, korištenje zajedničkih predmeta, nedovoljna higijena ruku i dugotrajno provođenje vremena u zatvorenim prostorima. 

Neadekvatna ventilacija takođe može olakšati širenje, posebno virusa koji uzrokuju bolesti dišnih puteva. Faktori koji mogu povećati prenošenje u školskom okruženju su sljedeći:

• Prenatrpani razredi
• Igranje na blizu razdaljinu
• Zajednička upotreba olovaka, igračaka i sportske opreme
• Nedovoljno razvijena navika pranja ruku
• Nepokrivanje usta prilikom kašljanja i kijanja
• Neredovno provjetravanje učionica
• Dolazak u školu učenika koji pokazuju simptome

Redovno provjetravanje, adekvatno čišćenje, higijena ruku i pravovremeno prepoznavanje simptoma bolesti mogu smanjiti lanac prenošenja.

Zašto se djeca često razboljevaju kada počne škola?

Sa početkom škole, djeca dolaze u kontakt sa više osoba i različitim uzročnicima infekcija. Posebno prelazak u zatvoreni prostor učionice nakon ljetnog raspusta, u kombinaciji sa sezonskim virusima u jesenjim i zimskim mjesecima, može povećati učestalost infekcija.

Kod djece koja tek počinju vrtić ili školu, može se očekivati češća pojava infekcija gornjih dišnih puteva u početnom periodu. Sa rastom djeteta i izlaganjem različitim uzročnicima, učestalost infekcija se vremenom obično smanjuje.

Je li normalno da se djeca često razboljevaju?

To što djeca koja idu u vrtić ili školu tokom godine prebole nekoliko, ponekad i uzastopnih, infekcija ne znači samo po sebi da postoji problem sa imunim sistemom. 

To što se većina infekcija odvija u blažem obliku, oporavak nastupa u odgovarajućem vremenskom periodu i dijete nastavlja razvoj između epizoda bolesti, obično su povoljni znakovi.

Ipak, ako infekcije protiču veoma teško, javljaju se usljed neobičnih uzročnika, zahtijevaju česte hospitalizacije ili utiču na rast i razvoj, potrebna je procjena specijaliste pedijatrije.

Da li se bolesti kod djece u vrtiću i osnovnoj školi razlikuju?

Kod djece u vrtiću se češće mogu javiti bolesti koje se prenose bliskim kontaktom, kao bolest šaka-stopala-usta, gastroenteritis, infekcije gornjih dišnih puteva i vaške. U osnovnoškolskom periodu, češće se javljaju grip, infekcije grla, konjunktivitis i druge infekcije dišnih puteva.

Nedovoljna primjena higijene ruku kod male djece i zajedničko korištenje igračaka olakšava prenošenje. Raspodjela bolesti se može razlikovati zavisno od uslova u školi, sezone i intenziteta infekcija u zajednici.

Koje su razlike između virusnih i bakterijskih infekcija?

Iako simptomi mogu davati određene naznake, za konačno utvrđivanje uzroka infekcije može biti potreban pregled i po potrebi testiranje. Opšte razlike su prikazane u tabeli ispod:

Ni stepen temperature ni boja sekreta sami po sebi ne pokazuju je li infekcija virusna ili bakterijska. Klinička procjena je važna kako bi se izbjeglo nepotrebno liječenje.

Kada se djeca trebaju vratiti u školu?

Odluka o povratku u školu se ne donosi samo na osnovu naziva bolesti. Potrebno je zajedno procijeniti opšte stanje djeteta, tok simptoma, period zaraznosti, pravila škole i preporuku ljekara.

Ovi periodi nisu isti za svaku bolest. Treba uzeti u obzir aktuelne smjernice lokalnih zdravstvenih vlasti i uprave škole.

Često postavljana pitanja o najčešćim bolestima u školama

Da li se bolesno dijete šalje u školu?

Ako dijete ima temperaturu, povraća, ima dijareju, izraženu slabost ili nije u stanju pratiti nastavu, ne treba ga slati u školu. U slučaju blagih simptoma, odluka se treba donijeti uzimajući u obzir opšte stanje djeteta i zdravstvena pravila škole.

Može li dijete sa temperaturom ići u školu?

Dijete sa temperaturom treba se odmarati kod kuće i simptomi treba da se prate. Po potrebi se treba obratiti specijalisti pedijatrije radi procjene uzroka temperature i pratećih znakova.

Moje dijete se stalno zarazi bolešću u školi, šta trebam učiniti?

Treba preispitati higijenu ruku, san, uravnoteženu ishranu, provjetravanje učionice i ažurnost vakcina. Ako infekcije teku teško ili neobično, ili ako je utjecano na rast, potrebno je zatražiti procjenu specijaliste.

Šta treba učiniti ako se u školi javi zarazna bolest?

Uprava škole treba informisati roditelje, primijeniti preporuke zdravstvenih vlasti specifične za bolest i pojačati mjere čišćenja i provjetravanja. Ako se kod djeteta javi simptom, prije slanja u školu treba obaviti zdravstvenu procjenu.

Kod kojih bolesti dijete ne treba slati u školu?

Dijete treba ostati kod kuće ako postoji temperatura, ponavljano povraćanje ili dijareja, nekontrolisani respiratorni simptomi, pogoršanje opšteg stanja ili preporuka za izostajanje iz škole zbog zarazne bolesti. Tačno vrijeme povratka zavisi od bolesti.

Koliko sati dijete treba biti bez temperature da bi se vratilo u školu?

Opšti pristup je da dijete bude bez temperature najmanje 24 sata bez upotrebe lijekova za snižavanje temperature i da se opšti simptomi poprave. Zavisno od bolesti ili lokalnih pravila, može se preporučiti i drugačiji period.

Da li česta infekcija kod djece znači problem sa imunitetom?

Svaka česta infekcija ne znači problem sa imunitetom. Ako teške, dugotrajne, neobične ili ponavljajuće infekcije pratii zastoj u rastu, može se razmotriti dalja procjena.

Kako se utvrđuje je li bolest djeteta virusna ili bakterijska?

Nije uvijek moguće sa sigurnošću odrediti razliku samo na osnovu simptoma. Za dijagnozu se može koristiti pregled ljekara i po potrebi bris grla, brzi antigenski test ili druge pretrage.

Jesu li djeca s hroničnim bolestima podložnija školskim infekcijama?

Neke hronične bolesti mogu uzrokovati teži tok infekcija ili narušavanje kontrole postojeće bolesti. Plan zaštite i povratka u školu treba individualizovati u dogovoru sa ljekarom koji prati dijete.

Mogu li infekcije dišnih puteva biti rizičnije kod djece s astmom?

Infekcije dišnih puteva mogu kod nekih djece povećati simptome astme i rizik od napada. Ako se pojača kašalj, hripanje ili nedostatak vazduha, treba slijediti plan djelovanja kod astme koji je za dijete izradio ljekar.