Šta Je EGFR? Šta Znače Niske I Visoke Vrijednosti EGFR?

eGFR je medicinski pokazatelj funkcije bubrega koji se izračunava korištenjem parametara kao što su nivo serumskog kreatinina, dob, pol i tjelesna građa, u cilju procjene kapaciteta filtracije krvi i efikasnosti rada bubrega. Ova vrijednost pokazuje procijenjenu količinu krvi koju bubrezi mogu filtrirati u minuti.

Šta je eGFR?

eGFR (Estimated Glomerular Filtration Rate – procijenjena brzina glomerularne filtracije) je laboratorijska vrijednost koja procjenjuje kapacitet bubrega za filtriranje krvi. Test eGFR sam po sebi ne postavlja dijagnozu bolesti, ali pruža veoma važne informacije za procjenu funkcije bubrega, ranu dijagnozu hronične bubrežne bolesti i određivanje stadija bolesti. Redovno praćenje eGFR vrijednosti od izuzetne je važnosti posebno za osobe koje imaju povećan rizik od bubrežnih bolesti, kao što su osobe sa dijabetesom, hipertenzijom i osobe starije životne dobi.

Zašto se radi eGFR test?

Test eGFR se radi u cilju praćenja sposobnosti bubrega da filtriraju toksične materije, otkrivanja mogućih oštećenja tkiva i procjene rizika od zatajenja organa. Budući da bubrežne bolesti obično napreduju bez izraženih simptoma sve do uznapredovalih stadija, izračunavanje eGFR predstavlja najpouzdaniji alat za ranu dijagnozu. Osim toga, periodično praćenje funkcije organa kod osoba sa hroničnim oboljenjima pomaže u planiranju odgovarajućih promjena životnog stila.

Ko treba redovno pratiti vrijednost eGFR? 

Otkrivanje postepenog gubitka funkcije bubrega važno je za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sistema i održavanje metaboličke ravnoteže. Zbog toga je potrebno redovno mjeriti vrijednost eGFR. Pacijenti kojima je potrebno praćenje su: 

• Osobe sa dijabetesom
• Osobe sa hipertenzijom
• Osobe starije od 60 godina
• Osobe sa gojaznošću
• Osobe sa kardiovaskularnim bolestima
• Osobe s porodičnom anamnezom bubrežnih bolesti
• Osobe koje duže vrijeme koriste lijekove koji mogu oštetiti bubrege
• Osobe sa jednim bubregom

Kako se radi eGFR test?

Test eGFR počinje mjerenjem nivoa serumskog kreatinina u laboratoriji, koristeći jednostavan uzorak venske krvi uzet od pacijenta. Nakon što se utvrdi količina kreatinina u krvi, izračunavanje se dovršava korištenjem formula specifičnih za pojedinca (formule CKD-EPI ili MDRD). Osnovne varijable koje se uzimaju u obzir tokom procesa izračunavanja eGFR su sljedeće:

• Nivo serumskog kreatinina: Količina otpadne materije utvrđena analizom krvi.
• Faktor dobi: Uzima u obzir prirodno smanjenje kapaciteta glomerularne filtracije s povećanjem životne dobi.
• Faktor pola: U formulu se ugrađuju razlike u mišićnoj masi i metabolizmu između žena i muškaraca.
• Površina tijela: Standardizuje površinu filtracije prema odnosu visine i tjelesne mase pojedinca.

Kolike bi trebale biti vrijednosti eGFR? 

Kod zdrave odrasle osobe normalna vrijednost eGFR obično treba biti 90 mL/min/1.73 m² ili više. Smatra se normalnim da s napredovanjem životne dobi dolazi do fiziološkog smanjenja stope glomerularne filtracije od prosječno oko 1 mL/min godišnje. Raspon vrijednosti eGFR i stanja funkcije bubrega na koja ovi rasponi ukazuju su sljedeći:

• 90 i više: Normalna ili blizu normalne funkcije bubrega 
• 60-89: Blago smanjenje (značajno je ako postoje drugi znaci oštećenja bubrega) 
• 45-49: Blago do umjereno smanjenje
• 30-44: Umjereno do izraženo smanjenje
• 15-29: Ozbiljan gubitak funkcije bubrega
• Ispod 15: Uznapredovala bubrežna insuficijencija

Šta znači niska vrijednost eGFR?

Pad vrijednosti eGFR ispod 60 mL/min/1.73 m² i trajanje ovog stanja duže od 3 mjeseca ukazuje na značajno smanjenje kapaciteta filtracije bubrega. Ova slika ukazuje da otpadne materije i toksini u krvi nisu dovoljno uklonjeni. Uzroci niske vrijednosti eGFR su sljedeći:

• Dijabetes (šećerna bolest): Oštećenje glomerularnih kapilara tokom vremena zbog visokog nivoa šećera u krvi (dijabetička nefropatija).
• Hipertenzija (visok krvni pritisak): Nekontrolisan krvni pritisak koji dovodi do očvršćavanja i suženja bubrežnih krvnih sudova.
• Glomerulonefritis: Zapaljenske reakcije koje se javljaju u filterskim jedinicama bubrega.
• Policistična bolest bubrega: Ciste koje se razvijaju u tkivu bubrega vrše pritisak na zdravo tkivo.
• Dehidracija (nedovoljan unos tečnosti): Privremeno smanjenje protoka krvi kroz bubrege zbog prekomjernog gubitka tečnosti iz organizma.

Šta znači visoka vrijednost eGFR?

Kada vrijednost eGFR bude znatno viša od očekivane za dob (obično iznad 120-130 mL/min/1.73 m²), to ukazuje na stanje pretjerane filtracije poznato kao glomerularna hiperfiltracija. Ovo stanje može biti raniji znak povećanog opterećenja bubrega. Uzroci povišene vrijednosti eGFR su sljedeći:

• Rani stadij dijabetesa: U ranim fazama kada nivo šećera u krvi počne rasti, bubrezi mogu obavljati pretjeranu filtraciju kako bi kompenzirali.
• Prekomjerno unošenje proteinske hrane: Unos velike količine životinjskih proteina u kratkom periodu može povećati pritisak unutar glomerula.
• Trudnoća: Povećanje volumena tjelesne tečnosti i cirkulacije krvi tokom trudnoće fiziološki podiže vrijednosti eGFR.
• Velika mišićna masa ili intenzivno vježbanje: Kod sportista sa niskim nivoom serumskog kreatinina, matematički se može izračunati visoka vrijednost eGFR.

Kojem odjelu se treba obratiti za test i praćenje eGFR? 

Osobe kod kojih je utvrđena niska ili visoka vrijednost eGFR, koje imaju tegobe povezane s funkcijom bubrega ili žele obaviti rutinski pregled, trebaju se obratiti Odjelu za nefrologiju (bubrežne bolesti). Za prvobitnu procjenu, opšte preglede i rutinske analize krvi moguće je obratiti se i klinikama za internu medicinu (interne bolesti). 

Često postavljana pitanja o testu eGFR

Da li se vrijednost eGFR može ponovo povisiti?

U slučaju pada uzrokovanog dehidracijom ili privremenim faktorima, funkcija bubrega se može poboljšati i eGFR se može ponovo povisiti; međutim, kod pada uzrokovanog hroničnim oštećenjem tkiva, cilj je očuvanje postojeće vrijednosti.

Da li niska vrijednost eGFR daje simptome?

Blaga i umjerena niska vrijednost eGFR obično ne daje simptome; kada vrijednosti značajno padnu, može se javiti slabost, otoci i promjene u količini urina.

Koja je razlika između eGFR i kreatinina?

Kreatinin je otpadna materija koja se stvara kao rezultat metabolizma mišića i izlučuje se putem bubrega. eGFR je, s druge strane, vrijednost koja procjenjuje kapacitet filtracije bubrega ne samo na osnovu vrijednosti kreatinina, već i na osnovu faktora kao što su dob i pol.

Da li se pomoću eGFR sa sigurnošću može utvrditi bubrežna insuficijencija?

Ne. Iako eGFR pruža važne informacije o funkciji bubrega, sam po sebi ne postavlja dijagnozu. Za dijagnozu je potrebno zajedno procijeniti anamnezu pacijenta, fizički pregled, testove urina, metode snimanja i, ako je potrebno, druge laboratorijske nalaze.

Kod koje vrijednosti eGFR se ulazi na dijalizu?

Odluka o dijalizi se ne donosi samo na osnovu vrijednosti eGFR. Potreba za dijalizom se procjenjuje zajedno s eGFR, tegobama pacijenta, laboratorijskim rezultatima i opštim kliničkim stanjem. 

Može li eGFR biti nizak, a kreatinin normalan?

Da. Posebno kod starijih osoba, žena ili osoba s manjom mišićnom masom, eGFR se može izračunati kao nizak čak i kada je kreatinin u normalnim granicama. Zbog toga obje vrijednosti treba procjenjivati zajedno.