Šta Je Periferna Vaskularna Bolest, Koji Su Simptomi?

Periferna vaskularna bolest je oboljenje koje se razvija kada čista krv koju pumpa srce ne može doći do posebno donjih udova zbog suženja ili začepljenja krvnih sudova, te zahtijeva redovno praćenje i liječenje. Glavni uzrok periferne vaskularne bolesti je ateroskleroza.

Šta je Periferna Vaskularna Bolest (PAD)?

Periferna vaskularna bolest je suženje ili začepljenje krvnih sudova (arterija) koji prenose krv od srca do nogu. Začepljenje krvnih sudova najčešće je uzrokovano aterosklerozom. Ateroskleroza nastaje nakupljanjem masnog plaka u arterijama i poznata je kao zatvrdnjavanje arterija. Periferna vaskularna bolest se obično javlja u nogama, ali rijetko može zahvatiti i ruke.

Šta je Periferna Arterija?

Arterije koje vraćaju krv obogaćenu kisikom, pročišćenu u srcu, nazivaju se perifernim arterijama. Za prikupljanje nečiste krvi u tijelu koriste se drugi krvni sudovi, a za distribuciju krvi pročišćene u srcu nazad u tijelo koriste se drugačiji krvni sudovi. 

Koji su Simptomi Periferne Vaskularne Bolesti (PAD)?

Periferna vaskularna bolest ima simptome kao što su bol u nogama, grčevi, gubitak toplote i promjena boje. Simptomi periferne vaskularne bolesti su:

• Bol u nozi koja se javlja pri hodanju ili penjanju uz stepenice, a koja prolazi u miru
• Zaustavljanje rasta noktiju na nogama ili dlačica na nogama
• Jedna noga ili stopalo hladnije od drugog
• Slabost, trnjenje i utrnulost u nogama
• Promjena boje stopala ili noge, bljedilo ili plavičasta boja
• Sjajna i glatka površina noge ili stopala
• Slabljenje pulsa na stopalima ili nogama
• Hladnoća ili utrnulost prstiju na nogama

Šta Uzrokuje Perifernu Vaskularnu Bolest (PAD)?

Glavni uzrok periferne vaskularne bolesti je ateroskleroza, odnosno zatvrdnjavanje arterija. Ateroskleroza je bolest koja nastaje nakupljanjem masnih materija koje se nazivaju plak u arterijama. Plak se sastoji od materija kao što su mast, holesterol i kalcijum. Plakovi koji se lijepe za zidove arterija mogu sužavati krvni sud, smanjujući protok krvi i sprječavajući da čista krv dopre do organa i udova. Kao rezultat toga može se javiti periferna arterijska bolest. PAD se najčešće javlja u nogama, ali može spriječiti i protok krvi prema mozgu, bubrezima ili crijevima.

Kako se Dijagnostikuje Periferna Vaskularna Bolest?

Za dijagnozu periferne vaskularne bolesti prvo je potreban fizički pregled. Specijalista kardiovaskularnih bolesti može slušati puls na nogama i stopalima ili provjeriti vidljive simptome kao što su oticanje, bljedilo ili sjaj. Za dijagnozu periferne vaskularne bolesti primjenjuju se sljedeći testovi i pregledi:

• Test indeksa gležnja i ruke (ABI): Krvni pritisak u rukama se istovremeno upoređuje sa krvnim pritiskom u nogama. Ako je puls na gležnju niži od pulsa na ruci, može se postaviti dijagnoza periferne arterijske bolesti.
• Dopler noge: Doplerom noge se pomoću ultrazvučne probe mogu vizualizirati krvni sudovi i provjeriti brzina i stanje protoka krvi.
• Analize krvi: Provjerava se nivo holesterola, trigliceridae i šećera u krvi.
• Angiografija: Napredna metoda snimanja koja se koristi za utvrđivanje suženja ili zatvrdnjavanja krvnih sudova.

Također se mogu koristiti dijagnostičke metode kao kompjuterizovana tomografija (CT) i MRI (magnetna rezonanca).

Kako se Liječi Periferna Vaskularna Bolest?

Liječenje periferne vaskularne bolesti planira se u zavisnosti od stanja bolesti i pacijenta. Progresija bolesti se može zaustaviti upotrebom lijekova, zdravim promjenama načina života i vježbanjem. U uznapredovalim fazama može biti potreban hirurški zahvat. Metode liječenja periferne vaskularne bolesti su:

• Upotreba lijekova: Mogu se propisati lijekovi za holesterol i krvni pritisak, antikoagulansi i, ako postoji dijabetes, lijekovi za dijabetes.
• Ishrana i dijeta: Zdrava i uravnotežena ishrana može smanjiti nivo masti u krvi i promijeniti tok bolesti.
• Njega kože: Kako bi se spriječila infekcija na nogama, potrebno je hidratizirati kožu i smanjiti rizik od povreda.
• Vježbanje: Redovno vježbanje osigurava gubitak viška kilograma, ako postoji, i poboljšava cirkulaciju krvi.
• Aterektomija (Uklanjanje plaka iz krvnog suda): Naslage koje se s vremenom stvaraju u krvnom sudu se uklanjaju, smanjujući plak u krvnom sudu, a krvni sud se može otvoriti pomoću posebnog intravaskularnog stenta ili balona.
• Hirurgija periferne arterije (Bypass): Oštećeni krvni sud se zamjenjuje krvnim sudom uzetim s drugog dijela tijela.

Može li se Spriječiti Periferna Vaskularna Bolest?

Perifernu vaskularnu bolest je u velikoj mjeri moguće spriječiti. Uravnotežena ishrana, vježbanje i izbjegavanje štetnih navika štite zdravlje srca i krvnih sudova. Metode prevencije periferne vaskularne bolesti su:

• Održavanje zdrave težine ili gubitak viška kilograma
• Uravnotežena ishrana bogata zdravim mastima
• Izbjegavanje prerađene hrane i pakovanih proizvoda
• Uspostavljanje aktivnog načina života (redovno vježbanje ili šetnja)
• Prestanak upotrebe duhana i alkohola
• Nošenje sa stresom
• Redovni pregledi i analize krvi radi praćenja nivoa lipida u krvi

Koji su Faktori Rizika za Perifernu Vaskularnu Bolest (PAD)?

Glavni uzrok periferne vaskularne bolesti je zatvrdnjavanje arterija, ali i neki faktori rizika mogu biti odgovorni za razvoj bolesti. Faktori rizika za perifernu vaskularnu bolest su:

• Starost: Sa starenjem se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
• Genetika: Ako postoji porodična historija kardiovaskularnih bolesti, one se genetski mogu javiti i u sljedećoj generaciji.
• Način života: Neaktivnost, loša ishrana, navika pušenja i konzumiranja alkohola, konzumiranje hrane sa visokim udjelom zasićenih masti i prerađenih proizvoda povećavaju zatvrdnjavanje krvnih sudova i indirektno rizik od PAD-a.
• Stres: Stres može uzrokovati zatvrdnjavanje arterija ili začepljenje krvnih sudova.
• Zdravstveni problemi: Gojaznost, visok krvni pritisak, visok holesterol, metaboličke bolesti, dijabetes, hronična bolest bubrega, trombocitoza, fibromuskularna displazija i gestacijski dijabetes povećavaju rizik od oboljevanja od periferne vaskularne bolesti.

Koje su Komplikacije Periferne Vaskularne Bolesti?

Komplikacije periferne arterijske bolesti (PAD) uzrokovane zatvrdnjavanjem arterija (aterosklerozom) su:

• Amputacija: Kod periferne arterijske bolesti, otvorene rane na nogama koje se ne zacjeljuju mogu uzrokovati infekciju, što može dovesti do amputacije cijelog uda ili njegovog dijela.
• Moždani udar i srčani udar: Nakupljanje plaka u arterijama može negativno utjecati i na krvne sudove srca i mozga.

Na Šta Treba Paziti Pacijenti sa Perifernom Vaskularnom Bolešću?

Pacijenti sa perifernom vaskularnom bolešću trebaju paziti na zdravu ishranu i redovno uzimanje lijekova. Stvari na koje pacijenti sa perifernom vaskularnom bolešću treba da paze su:

• Trebaju prestati pušiti
• Trebaju redovno vježbati
• Ne trebaju dobijati na težini
• Trebaju redovno spavati
• Trebaju smanjiti nivo stresa
• Trebaju konzumirati hranu sa niskim udjelom šećera i zasićenih masti
• Trebaju izbjegavati prerađenu i pakovanu hranu

Često Postavljana Pitanja o Perifernoj Vaskularnoj Bolesti

Šta Znači Periferno?

Periferno se u medicini koristi za opisivanje dijelova tijela koji su udaljeni od centra (srca). Kada se razmišlja o krvnim sudovima, periferni su krvni sudovi u udovima kao što su ruke, noge, šake i stopala, koji su udaljeni od srca.

Koji Doktor Liječi Perifernu Arterijsku Bolest?

Perifernom arterijskom bolešću bavi se kardiovaskularni hirurg. U narodu se za neke tegobe često obraća i kardiologu ili ortopedu. Ovi liječnici mogu upoznati pacijenta i uputiti ga u odjel za kardiovaskularne bolesti.

Šta se Događa ako se Periferna Arterijska Bolest ne Liječi?

Ako se periferna arterijska bolest ne liječi, vremenom može uzrokovati ozbiljne komplikacije. Radi izbjegavanja neželjenih posljedica kao što su paraliza, moždani udar, začepljenje krvnih sudova i čak gubitak uda, neophodno je redovno praćenje i uzimanje lijekova.

Kako se Razlikuju Arterija i Vena?

Arterija je krvni sud koji nosi krv od srca, vena je krvni sud koji nosi krv prema srcu. Arterije prenose čistu krv u tijelo, vene prikupljaju nečistu krv i prenose je do srca. Zidovi arterija su debeli, zidovi vena su tanki i u njima se nalaze valvule. Ove valvule se otvaraju i zatvaraju da bi vratile nečistu krv nazad u srce. Vađenje krvi se obavlja iz vena, dok se puls mjeri na arterijama.

Koji Doktor Liječi Krvni Sud u Nozi?

Krvnim sudom u nozi bavi se kardiovaskularni hirurg. Začepljenje i zatvrdnjavanje krvnih sudova u nogama ne kontroliše kardiolog, već kardiovaskularni hirurg.

Čime se Bavi Periferna Vaskularna Hirurgija?

Periferna vaskularna hirurgija bavi se bolestima koje se razvijaju u krvnim sudovima, posebno u udovima, izuzev krvnih sudova u srcu. 

Šta je Uznapredovala Periferna Arterijska Bolest?

Uznapredovala periferna arterijska bolest je stanje u kojem je protok čiste krvi prema nogama ozbiljno smanjen i dolazi do trajnog oštećenja tkiva. Pacijenti u uznapredovaloj fazi imaju bol u nogama i u miru, a često se javljaju i rane na stopalima koje se ne zacjeljuju.

Kako se Zna da je Krvni Sud Arterija?

Kada se krv uzima iz arterije, boja krvi je čistija i svjetlije crvene boje, dok je krv uzeta iz vena tamnije boje jer je nečista. Krvni sud na kojem se osjeća puls je arterija. Za bilo koji zahvat potrebno je potražiti pomoć zdravstvenog stručnjaka.

Kojem Doktoru se Ide za Poremećaj Cirkulacije Krvi?

Za poremećaj cirkulacije krvi treba se obratiti specijalisti kardiovaskularnih bolesti. Ako se smatra da poremećaj cirkulacije ima neurološki uzrok, treba potražiti mišljenje neurologa.

Koje su Vježbe za Perifernu Arterijsku Bolest?

Pacijenti sa perifernom arterijskom bolešću mogu vježbati uz preporuku svog liječnika. Vježbe za perifernu arterijsku bolest mogu biti sljedeće:

• 30-45 minuta hodanja umjerenim tempom dnevno (kada počne bol, treba se odmoriti, a nakon što prođe nastaviti hodanje)
• 2 dana sedmično vježbe jačanja i istezanja mišića nogu i listova
• Plivanje 2-3 dana sedmično

Ove vježbe treba raditi uz znanje fizijatra, kardiologa i vaskularnog hirurga.