Mogu Li Srčani Bolesnici Postiti?

Post za srčane bolesnike varira ovisno o vrsti bolesti, njenoj težini i korištenim lijekovima, te obavezno zahtijeva odobrenje kardiologa.

Pacijenti s kontroliranom hipertenzijom ili blagom srčanom insuficijencijom mogu postiti ako redovito uzimaju lijekove i vode računa o unosu tekućine, dok je post rizičan kod teške srčane insuficijencije, nedavno preživljenog srčanog udara ili napadaja angine.

Mogu li Srčani Bolesnici Postiti?

U zavisnosti od tipa i stepena srčane bolesti, srčani bolesnici čija je bolest pod kontrolom mogu postiti. Budući da srčane bolesti obuhvataju širok spektar, od jednostavnih poremećaja ritma do uznapredovale srčane insuficijencije, nije ispravno primjenjivati opće ograničenje za sve srčane bolesnike.

Pacijenti sa srčanim i vaskularnim oboljenjima koji nisu imali srčani udar u posljednjih godinu dana i čiji su simptomi pod kontrolom lijekovima mogu postiti nakon konsultacije sa svojim ljekarom, međutim, postiti se ne preporučuje pacijentima koji koriste lijekove za razrjeđivanje krvi zbog ugrađene srčane valvule, kojima je u posljednjih godinu dana ugrađen stent, koji imaju uznapredovalu srčanu insuficijenciju ili koji koriste veći broj lijekova.

Prije donošenja odluke o postu, srčani bolesnici obavezno se moraju konsultovati sa svojim ljekarom koji ih pratii izvršiti individualnu procjenu.

Ovisno o stanju bolesti, moguće je prilagoditi terapiju lijekovima i podesiti doze prema vremenu iftara i sehura. Pacijenti koji su prošli ljekarsku kontrolu i za koje se to procijeni prihvatljivim, mogu sigurno postiti tokom mjeseca ramazana pridržavajući se određenih pravila.

Je li Post Dobar za Srce?

Post ima brojne korisne efekte za zdrave osobe i srčane bolesnike čija je bolest pod kontrolom.

Naučnim istraživanjima je pokazano da se kod osoba koje poste smanjuju procesi zgrušavanja u kardiovaskularnom sistemu, povećava nivo korisnog holesterola HDL, te da nivoi lošeg holesterola LDL i trigliceridi ostaju u ravnoteži.

Utvrđeno je da se nivo homocisteina, koji je faktor rizika za koronarnu srčanu bolest, kod osoba koje poste spušta na najniže vrijednosti.

Ovi nalazi pokazuju da post kod zdravih osoba pozitivno djeluje na zaštitu od koronarne srčane bolesti, dok kod postojećih srčanih bolesnika djeluje na sprječavanje ili usporavanje progresije bolesti.

Istraživanja provedena na pacijentima sa srčano-vaskularnim oboljenjima pokazala su da tokom mjeseca ramazana nema povećanja učestalosti srčanog udara, a u nekim studijama je zapaženo da je rizik od srčanog udara kod osoba koje poste čak i niži.

Utvrđeno je da post kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom poboljšava opterećenje tekućinom te ima pozitivne efekte na poremećaje ritma i nivoe holesterola. Kod koronarnih bolesnika bez tegoba dokazano je da post, bez povećanja neželjenih srčanih događaja, ima koristan učinak na kontrolu masti u krvi i šećera.

Šteti li Post Srcu?

Da li post šteti srcu ovisi o stanju srčane bolesti osobe, pravilima koja se poštuju tokom posta i navikama u ishrani.

Pokazano je da post ne utiče negativno na tok srčane bolesti kod pacijenata koji poste u skladu s pravilima, redovito uzimaju lijekove i pravilno se hrane.

S druge strane, konzumiranje prekomjerne, masne i kalorične hrane na iftaru, brzo i obilno jedenje, povećava radno opterećenje srca i mogu izazvati nagli srčani udar. Masna, brza i obilna ishrana nakon dugog perioda gladovanja povećava količinu krvi koja odlazi u sistem želuca i crijeva, što dodatno opterećuje srce i može imati opasne posljedice.

Post, posebno u toplim i dugim ljetnim danima, može uzrokovati prekomjeran gubitak tekućine i elektrolita zbog dugotrajne dehidracije, neravnoteže krvnog pritiska i poremećaja u prokrvljenosti srca.

Ukoliko dođe do nepridržavanja terapije lijekovima i narušavanja ishrane, može doći do pojačanja tegoba uzrokovanih srčanom insuficijencijom i povećanja potrebe za hospitalizacijom. Poremećaj rasporeda sna i povećana konzumacija prekomjerno masne i slatke hrane također su faktori koji mogu negativno utjecati na tok bolesti.

Na Šta Trebaju Obratiti Pažnju Srčani Bolesnici Tokom Posta?

Srčani bolesnici trebaju se prije svega konsultovati sa svojim ljekarom koji ih pratii izvršiti prilagodbu terapije lijekovima.

Za pacijente koji koriste više od jednog lijeka dnevno potrebno je preći na dugodjelujuće oblike lijekova ili prilagoditi doze za vrijeme iftara i sehura.

Ako ljekar nije preporučio drugačije, dnevni unos od najmanje 2 litre vode treba raspodijeliti između iftara i sehura.

Posebno je od vitalnog značaja da pacijenti s hipertenzijom i srčano-vaskularnim oboljenjima obrate pažnju na dovoljan unos tekućine, jer dehidratacija može uzrokovati poremećaje u prokrvljenosti srca i neravnotežu krvnog pritiska.

Često Postavljana Pitanja

Često postavljana pitanja i odgovori navedeni su u nastavku.

Na Šta Trebaju Obratiti Pažnju Osobe sa Poremećajem Srčanog Ritma Tokom Posta?

Osobe sa poremećajem srčanog ritma trebaju se obavezno konsultovati sa svojim ljekarom prije posta i ne smiju izostavljati lijekove.

Mogu li Osobe koje Koriste Lijekove za Razrjeđivanje Krvi Postiti?

Pacijenti koji koriste lijekove za razrjeđivanje krvi zbog srčane valvularne bolesti ili poremećaja ritma mogu postiti, ali je obavezna ljekarska kontrola.

Mogu li Osobe sa Stentom u Srcu Postiti?

Kod pacijenata kojima je u posljednjih godinu dana ugrađen stent primjenjuje se dvojna terapija za razrjeđivanje krvi, zbog čega post nije preporučljiv.

Može li Osoba sa Rupom u Srcu Postiti?

Da li osobe sa rupom u srcu mogu postiti treba se procijeniti individualno, ovisno o tipu i težini srčane bolesti.