Uzroci I Liječenje Nesvjestice Kod Djece

Nesvjestica kod djece je stanje koje se javlja kada dijete kratkotrajno izgubi svijest i padne na tlo zbog naglog opuštanja mišića. Obično se povuče spontano u toku nekoliko sekundi, ali s obzirom na to da uzrok može biti veoma različit, roditelji je moraju pažljivo procijeniti.

Šta je nesvjestica (sinkopa) kod djece?

Nesvjestica (sinkopa) kod djece je nagli i privremeni gubitak svijesti koji nastaje zbog kratkotrajnog smanjenja protoka krvi u mozak djeteta. Obično traje od nekoliko sekundi do jedne minute i dijete se najčešće brzo pribere. 

Tokom nesvjestice smanjuje se tonus mišića i kod djeteta dolazi do trenutnog opuštanja; zbog toga se može javiti pad na tlo ili spuštanje u čučeći položaj. Iako je većina epizoda sinkope benigne prirode, neki slučajevi mogu biti znak određenog medicinskog problema u pozadini.

Pojava nesvjestice se može smatrati i zaštitnim refleksom organizma. Kada se protok krvi prema mozgu trenutno smanji, organizam pokušava da se zaštiti i prelazi u horizontalan položaj kako bi se protok krvi ponovo regulisao. Zbog toga se većina djece brzo oporavi nakon nesvjestice.

Zašto se javlja nesvjestica kod djece?

Uzroci nesvjestice kod djece najčešće proizlaze iz privremenih stanja, ali kod nekih djece mogu biti znak medicinskog problema u pozadini. Uzrok nesvjestice je povezan sa kratkotrajnim smanjenjem protoka krvi prema mozgu ili naglom promjenom u električnoj aktivnosti mozga. 

Zbog toga su informacije o tome u kojim okolnostima je dijete izgubilo svijest, šta je osjećalo prije toga i koliko je nesvjestica trajala veoma važne za razumijevanje uzroka. Glavna stanja koja mogu izazvati nesvjesticu su:

• Vazovagalna sinkopa: Najčešći uzrok. Ovo stanje se može javiti uz okidače kao što su dugotrajno stajanje, jak strah, stres, glad, dehidracija, boravak u toplom prostoru ili naglo ustajanje.
• Ortostatska hipotenzija: Nagli pad krvnog pritiska koji nastaje kada dijete brzo ustane iz sjedećeg ili ležećeg položaja. Posebno je česta u periodima brzog rasta i kod nedovoljnog unosa tečnosti.
• Uzroci vezani za srce: Poremećaji srčanog ritma (aritmije), strukturne srčane bolesti ili nepravilni otkucaji srca mogu izazvati nesvjesticu. Porodična anamneza srčane bolesti u ranoj životnoj dobi ili nagle smrti je važna.
• Anemija (malokrvnost): Zbog smanjenja kapaciteta organizma za transport kiseonika, mozak ne dobija dovoljno kiseonika. Zbog toga se može razviti nesvjestica.
• Nizak nivo šećera u krvi (hipoglikemija): Može se javiti posebno kod djece koja duže vrijeme ostaju gladna, nepravilno se hrane ili se intenzivno fizički aktiviraju. Znojenje, drhtanje, zamagljen vid i slabost mogu izazvati nesvjesticu.
• Gubitak tečnosti i dehidracija: Može se javiti kao posljedica nedovoljnog unosa vode, prekomjernog znojenja, dijareje ili povraćanja. Ovo stanje dovodi do pada krvnog pritiska i može uzrokovati nesvjesticu.
• Povišena temperatura i infekcije: Visoka temperatura, posebno kod male djece, može izazvati nesvjesticu.
• Neurološki uzroci: Epilepsija ili poremećaji električne aktivnosti mozga se rijetko mogu zamijeniti sa sinkopom.
• Psihološki ili stresom uzrokovani faktori: Intenzivan emocionalni pritisak, ispitna anksioznost ili traumatičan događaj mogu kod djece izazvati privremene epizode sinkope.

Kako se postavlja dijagnoza nesvjestice kod djece?

Dijagnoza nesvjestice kod djece počinje prije svega detaljnom anamnezom. U ovoj fazi se pažljivo ispituju način na koji je događaj nastao, simptomi koji su se javili prije nesvjestice, trajanje, da li se ponavlja i postoji li porodična anamneza srčane bolesti.

Nakon toga dijete se podvrgava fizičkom pregledu; procjenjuju se srčani ritam, vrijednosti krvnog pritiska, neurološki nalazi i opšte zdravstveno stanje. Kada se smatra potrebnim, mogu se zatražiti laboratorijske analize kao što su kompletna krvna slika i mjerenje šećera u krvi.

Ako se sumnja na uzrok vezan za srce, radi se EKG, ehokardiografija i praćenje ritma. Ako postoje nalazi koji upućuju na napad, može biti potreban EEG ili neurološka procjena. Na osnovu svih ovih faza doktor postavlja konačnu dijagnozu.

Kako se liječi nesvjestica kod djece?

Liječenje nesvjestice kod djece razlikuje se u zavisnosti od toga da li je uzrokovana problemom sa srcem, krvlju, metabolizmom ili neurološkim stanjem u pozadini. Zbog toga se proces liječenja za svako dijete planira individualno.

U liječenju vazovagalne sinkope, koja je najčešći uzrok nesvjestice kod djece, preporučuje se da dijete pije dovoljno vode, redovno se hrani, izbjegava dugotrajno stajanje i ne boravi previše u toplim i zagušljivim prostorima.

Kod nesvjestica koje se javljaju zbog ortostatske hipotenzije preporučuje se povećan unos tečnosti i soli, izbjegavanje naglih promjena položaja i redovna fizička aktivnost. Kada je potrebno, doktor može planirati terapiju koja pomaže u regulaciji krvnog pritiska.

Ako nesvjesticu uzrokuju metabolički faktori kao što su anemija ili nizak nivo šećera u krvi, liječenje se usmjerava na to stanje. Kada se otkriju problemi vezani za srce, koji su rjeđi, ali značajan uzrok nesvjestice, dijete se prati kod specijaliste dječje kardiologije. Za poremećaje ritma se mogu razmatrati terapija lijekovima, a po potrebi i intervencijski postupci ili hirurške metode.

Kod nesvjestica koje se mogu zamijeniti sa napadom ili su uzrokovane neurološkim faktorima, liječenje planira dječji neurolog. Ako je riječ o epilepsiji ili sličnim stanjima, za dijete se može započeti odgovarajuća terapija lijekovima.

Kod nesvjestica u kojima su psihološki faktori značajni, procjenu vrše stručnjaci za dječiju i adolescentnu psihologiju. U liječenje se mogu uključiti upravljanje anksioznošću, kontrola stresa, vježbe disanja i, kada je potrebno, metode psihoterapije.

Šta treba učiniti u slučaju nesvjestice kod djece?

Nesvjestica najčešće traje kratko i dijete se brzo pribere; međutim, ako se u tom trenutku ne interveniše na pravilan način, može se povećati rizik od pada, udara i traume. Bitno je znati, bez panike, šta treba učiniti korak po korak. Na sljedeće tačke treba obratiti pažnju:

• Oštri, tvrdi ili predmeti koji mogu predstavljati opasnost treba ukloniti iz okoline djeteta.
• Treba procijeniti svijest djeteta; ako nema nikakve reakcije, ne dišе ili je disanje veoma nepravilno, odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoć (112).
• Ako dijete diše, a svijest mu je odsutna, treba ga postaviti u bočni položaj (koma položaj). Ovaj položaj smanjuje rizik da sadržaj želuca, u slučaju povraćanja, dospije u pluća i sprečava da jezik zapadne unazad i začepi disajni put.
• Kod jednostavnih nesvjestica uzrokovanih poremećajem cirkulacije (na primjer, nakon dugotrajnog stajanja, naglog ustajanja ili straha), podizanje nogu djeteta malo iznad nivoa srca može pomoći da se poveća protok krvi prema mozgu.
• Ako se sumnja na traumu vrata, leđa ili glave (pad, udarac, ozbiljna nesreća), treba biti veoma pažljiv u vezi sa podizanjem nogu ili pomjeranjem djeteta. Ako je moguće, treba izbjegavati nagle pokrete dok ne stigne stručna pomoć.
• Odjeću koja može stezati disajni put ili cirkulaciju, kao što su kravata, šal ili majica s uskom kragnom, treba olabaviti.
• Treba provjeriti da li u ustima postoji strano tijelo, žvakaća guma, mali dio igračke i slično; ako postoji i vidljivo je, treba ga pažljivo ukloniti.
• Ako je okolo gomila ljudi, treba ih udaljiti, a ako je prostor zatvoren, treba ga provjetriti.
• Kada dijete počne da dolazi k svijesti, treba izbjegavati nagle pokrete i ne žuriti sa davanjem vode ili hrane.

Često postavljana pitanja o nesvjestici kod djece

Kojem doktoru se treba obratiti u slučaju nesvjestice kod djece?

U slučaju nesvjestice kod djece prije svega se obraća specijalisti pedijatrije; ako je potrebno, procjenu vrši i dječija neurologija ili dječija kardiologija.

Koliko najduže traje nesvjestica?

Nesvjestica obično traje od nekoliko sekundi do 1 minute, a duže trajanje može ukazivati na ozbiljno stanje.

Kada je nesvjestica opasna?

Ako postoji bilo koje od sljedećih stanja, treba pozvati 112:

• Ako dijete ne diše ili teško diše
• Ako svijest ne dolazi ponovo ili se vraća veoma kasno
• Ako su se tokom nesvjestice javili snažni grčevi ili pokreti slični napadu
• Ako je dijete pri padu udarilo glavom o tvrdu podlogu ili se sumnja na traumu vrata ili kičme
• Ako su prisutni neurološki simptomi kao što su bol u grudima, jaka glavobolja, poremećaj govora ili jednostrana slabost tijela
• Ako dijete ima poznatu hroničnu bolest kao što su srčana bolest, epilepsija, metabolička bolest ili dijabetes
• Ako se nesvjestica javlja prvi put i uzrok se ne može utvrditi

Kojem psihološkom poremećaju odgovara nesvjestica?

Nesvjestica nije direktno psihološka bolest, ali može biti izazvana anksioznošću, napadom panike ili intenzivnim stresom.