Kako Se Pruža Prva Pomoć U Slučaju Nesvjestice?

Nesvjestica (sinkopa) je nagli i kratkotrajni gubitak svijesti i tjelesnog položaja koji nastaje kao posljedica privremenog smanjenja protoka krvi u mozgu. Prva pomoć u slučaju nesvjestice obuhvata korake spašavanja života koji se primjenjuju kako bi se kod osobe koja je izgubila svijest održao otvoren dišni put, ponovo uspostavila cerebralna cirkulacija krvi i spriječile moguće povrede.

Ispravna i pravovremena prva pomoć smanjuje rizik od nedostatka kisika u mozgu (hipoksije) i štiti pacijenta od sekundarnih povreda uslijed pada. Pogrešno izvedeni postupci mogu dovesti do začepljenja disajnih puteva ili pogoršanja opšteg stanja pacijenta, zbog čega je izuzetno važno pridržavati se osnovnih principa prve pomoći i, kada je potrebno, potražiti stručnu medicinsku procjenu.

Šta je nesvjestica (sinkopa)?

Nesvjestica je klinička slika koja se u medicinskoj literaturi naziva sinkopa i nastaje uslijed privremenog smanjenja perfuzije mozga. Obično traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a osoba se potpuno spontano oporavlja kada se cirkulacija u moždanom stablu vrati u normalu. Zbog gubitka refleksa održavanja položaja tijela, rizik od pada i fizičke povrede je visok. Karakteristike stanja nesvjestice su sljedeće:

• Nagli i kratkotrajni gubitak svijesti
• Narušavanje posturalne ravnoteže uslijed gubitka tonusa mišića
• Brzo vraćanje svijesti, spontano ili uz intervenciju

Koji su uzroci nesvjestice?

Nesvjestica može nastati kao posljedica mnogih različitih fizioloških ili spoljnih faktora koji utiču na cirkulatorni i nervni sistem. Najčešći uzrok je vazovagalna sinkopa, odgovor autonomnog nervnog sistema koji se manifestuje naglim padom krvnog pritiska i pulsa. Dehidracija, dugotrajno stajanje, jak bol, emocionalni stres ili nagle promjene položaja tijela mogu negativno uticati na cirkulaciju i pokrenuti nesvjesticu. Ozbiljni organski uzroci, kao što su poremećaji srčanog ritma ili neurološka oboljenja, također mogu igrati ulogu u nastanku sinkope. Uzroci nesvjestice su sljedeći:

• Ortostatska hipotenzija (pad krvnog pritiska prilikom naglog ustajanja)
• Nizak nivo šećera u krvi (hipoglikemija) i dehidracija organizma
• Dugotrajan boravak u pretoplim, zatvorenim ili neprovjetrenim prostorijama
• Bolesti kardiovaskularnog sistema i srčane aritmije

Koji su simptomi nesvjestice?

Neposredno prije gubitka svijesti u organizmu se javljaju određeni upozoravajući fiziološki signali. Osoba se obično počne osjećati loše nekoliko sekundi do nekoliko minuta prije nesvjestice; ovaj period se naziva prodromalna faza. Prepoznavanje ovog stanja i pravovremena intervencija u ovoj fazi pruža veliku prednost u sprječavanju povreda uslijed pada. Simptomi koji se javljaju prije i za vrijeme nesvjestice su sljedeći:

• Izražena bljedilo kože, hladan i vlažan znoj
• Vrtoglavica, osjećaj omaglice i zamagljen vid
• Mučnina, pojava tačkica pred očima ili zujanje u ušima
• Slabljenje pulsa ili izraženo usporavanje broja otkucaja

Kako treba izgledati prva pomoć u slučaju nesvjestice?

Pravilni koraci prve pomoći koji se primjenjuju kod osobe koja se onesvijestila obezbjeđuju očuvanje vitalnih znakova i brzo poboljšanje protoka krvi prema mozgu. U slučajevima koji se dešavaju u zatvorenom ili otvorenom prostoru, prije svega treba osigurati sigurnost okoline i provjeriti da li osoba diše. Pacijenta treba položiti na leđa na ravnu podlogu, a donje ekstremitete podići radi usmjeravanja krvi prema mozgu. Postupci prve pomoći koje treba primijeniti u slučaju nesvjestice su sljedeći:

• Osigurajte sigurno okruženje i položite pacijenta na leđa na ravnu i tvrdu podlogu.
• Provjerite da li je dišni put osobe otvoren; olabavite odjeću koja steže, kao što su kravata, kaiš i okovratnik.
• Podignite noge otprilike 30 cm (položaj protiv šoka) da olakšate protok krvi prema mozgu.
• Ako je osoba bez svijesti, ali diše, postavite je u bočni bezbjedni (koma) položaj zbog rizika od povraćanja.
• Provjetrite prostor i udaljite gomilu ljudi oko pacijenta radi lakšeg unosa kisika.

Koje greške ne treba praviti tokom nesvjestice?

Neki postupci koji se u narodu smatraju ispravnim mogu ugroziti dišni put pacijenta i odgoditi proces oporavka. Davanje osobi koja se onesvijestila da miriše jaka mirisna sredstva može uzrokovati spazam disajnih puteva. Također, pokušaj davanja tečnosti ili hrane osobi koja je bez svijesti može uzrokovati da te materije uđu u plućа (aspiracija), što predstavlja opasnost po život.

U kojim slučajevima je potrebno zatražiti hitnu medicinsku pomoć?

Iako je dio slučajeva nesvjestice bezazlen, u nekim situacijama nesvjestica može biti znak ozbiljne bolesti u pozadini. Ako se osoba ne oporavi duže od 2 minute ili je nesvjesticu pratio bol u grudima, treba odmah, bez odgađanja, pozvati Centar za hitne pozive 112. Slučajevi sinkope koji se javljaju kod starijih osoba ili osoba sa poznatim srčanim oboljenjima obavezno zahtijevaju stručnu medicinsku procjenu. Kritične situacije koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju u slučaju nesvjestice su sljedeće:

• Gubitak svijesti duži od 2 minute
• Osjećaj bola u grudima, lupanje srca ili otežano disanje prije ili nakon nesvjestice
• Sumnja na povredu glave, vrata ili kičme uslijed pada
• Nekontrolisano mokrenje/stolica ili pojava nekontrolisanih grčenja mišića (napad)

Ko spada u rizične grupe za nesvjesticu?

Neki lični faktori i hronična zdravstvena stanja značajno povećavaju vjerovatnost pojave nesvjestice. Starije osobe, oboljeli od dijabetesa i osobe sa oboljenjima kardiovaskularnog sistema su pod većim rizikom od sinkope. Povećan rizik se također primjećuje kod osoba koje rade u intenzivnom tempu, ne unose dovoljno tečnosti ili duže vrijeme stoje nepomično na toplom mjestu.

Često postavljana pitanja o prvoj pomoći u slučaju nesvjestice

Da li se osobi koja se onesvijestila daje da miriše kolonjska voda?

Osobi koja se onesvijestila ne treba davati da miriše kolonjsku vodu, amonijak ili druge supstance s jakim mirisom; ove materije mogu izazvati iritaciju disajnih puteva i refleksni spazam.

Zašto se noge osobe koja se onesvijestila podižu uvis?

Podizanje nogu za oko 30 cm, uz pomoć gravitacije, olakšava povratak venske krvi prema srcu i mozgu, čime se podržava cerebralna cirkulacija.

Je li ispravno prskati vodom po licu tokom nesvjestice?

Ne preporučuje se naglo prskanje vodom po licu osobe koja je bez svijesti, jer to može poremetiti refleks disanja.

Da li se osobi koja se onesvijestila daje voda ili slatko piće?

Osobi se ne smije davati nikakva hrana ili piće prije nego što se svijest potpuno vrati i prije nego što se potvrdi da je refleks gutanja prisutan.

Koliko dugo trajanje nesvjestice se smatra opasnim?

Tipični slučajevi sinkope traju od nekoliko sekundi do 1-2 minute; ako gubitak svijesti traje duže od 2 minute, potrebno je pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Treba li osobu koja se onesvijestila odmah podići na noge?

Pacijenta ne treba naglo podizati na noge odmah nakon što dođe svijesti; prvo ga treba posjesti i sačekati da se krvni pritisak stabilizuje.

Je li nesvjestica normalna pojava tokom trudnoće?

Hormonalne promjene i povećano opterećenje cirkulacije tokom trudnoće mogu pokrenuti nesvjesticu, ali je obavezno potrebna liječnička kontrola radi zdravlja majke i bebe.

Kako se razlikuje epileptički napad od nesvjestice?

Kod epileptičkog napada javljaju se nekontrolisani grčevi, pjena na ustima i produžena konfuzija, dok se kod obične nesvjestice gubi tonus mišića, a svijest se brzo vraća.