Šta Je Alergijski Test I Kako Se Radi?

Alergijski test je dijagnostička metoda koja se koristi za otkrivanje reakcija preosjetljivosti koje organizam pokazuje na određene supstance. Zahvaljujući ovom testu utvrđuje se na koje su supstance osobe alergične, kao što su polen, prašina, dlaka životinja, hrana ili lijekovi. Alergijski testovi se mogu izvoditi različitim metodama, kao što su kožni test, test krvi ili patch test.

Šta je Alergijski Test?

Alergijski test je dijagnostička metoda koja pokazuje reakcije preosjetljivosti koje imunološki sistem razvija na razne supstance. Ovom dijagnostičkom metodom utvrđuje se s kojim alergenima osoba dolazi u kontakt kada se njeni simptomi pogoršavaju. 

Alergijski testovi su jednostavni, ali izuzetno vrijedni testovi koji se mogu sigurno primijeniti na svim uzrasnim grupama, uključujući djecu i odrasle. Posebno igraju važnu ulogu u dijagnostici stanja kao što su alergijski rinitis (peludna groznica), astma, ekcem, prehrambene alergije i alergije uzrokovane ubodima insekata. Na osnovu rezultata testa kreira se plan liječenja i zaštite prilagođen svakoj osobi.

Neke alergijske reakcije, iako rijetko, mogu dovesti do ozbiljnih, po život opasnih stanja koja se nazivaju anafilaksa. Zbog toga, ispravno utvrđivanje izvora alergije pomaže i u sprječavanju mogućih rizika.

Koje su Vrste Alergijskih Testova?

Alergijski testovi variraju u zavisnosti od tipa alergijske reakcije, starosti pacijenta, trenutnog zdravstvenog stanja i sumnjivih alergena. Glavne vrste testova koje se koriste u dijagnostici alergija su: kožni testovi (prick i intradermalni), patch test i testovi krvi.

Kožni Prick (Ubodni) Test

Kožni prick test je jedan od najčešće primjenjivanih alergijskih testova. Prick test se često koristi za otkrivanje alergija na polen, kućne grinje prašine, dlaku životinja, plijesni i određenu hranu.

Intradermalni (Unutarkožni) Test

Primjenjuje se slično kao prick test, ali se kod ovog testa vrlo mala količina alergena injektira ispod površine kože. Ova metoda daje osjetljivije rezultate posebno kod alergija na lijekove i alergija uzrokovanih ubodima insekata.

Patch (Flaster) Test

Patch test se koristi u dijagnostici alergija koje nastaju direktnim kontaktom sa kožom. Ovaj test je posebno efikasan u otkrivanju kontaktnih alergena kao što su kozmetički proizvodi, metal, lateks ili sredstva za čišćenje.

Test Krvi (Specifični IgE Test)

Testovi krvi mjere nivo IgE antitijela koja imunološki sistem proizvodi protiv određenih alergena. Sigurno se koriste u slučajevima kada se kožni test ne može uraditi (na primjer, kod uznapredovalih kožnih bolesti, upotrebe lijekova ili kod male djece). 

Jednim uzorkom krvi može se istovremeno testirati veliki broj alergena. Ova metoda je vrlo efikasna u otkrivanju uobičajenih alergena kao što su hrana, polen, grinje prašine, dlaka životinja i plijesan.

Provokacioni Testovi

Provokacioni testovi se izvode radi direktnog posmatranja alergijske reakcije. Cilj je procijeniti stvarnu reakciju organizma tako što se ostvaruje kontrolirani direktni kontakt sa sumnjivim alergenom. Ovi testovi se izvode isključivo pod nadzorom specijaliste, u bolničkom okruženju, jer se u nekim slučajevima mogu razviti ozbiljne alergijske reakcije (na primjer, anafilaksa). Postoje 4 vrste:

• Nazalni provokacioni test: Koristi se kod sumnje na alergijski rinitis (peludnu groznicu). Alergen se ubrizgava u nos i procjenjuju se simptomi poput curenja nosa, začepljenosti i kihanja.
• Bronhalni provokacioni test: Preferira se kod stanja sličnih astmi. Alergena supstanca se daje putem disanja, mjere se funkcije pluća i posmatra suženje disajnih puteva.
• Okularni (konjunktivalni) provokacioni test: Primjenjuje se kod alergija na oči. Kap koja sadrži alergen se ukapa u oko i kontroliše se da li se javljaju svrbež, crvenilo ili suzenje.
• Test provokacije hranom (oralni): Sumnjiva hrana se daje oralno u malim dozama, a reakcija pacijenta se prati. Test se izvodi u sigurnom okruženju gdje su prisutni ljekar i tim za hitnu intervenciju. Ako se razviju simptomi, test se prekida.

Zašto se Radi Alergijski Test?

Alergijski test se u osnovi radi kako bi se utvrdile reakcije preosjetljivosti organizma na određene supstance i identifikovali alergeni koji izazivaju te reakcije.

Imunološki sistem je prirodni odbrambeni mehanizam koji štiti organizam od štetnih mikroorganizama. Međutim, kod nekih osoba se može razviti pretjerana reakcija na supstance koje su inače bezopasne. 

Na primjer, polen, kućna prašina, dlaka životinja ili određena hrana mogu biti percipirani kao prijetnja od strane imunološkog sistema, koji zatim razvija odbrambenu reakciju. Kao rezultat ove reakcije javljaju se tipični simptomi alergije kao što su curenje nosa, kihanje, suzenje očiju, svrbež ili osip na koži.

Ukratko, razlozi za izvođenje alergijskih testova su sljedeći:

• Utvrditi supstancu koja uzrokuje alergiju
• Omogućiti planiranje odgovarajućeg liječenja
• Olakšati kontrolu hroničnih alergijskih bolesti
• Unaprijed utvrditi alergijske rizike

Osim toga, simptomi nekih bolesti mogu se pomiješati sa drugim bolestima. Na primjer, uporni kašalj ili začepljenost nosa ne moraju uvijek biti uzrokovani infekcijom, već se može raditi o alergijskom stanju. Alergijski testovi se rade i kako bi se razjasnila ovakva stanja. 

Kako se Radi Alergijski Test?

Metoda izvođenja alergijskog testa varira u zavisnosti od starosti pacijenta, opšteg zdravstvenog stanja i vrste sumnjive alergije. Glavne metode primjene su sljedeće:

• Kožni prick test: Na predio ruke ili leđa osobe kapne se vrlo mala količina alergena, a zatim se na površini kože napravi lagani ubod. Ako se u roku od otprilike 15-20 minuta na tretiranom mjestu pojavi crvenilo ili oticanje, to znači da postoji osjetljivost na tu supstancu.
• Intradermalni (unutarkožni) test: Vrlo mala količina rastvora alergena injektira se tankom iglom ispod kože (obično u predjelu podlaktice). Ako se u roku od 15–20 minuta na mjestu injekcije pojavi crvenilo ili oticanje, to znači da postoji alergijska osjetljivost na tu supstancu.
• Patch test: Posebne flaster trake koje sadrže alergen lijepe se na leđa i obično se ostavljaju 48 sati. Ako se nakon tog perioda na koži uoči crvenilo, oticanje ili iritacija, zaključuje se da osoba ima kontaktnu alergiju na tu supstancu.
• Test krvi: Uzorak krvi uzet iz ruke se analizira u laboratoriji. Rezultati obično stižu za nekoliko dana i jasno se utvrđuje na koje alergene postoji osjetljivost.
• Provokacioni test: Izvodi se davanjem određenog alergena ili supstance organizmu na kontrolisan način (na primjer putem nosa, oka ili kože) i posmatranjem reakcije osobe na tu supstancu.

Često Postavljana Pitanja o Alergijskom Testu

Kojem Odjelu se Treba Obratiti za Alergijski Test?

Možete se obratiti odjelima za alergologiju i imunologiju ili dermatologiju. 

Da li Internista Može Uraditi Alergijski Test?

Internista može uputiti pacijenta ako smatra da je to potrebno, ali test obično izvode ljekari specijalisti za alergije.

Da li je Potreban Zakazan Termin za Alergijski Test?

Da, s obzirom na to da se alergijski testovi izvode planski, potrebno je zakazati termin.

Koji Test Krvi se Radi za Alergiju?

U dijagnostici alergija obično se radi „specifični IgE test“ ili „ukupni IgE test“.

Za Koliko Dana se Dobiju Rezultati Alergijskog Testa iz Krvi?

Rezultati alergijskog testa urađenog iz krvi obično stižu u roku od 1-3 dana.

Koliko Dana Prije Testa Treba Prekinuti Uzimanje Lijekova?

Antihistaminici se moraju prekinuti najmanje 3-7 dana prije testa.

Da li se na Alergijski Test Ide Gladan ili Sit?

Alergijski test se obično može raditi i na pun stomak; nije potrebno biti gladan.

Kome se Može Uraditi Alergijski Test?

Alergijski test se može uraditi svakome ko ima svrbež, kihanje, osip ili respiratorne tegobe nepoznatog uzroka.

Kada se Kod Djece Treba Uraditi Alergijski Test?

Kod djece se test obično može uraditi nakon 6. mjeseca života, kada se uoče simptomi alergije.

Gdje se Radi Alergijski Test?

Radi se u privatnim i državnim bolnicama, pod nadzorom ljekara.