Dermatologija

Dermatologija je medicinska specijalnost koja se bavi dijagnozom i liječenjem bolesti koje zahvataju kožu, kosu, nokte, oralnu sluznicu te spolno prenosivih bolesti. Poznata i kao „kožne i venerične bolesti“ ili „dermatologija“, ova oblast ima za cilj zaštititi zdravlje kože, koja je najveći organ tijela, i rješavati estetske probleme. Dermatologija se ne bavi samo površinskim problemima kože nego omogućava i ranu dijagnozu hroničnih kožnih bolesti povezanih s imunološkim sistemom te raka kože.

Šta je dermatologija?

Dermatologija je medicinska specijalnost koja se bavi dijagnozom i liječenjem kožnih poremećaja i veneričnih (spolno prenosivih) bolesti koje se mogu javiti kod osoba svih uzrasta, i odraslih i djece. Budući da koža djeluje kao zaštitna barijera između tijela i vanjskog okruženja, dermatološki pregled može pružiti i važne naznake o općem zdravstvenom stanju osobe. Specijalisti dermatologije nazivaju se dermatolozi ili specijalisti za kožne bolesti.

Koje bolesti liječi dermatologija?

Stanja kojima se bavi odjeljenje dermatologije obuhvataju cijelu vanjsku površinu tijela od glave do pete. Glavne grupe bolesti koje se liječe na odjeljenju dermatologije su sljedeće:

Akne i problemi s prištevima: uključuje akne u adolescenciji, akne kod odraslih i hormonski povezane erupcije.
Vrste ekcema (dermatitis): to su svrbežni kožni osipi poput atopijskog dermatitisa, kontaktnog dermatitisa i seboroičnog dermatitisa.
Psorijaza: hronična bolest povezana s imunološkim sistemom koja se odlikuje srebrnastim ljuštenjem kože.
Gljivične infekcije: to su gljivična stanja koja zahvataju stopala, nokte, tijelo i vlasište.
Poremećaji kose: uključuju probleme poput alopecije areate, genetskog gubitka kose, masnog vlasišta i peruti.
Poremećaji noktiju: uključuju probleme poput uraslih noktiju, zadebljanja noktiju, promjene boje i gljivica noktiju.
Urtikarija (koprivnjača): odlikuje se naglim svrbežnim oticanjima uzrokovanim alergijama ili stresom.
Vezikulobulozne bolesti: uključuju autoimune bolesti poput pemfigusa, koje se odlikuju mjehurićima ispunjenim tekućinom na koži.
Vitiligo: stanje u kojem se na koži stvaraju bijele mrlje.
Melazma: smeđe sunčeve mrlje koje se često viđaju posebno kod žena.
Pjege i staračke mrlje: nakupine pigmenta koje se javljaju u područjima izloženim suncu.
Postinflamatorna hiperpigmentacija: tamni ožiljci koji ostaju nakon rana ili akni.
Rak kože i praćenje madeža: jedna od najvitalnijih oblasti dermatologije je rana dijagnoza tumora kože. Uspjeh liječenja vrlo je visok kada se rak kože otkrije u ranoj fazi. Dermatolozi koriste tehnologiju digitalne dermoskopije za mapiranje madeža na tijelu i praćenje rizičnih promjena. Klinički pregled madeža koji su asimetrični, imaju nepravilne rubove ili mijenjaju boju posebno je ključan za sprječavanje visokorizičnih vrsta poput malignog melanoma.

Šta su dermatološke pretrage i dijagnostičke metode?

Proces dermatološkog pregleda počinje fizikalnom procjenom i nastavlja se raznim specifičnim tehnikama ovisno o prirodi bolesti. Čak i dublji slojevi kože mogu se pregledati neinvazivnim metodama. Pretrage i dijagnostičke metode koje dermatolozi često koriste su sljedeće:

Dermoskopija (površinska mikroskopija): detaljan pregled madeža i kožnih lezija pomoću osvijetljenog uređaja za uvećavanje.
Biopsija kože: zahvat uzimanja malog uzorka tkiva s kože radi konačne dijagnoze.
Epikutani (patch) test: koristi se za prepoznavanje alergena koji uzrokuju kontaktni dermatitis.
Prick test: izvodi se radi otkrivanja alergijskih reakcija tipa 1 poput alergija na polen ili hranu.
Punch biopsija: uključuje uklanjanje cilindričnog uzorka tkiva koji obuhvata sve slojeve kože.
Shave biopsija: uključuje uklanjanje izdignutih lezija s gornjeg sloja kože brijanjem.
Ekscizijska biopsija: to je hirurško uklanjanje cijele sumnjive lezije.
Tzanck test: koristi se u dijagnozi zaraznih kožnih bolesti, posebno virusnih mjehurastih stanja poput herpesa i vodenih kozica. Uzorak brisa uzet iz lezije boji se posebnim bojama i pregleda pod mikroskopom.
Pregled Woodovom lampom: ovaj pregled se izvodi u mračnoj prostoriji pomoću izvora ultraljubičaste svjetlosti valne dužine 365 nm. Preferira se za dijagnozu stanja poput tinea capitis, vitiliga, eritrazme i porfirije.
Krvne pretrage: koriste se za prepoznavanje osnovnih metaboličkih i sistemskih bolesti povezanih s određenim dermatološkim problemima.

Šta treba uzeti u obzir prije dermatoloških pretraga?

Pacijenti trebaju obaviti određene pripreme kako tačnost pretraga ne bi bila narušena. Pogrešne prakse ili korišteni lijekovi mogu potisnuti ili izmijeniti rezultate pretraga. Prije dermatoloških pretraga posebno treba uzeti u obzir sljedeće:

Upotrebu antihistaminika (lijekova za alergiju) treba prekinuti pod nadzorom ljekara najmanje sedmicu dana prije alergotestova.
Kreme, losioni ili šminka ne smiju se nanositi na područje pretrage na dan pregleda.
Ako je planirana biopsija, ljekara treba obavijestiti o upotrebi lijekova za razrjeđivanje krvi.
Ako će se izvoditi pretraga na gljivice, zahvaćeno područje ne smije doći u kontakt s vodom i 24 sata prije ne smiju se nanositi kreme.

Koje su metode liječenja koje se koriste u dermatologiji?

Dermatološko liječenje uključuje sve metode koje se primjenjuju za zbrinjavanje bioloških, okolišnih ili genetskih stanja koja narušavaju integritet kože. Dermatološko liječenje ima za cilj i ublažiti simptome i postići dugotrajan oporavak rješavanjem osnovnog uzroka bolesti. Najčešće korištene metode u savremenoj dermatologiji navedene su u nastavku:

Lokalna liječenja: direktna primjena lijekova u obliku krema, losiona ili masti na zahvaćeno područje.
Sistemska liječenja: upotreba lijekova koji djeluju na cijelo tijelo putem oralnih tableta ili intravenskih/intramuskularnih injekcija.
Krioterapija (liječenje hladnoćom): proces zamrzavanja tkiva tekućim dušikom.
Elektrokauterizacija: uništavanje lezija njihovim spaljivanjem uz pomoć električne struje.
Fototerapija: terapijska upotreba ultraljubičaste svjetlosti određenih valnih dužina u liječenju kožnih bolesti.
Dermatološka hirurgija: manji hirurški zahvati poput uklanjanja madeža, ekscizije ciste ili biopsije kože.
Laserski i svjetlosni sistemi: uglavnom se preferiraju za liječenje vaskularnih lezija, ožiljaka od akni, kožnih mrlja i uklanjanje neželjenih dlaka. Frakcijski laseri, Q-switched sistemi i Nd:YAG laseri spadaju među tehnologije koje pružaju najsigurnije rezultate u kliničkim uslovima.

Kozmetička dermatologija i njena područja primjene

Kozmetička dermatologija je subspecijalnost koja ima za cilj poboljšati estetski izgled kože uz očuvanje njenog zdravlja. Ovi zahvati se koriste za odgađanje znakova starenja i poboljšanje kvaliteta kože. Glavne primjene u kozmetičkoj dermatologiji uključuju:

Botulinum toksin (botoks): koristi se u liječenju mimičnih bora i prekomjernog znojenja (hiperhidroza).
Dermalni fileri: primjenjuju se za nadoknadu gubitka volumena i popunjavanje dubokih bora.
Mezoterapija: ubrizgavanje vitamina, minerala i aminokiselina ispod kože.
PRP (plazma bogata trombocitima): upotreba plazme bogate trombocitima dobivene iz vlastite krvi pacijenta za popravak tkiva.
Hemijski piling: kontrolirano ljuštenje i obnova gornjeg sloja kože.

Šta treba uzeti u obzir prije dermatoloških zahvata?

Proces pripreme je važan za povećanje uspjeha dermatološkog liječenja i svođenje na najmanju mjeru rizika od komplikacija. Prije zahvata pacijenti trebaju pažljivo slijediti upute ljekara. Prije dermatoloških zahvata treba uzeti u obzir sljedeće:

Šminka ili bilo koji kozmetički proizvodi ne smiju se nanositi na područje liječenja.
Ljekara treba obavijestiti ako se koriste lijekovi za razrjeđivanje krvi.
Sunčanje i solarij treba izbjegavati prije laserskih liječenja.
Historiju herpesa na usnama treba prijaviti prije zahvata.
Svaku aktivnu infekciju ili otvorenu ranu treba prijaviti.