Šta Je AST Test? Visok I Nizak Nivo AST-a

AST (aspartat aminotransferaza) je vrsta enzima koji se u tijelu nalazi prije svega u jetri i srcu, a također i u mišićnom tkivu, bubrezima i mozgu. Ova biohemijska analiza, koja se radi iz krvi radi utvrđivanja oštećenja ćelija i funkcije organa, predstavlja posebno važan biomarker u procjeni zdravlja jetre.

Ovaj test omogućava ranu dijagnozu poremećaja funkcije jetre i određivanje obima mogućeg oštećenja ćelija. Vrijednosti serumskog AST-a, koje se često nalaze u rutinskim zdravstvenim pregledima, pomažu liječnicima u planiranju dijagnostičkog procesa i praćenju efikasnosti primijenjenog liječenja.

Šta je AST test?

AST (aspartat aminotransferaza) test je laboratorijski test koji mjeri nivo enzima AST u krvi. Enzim AST se nalazi prije svega u jetri, a i u srcu, skeletnim mišićima, bubrezima i nekim drugim tkivima. Kada nastane oštećenje ćelija, AST se oslobađa u krv i njegov nivo u krvi može porasti.

AST test je jedan od važnih biohemijskih testova koji se koristi posebno u procjeni zdravlja jetre. Međutim, pošto AST nije enzim specifičan samo za jetru, njegov povišen nivo se može javiti i u stanjima povezanim s drugim organima i tkivima. Zbog toga se rezultat AST-a obično procjenjuje zajedno s drugim testovima funkcije jetre, kao što su ALT, GGT, ALP i bilirubin.

Zašto se radi AST test?

AST test se radi u cilju istraživanja mogućeg oštećenja jetre i drugih tkiva. Liječnici mogu zatražiti ovaj test radi postavljanja dijagnoze ili praćenja tока liječenja. Razlozi za izvođenje AST testa su sljedeći:

• Istraživanje bolesti jetre
• Procjena funkcije jetre
• Ispitivanje sumnje na hepatitis
• Praćenje masne jetre
• Procjena bolesti žučnih puteva
• Praćenje utjecaja lijekova na jetru
• Istraživanje bolesti mišića
• Procjena oštećenja srčanog mišića
• Rutinski zdravstveni pregledi

Čemu služi enzim AST?

Enzim AST je važan protein koji ima ulogu u metabolizmu aminokiselina. Igra ulogu u procesima proizvodnje energije i metabolizma proteina unutar ćelije.

U normalnim uvjetima, veći dio AST-a se nalazi unutar ćelija. Kada nastane oštećenje ćelija jetre, srca ili mišića, AST prelazi u krv i mogu se zabilježiti povišene vrijednosti u analizama krvi.

Kako se radi AST test?

AST test se radi jednostavnim uzimanjem uzorka krvi. Uzorak krvi, koji se obično uzima iz vene na ruci, analizira se u laboratoriju. Prije testa obično nije potrebna posebna priprema. Međutim, ako liječnik smatra potrebnim, može se tražiti da pacijent bude natašte ili se mogu dati informacije o tome da neki korišteni lijekovi mogu utjecati na rezultat testa.

Koje su normalne vrijednosti AST-a?

Referentni opsezi AST-a mogu se razlikovati od laboratorije do laboratorije. Dob, pol i korištene metode analize mogu utjecati na rezultate. Procjena rezultata mora se obavezno raditi zajedno s kliničkim nalazima i drugim laboratorijskim testovima. U sljedećoj tabeli prikazane su opće prihvaćene vrijednosti AST-a:

Šta je povišen AST?

Povišen AST znači da je nivo enzima AST u krvi iznad referentnog opsega. Ovo stanje samo po sebi nije bolest; može biti znak postojanja osnovnog zdravstvenog problema.

Povišen AST može ukazivati na to da su ćelije jetre ili druga tkiva koja sadrže AST oštećena. Stepen povišenja i rezultati pratećih testova su važni u utvrđivanju mogućih uzroka.

Zašto dolazi do povišenog AST-a?

Postoji mnogo različitih stanja koja mogu dovesti do povišenja nivoa AST-a. Uzrok povišenog AST-a ne može se odrediti samo na osnovu laboratorijskog rezultata. Može biti potrebna detaljna medicinska procjena. Najčešći uzroci povišenog AST-a su sljedeći:

• Masna jetra
• Virusni hepatitisi
• Oštećenje jetre uzrokovano konzumacijom alkohola
• Oštećenje jetre uzrokovano lijekovima
• Bolesti žučnih puteva
• Ciroza
• Povrede mišića
• Intenzivna fizička aktivnost
• Bolesti mišića
• Oštećenje srčanog mišića
• Određene infekcije
• Metabolički poremećaji

Koji su simptomi povišenog AST-a?

Povišen AST najčešće ne izaziva simptome i može se slučajno otkriti rutinskim analizama krvi, ali u zavisnosti od osnovne bolesti mogu se javiti određene tegobe. Postojanje i intenzitet simptoma mogu se razlikovati u zavisnosti od stanja koje je uzrokovalo povišen AST. Simptomi povišenog AST-a su:

• Slabost
• Umor
• Gubitak apetita
• Mučnina
• Osjećaj nelagode u predjelu stomaka
• Bolovi u mišićima
• Žutilo kože ili očiju
• Taman urin
• Svrab

Šta je nizak AST?

Nizak AST znači da je nivo AST-a u krvi ispod referentnog opsega. U većini slučajeva se ne smatra klinički značajnim zdravstvenim problemom.

Nizak nalaz AST-a najčešće ne ukazuje na bolest i obično ne zahtijeva dodatnu obradu. Međutim, prilikom procjene treba uzeti u obzir opće zdravstveno stanje osobe i druge laboratorijske rezultate.

Zašto dolazi do niskog AST-a?

Nizak AST rijetko ima klinički značaj. Međutim, u nekim slučajevima mogu se javiti niže vrijednosti. Ne očekuje se da sam nizak AST ukazuje na bolest. Uzroci niskog AST-a su sljedeći:

• Nedostatak vitamina B6
• Starija životna dob
• Neka hronična zdravstvena stanja
• Nutritivni deficiti
• Varijacije uzrokovane laboratorijom

Kako se procjenjuju rezultati AST-a?

Prilikom procjene rezultata AST-a ne uzima se u obzir samo numerička vrijednost. Pacijentove tegobe, nalazi pregleda i drugi laboratorijski testovi se zajedno razmatraju. Odnos AST/ALT može pomoći u procjeni nekih bolesti jetre. Posebno je dijagnostički važno tumačenje zajedno sa sljedećim testovima:

• ALT (Alanin aminotransferaza)
• GGT (Gama glutamil transferaza)
• ALP (Alkalna fosfataza)
• Ukupni i direktni bilirubin
• Albumin
• INR
• Kompletna krvna slika

Šta treba učiniti u slučaju povišenog AST-a?

Kada se utvrdi povišen AST, prije svega treba istražiti osnovni uzrok. Konačna dijagnoza se ne može postaviti na osnovu jednog rezultata testa. Pristup liječenju se razlikuje u zavisnosti od bolesti koja je uzrokovala povišen AST. Kada liječnik smatra potrebnim, u slučaju povišenog AST-a mogu se primijeniti sljedeće metode:

• Dodatne analize krvi
• Ultrazvuk jetre
• Testiranje na virusni hepatitis
• Preispitivanje korištenja lijekova
• Procjena ishrane i načina života
• Redovno laboratorijsko praćenje

Koji odjel se bavi AST testom?

Rezultate AST testa mogu procjenjivati različite specijalnosti. U zavisnosti od razloga obraćanja i pratećih nalaza, mogu biti uključena različita specijalistička područja. Odjeli koji mogu vršiti procjenu u vezi s AST-om su sljedeći:

• Interna medicina
• Gastroenterologija
• Hepatologija
• Kardiologija
• Endokrinologija
• Porodična medicina

Često postavljana pitanja o AST testu

Je li povišen AST opasan?

Povišen AST sam po sebi nije bolest. Za utvrđivanje osnovnog uzroka potrebna je procjena liječnika.

Kolika vrijednost AST-a se smatra povišenom?

Referentni opseg se razlikuje od laboratorije do laboratorije, ali se vrijednosti iznad 40 U/L obično smatraju povišenim.

Da li povišen AST ukazuje na masnu jetru?

Masna jetra može uzrokovati povišen AST. Međutim, za konačnu dijagnozu potrebni su dodatni testovi i metode snimanja.

Je li nizak AST znak bolesti?

U većini slučajeva nizak AST se ne smatra klinički značajnim i sam po sebi nije znak bolesti.

Koja je razlika između AST-a i ALT-a?

Oba enzima se nalaze u ćelijama jetre. ALT se smatra specifičnijim za jetru, dok se AST nalazi i u drugim tkivima.

Da li se AST test radi natašte?

U većini slučajeva biti natašte nije obavezno, ali ako liječnik planira procjenu zajedno s drugim testovima, može tražiti da pacijent bude natašte.

Da li vježbanje povećava vrijednost AST-a?

Intenzivna fizička aktivnost i oštećenje mišića mogu uzrokovati privremeno povišenje nivoa AST-a.

Kako se snižava povišen AST?

Da bi se vrijednost AST-a vratila u normalu, prije svega treba liječiti stanje koje je uzrokovalo povišenje.

Da li se dijagnoza može postaviti samo na osnovu rezultata AST-a?

Ne. Rezultat AST-a treba tumačiti zajedno s drugim laboratorijskim testovima, metodama snimanja i kliničkom procjenom.

Za koliko dana se AST normalizuje?

Vrijeme normalizacije se razlikuje u zavisnosti od osnovnog uzroka. U nekim slučajevima može se poboljšati za nekoliko sedmica, dok kod nekih bolesti može biti potrebno duže praćenje.