Koje Su Koristi Probiotika? Za Šta Je Dobar Probiotik?

Probiotici su žive mikroorganizme koji se nalaze u crijevnoj flori i pomažu da digestivni sistem ostane u ravnoteži. Ove korisne bakterije podržavaju mnoge funkcije organizma, od probave do imunološkog sistema.

Šta je probiotik?

Probiotici su žive mikroorganizme koji se prirodno nalaze u ljudskom organizmu i imaju korisno djelovanje na zdravlje. Poznati u narodu kao „dobre“ ili „korisne“ bakterije, probiotici posebno pomažu u očuvanju ravnoteže crijevne flore. Ovi mikroorganizmi sprječavaju umnožavanje štetnih bakterija u digestivnom sistemu, doprinoseći tako zdravom funkcionisanju kako probave, tako i imunološkog sistema.

Probiotici se prirodno nalaze u namirnicama kao što su jogurt, kefir, fermentirano povrće (kiseli kupus, kimchi), kombuha, ili se mogu uzimati kao dodatak ishrani u obliku kapsula ili tableta. Ove žive bakterije su otporne na želučanu kiselinu i žučne soli, pa uspijevaju doprijeti do crijeva, gdje se umnožavaju i čuvaju ravnotežu crijevne flore.

Koje su koristi probiotika?

Probiotici imaju brojne koristi, od pravilnog funkcionisanja digestivnog sistema do prevencije mnogih bolesti. Vrste kao Lactobacillus, Bifidobacterium i Saccharomyces boulardii, koje se nalaze u crijevnoj flori, su najpoznatiji probiotički mikroorganizmi. Funkcija svake vrste je različita:

• Vrste Lactobacillus se obično nalaze u tankom crijevu i olakšavaju probavu smanjujući intoleranciju na laktozu.
• Vrste Bifidobacterium su aktivne u debelom crijevu, sprječavaju umnožavanje štetnih bakterija i podržavaju imunitet.
• Saccharomyces boulardii je vrsta kvasca koja se posebno koristi u prevenciji crijevnih poremećaja kao što je dijareja.

Crijeva čine veliki dio odbrambene linije organizma. Zbog toga koristi probiotika koji se tamo nalaze nisu ograničene samo na probavu, već imaju širok utjecaj i na opće zdravlje. Ovi efekti su:

• Reguliraju probavu; smanjuju probleme kao gasovi, nadutost i zatvor.
• Povećavaju efikasnost imunoloških ćelija, štiteći organizam od virusa, bakterija i gljivica.
• Smanjuju rizik od infekcija crijeva i urinarnog trakta te nekih kožnih oboljenja.
• Podržavaju stvaranje vitamina i enzima koji pomažu probavi.
• Postoji direktna komunikacijska mreža između crijeva i mozga. Probiotici, čuvajući ovu ravnotežu, mogu pomoći u smanjenju simptoma stresa, anksioznosti i depresije.
• Jačaju kožnu barijeru i smanjuju upalu, pružajući zaštitni efekat protiv kožnih problema kao akne i ekcem.

U kojim organima se nalaze probiotici?

Probiotici se najviše nalaze u digestivnom sistemu i posebno su važni za ravnotežu crijevne flore. Organ u kojem se probiotici nalaze u najvećoj koncentraciji su crijeva. Ove bakterije koje žive u debelom crijevu, zajedno sa milionima različitih mikroorganizama, čine crijevnu mikrobiotu. Ovu floru čine vrste kao Lactobacillus, Bifidobacterium, Saccharomyces.

Probiotici se nalaze i u želucu. Bakterije kao Lactobacillus rhamnosus i Lactobacillus acidophilus prianjaju uz zid želuca. Ove bakterije pomažu u regulaciji želučane kiseline i sprječavaju umnožavanje štetnih mikroorganizama.

Dio probiotika živi u usnoj i grlenoj regiji. Vrste kao Streptococcus salivarius i Lactobacillus reuteri u ovim regijama imaju preventivni efekat protiv oboljenja desni, neprijatnog zadaha i infekcija grla.

Kod žena je i vaginalna flora bogata probioticima. Posebno vrste Lactobacillus čuvaju ravnotežu vaginalnog pH i sprječavaju umnožavanje štetnih gljivica i bakterija.

Probiotici se nalaze i na površini kože. Ove bakterije čuvaju ravnotežu vlage u koži, sprječavaju naseljavanje štetnih mikroorganizama i doprinose smanjenju kožnih problema kao akne i ekcem.

Koje su namirnice koje sadrže probiotike?

Namirnice koje sadrže probiotike pomažu umnožavanju dobrih bakterija u crijevnoj flori. Na taj način podržavaju imunološki sistem, olakšavaju probavu i čuvaju opće zdravlje. Redovno konzumiranje namirnica bogatih probioticima je veoma važno za očuvanje zdravlja crijeva.

Namirnice s najvišim sadržajem probiotika su obično fermentirani proizvodi. Neki od ovih proizvoda su:

• Jogurt
• Kefir
• Turšija (kupus, krastavac, cikla i slično)
• Kombuha (kombu čaj)
• Fermentirani mliječni proizvodi (ajran, sir, kajmak i slično)
• Boza
• Tarhana
• Sirće

Kimchi, miso i tempeh iz svjetskih kuhinja također spadaju u ovu grupu. 

Upozorenje!

Iako su namirnice koje sadrže probiotike općenito sigurne, neke osobe ih treba konzumirati s pažnjom. Osobe koje spadaju u sljedeću grupu trebaju se obavezno posavjetovati sa svojim liječnikom prije uzimanja probiotičkih dodataka ili intenzivne konzumacije fermentirane hrane.

• Osobe sa slabim imunološkim sistemom (na primjer, osobe koje se liječe od karcinoma ili su imale transplantaciju organa)
• Osobe sa ozbiljnim bolestima želuca i crijeva
• Osobe koje stalno koriste lijekove zbog hronične bolesti
• Trudnice i majke koje doje (treba biti pod kontrolom liječnika)

Kako se koristi probiotik?

Da bi probiotici bili efikasni, potrebno je koristiti ih redovno i u odgovarajućoj količini. Nepravilna upotreba ne samo da ne donosi korist, već u nekim slučajevima može uzrokovati i digestivne probleme.

Probiotici se mogu uzimati u obliku kapsula, tableta, prahu, tekućine, ili putem prirodnih namirnica kao jogurt i kefir. Način svakodnevne upotrebe može se razlikovati zavisno od zdravstvenog stanja, dobi i prehrambenih navika osobe. Zbog toga se trebaju koristiti nakon konsultacije sa stručnim liječnikom. 

• Probiotički dodaci se obično uzimaju na prazan želudac ili 30 minuta prije jela. Ovo pomaže da bakterije dopru do crijeva bez uništavanja želučanom kiselinom. Međutim, kod nekih brendova, zbog tehnologije zaštite kapsule, uzimanje na pun želudac može biti prikladno; zbog toga treba obratiti pažnju na uputstva na proizvodu.
• Efekat probiotika se ne vidi kod jednokratne upotrebe. Za ravnotežu crijevne flore potrebno je redovno korištenje u trajanju od najmanje 3-4 sedmice. Probiotici uzeti iz prirodnih namirnica, kada postanu dio svakodnevne prehrambene rutine, pružaju dugotrajnu korist na dugi rok.
• Fermentirane namirnice kao jogurt, kefir, turšija, kombuha, kimchi i tarhana mogu se konzumirati svaki dan.
• Probiotici se obično trebaju čuvati na hladnom, suhom mjestu, zaštićenom od sunca.
• Djeca, trudnice, starije osobe ili osobe sa hroničnim oboljenjima trebaju se obavezno posavjetovati s liječnikom prije uzimanja probiotičkog dodatka. Neke vrste su posebno formulirane za određene dobne grupe; zbog toga isti proizvod ne mora biti prikladan za sve.
• Iako su probiotici općenito sigurni, njihova prekomjerna upotreba kod nekih osoba može uzrokovati gasove, nadutost ili probleme sa želucem. Zbog toga se ne treba prekoračivati preporučena doza.

Često postavljana pitanja o probioticima

Ko treba koristiti probiotike?

Osobe koje imaju probleme s probavom, koje su na terapiji antibioticima ili žele jačati imunološki sistem mogu koristiti probiotike.

Da li probiotik pomaže mršavljenju?

Ne uzrokuje direktno mršavljenje, ali regulacijom ravnoteže crijeva može pomoći zdravom funkcionisanju metabolizma.

Kada treba uzimati probiotik?

Za najefikasniji rezultat obično se treba uzimati na prazan želudac ili 30 minuta prije jela.

Kako se prepoznaje nedostatak probiotika?

Česta nadutost, zatvor, dijareja, slabost i kožni problemi mogu biti pokazatelji nedostatka probiotika.

Da li probiotik čisti crijeva?

Da, probiotici čiste i uravnotežuju crijevnu floru sprječavajući umnožavanje štetnih bakterija.

Ko ne treba koristiti probiotike?

Osobe sa slabim imunološkim sistemom, one koje su imale ozbiljnu bolest ili operaciju ne trebaju koristiti probiotike bez preporuke liječnika.

Da li probiotici popravljaju crijevnu floru?

Da, redovna upotreba povećava broj korisnih bakterija u crijevima, dovodeći floru u ravnotežu.

Kako se prepoznaje nedostatak probiotika?

Nedostatak probiotika se očituje čestom nadutošću, zatvorom, slabošću, kožnim problemima i slabljenjem imuniteta.

Koji probiotik treba koristiti za gasove i nadutost?

Probiotici koji sadrže Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium bifidum mogu biti efikasni u problemima s gasovima i nadutošću.