Zašto Se Javlja Štucanje I Kako Proći?

Štucanje je kratak, ponavljajući refleks koji nastaje naglim i nevoljnim grčenjem dijafragme, praćenim trenutnim zatvaranjem glasnica. Štucanje je najčešće kratkotrajno i privremeno stanje; obično prolazi samostalno u toku nekoliko minuta.

Šta je štucanje?

Štucanje je nevoljni refleks koji se razvija kao rezultat nekontrolisanog grčenja dijafragme, mišića koji učestvuje u disanju. Kada se dijafragma zgrči, osoba pravi nagli pokret uzimanja vazduha; odmah nakon toga glasnice se zatvaraju i stvara se karakterističan zvuk štucanja.

Sa medicinske tačke gledišta, štucanje se obično smatra privremenim i benignim stanjem, a može se javiti u svakoj životnoj dobi. Kod beba, djece i odraslih može se javiti iz različitih razloga, ali je osnovni mehanizam nastanka podražaj dijafragme. Kratkotrajno štucanje najčešće ne zahtijeva liječenje; međutim, dugotrajno štucanje može biti povezano s određenim stanjima probavnog sistema, nervnog sistema ili metabolizma.

Zašto se javlja štucanje?

Štucanje se može javiti kao rezultat stanja koja podražuju dijafragmu ili nervne puteve koji kontrolišu dijafragmu. Najčešći uzroci su obično povezani sa želucom i ritmom disanja.

Uobičajeni uzroci koji mogu dovesti do štucanja su:

• Brzo jedenje
• Prejedanje
• Konzumiranje gaziranih pića
• Naglа promjena temperature - toplo-hladno
• Ljutа/začinjena hrana
• Stres, uzbuđenje ili nagle emocionalne promjene
• Refluks i probavne tegobe
• Upotreba cigareta i alkohola

Kod dugotrajnog štucanja, ulogu mogu igrati zahvaćenost nerava koji se nazivaju vagusni i frenični nerv, bolesti centralnog nervnog sistema, metabolički poremećaji, određene infekcije ili problemi gastrointestinalnog sistema. Zbog toga se dugotrajno štucanje ne treba smatrati samo jednostavnim refleksom.

Kako proći štucanje?

Štucanje najčešće prolazi samo od sebe i ne zahtijeva posebno liječenje. Kod kratkotrajnog štucanja cilj je regulisati ritam disanja, umiriti pokrete dijafragme i pomoći u prekidanju refleksa.

Jednostavne metode koje se mogu isprobati kod kuće su:

• Kratko zadržavanje daha: Promjenom ritma disanja može se pomoći u smanjenju refleksa štucanja.
• Polako pijenje hladne vode: Pokret gutanja i hladan podražaj mogu pomoći u prekidanju refleksa.
• Povlačenje koljena prema grudima i naginjanje napred: Ovim se mijenja pritisak na dijafragmu, što može donijeti olakšanje.
• Držanje malo šećera u ustima: Kroz gutanje i podražaj u usnoj šupljini može utjecati na refleks.
• Mirno i kontrolisano disanje: Može pomoći u regulisanju disanja kod štucanja povezanog sa stresom ili uzbuđenjem.
• Izbjegavanje brzog jedenja: Može doprinijeti sprječavanju ponavljajućeg štucanja.
• Ograničavanje gaziranih pića: Smanjenjem naduvanosti želuca može se spriječiti podražaj dijafragme.

Ove metode ne moraju imati isti učinak kod svih osoba. Ako štucanje ne prođe u toku nekoliko minuta, ne treba paničiti; međutim, ako traje duže od 48 sati ili utječe na ishranu, san i svakodnevni život, treba se obratiti liječniku.

Kako se liječi štucanje?

Liječenje štucanja se planira prema trajanju i uzroku štucanja. Kod kratkotrajnog štucanja obično su dovoljne jednostavne metode koje se mogu primijeniti kod kuće. Ovakvo štucanje najčešće prolazi samo od sebe.

Kod dugotrajnog štucanja, osnovni pristup je utvrđivanje stanja koje uzrokuje štucanje i planiranje liječenja u skladu s tim. Na primjer, ako postoji refluks, naduvenost želuca, nervni podražaj ili metabolički problem, liječenje se može prilagoditi tom uzroku. U nekim slučajevima rezistentnog štucanja, pod kontrolom liječnika mogu se razmotriti različite medicinske opcije liječenja; međutim, ovaj proces mora obavezno planirati stručno lice.

Često postavljana pitanja o štucanju

Kako proći štucanje?

Štucanje najčešće prolazi samo od sebe. Kratko zadržavanje daha, polako pijenje vode, kontrolisano disanje i izbjegavanje brzog jedenja mogu pomoći.

Šta znači dugotrajno štucanje?

Štucanje koje traje duže od 48 sati može biti znak nekog osnovnog zdravstvenog problema. U tom slučaju se preporučuje procjena stručnog lica.

Je li štucanje opasno?

Kratkotrajno štucanje obično nije opasno. Međutim, dugotrajno, često ponavljajuće ili štucanje koje utječe na svakodnevni život može zahtijevati medicinsku procjenu.

Može li štucanje biti znak refluksa?

Da, refluks može izazvati iritaciju u području želuca i jednjaka i time potaknuti štucanje. Ako se često štucanje javlja zajedno sa žgaravicom, može biti potrebna procjena.

Kada treba otići liječniku zbog štucanja?

Ako štucanje traje duže od 48 sati, utječe na san i ishranu ili se često ponavlja, treba se obratiti liječniku.

Je li štucanje normalno kod beba?

Štucanje se kod beba može često javljati i najčešće je privremeno. Međutim, ako je praćeno teškoćama u hranjenju, uznemirenošću ili čestim povraćanjem, treba se obratiti pedijatru.

Povećava li se štucanje sa stresom?

Da, stres, uzbuđenje i nagle emocionalne promjene mogu utjecati na ritam disanja i potaknuti štucanje. Mirno i redovno disanje u tom slučaju može pomoći.

Da li pijenje vode zaustavlja štucanje?

Polako i kontrolisano pijenje vode kod nekih osoba može pomoći u prekidanju refleksa štucanja. Međutim, ne mora imati isti učinak kod svake osobe.