
Sažmite ovaj sadržaj pomoću vještačke inteligencije (AI):
Gardnerov sindrom je nasljedna bolest koja se javlja kao rezultat mutacije APC gena, koji u našem tijelu potiskuje rast tumora. Kod Gardnerovog sindroma može doći do prekomjernog rasta tkiva crijeva, kostiju ili kože.
Polipi u debelom crijevu se u klasičnom obliku mogu javiti u vidu stotina ili hiljada adenomatoznih polipa. U kostima vilice i lubanje mogu se javiti u vidu tvrdih izraslina koje se zovu osteomi.
Šta je Gardnerov Sindrom?
Gardnerov sindrom je nasljedna bolest s autosomno dominantnim nasljeđivanjem koja se javlja kao rezultat mutacije APC gena. Ovaj sindrom se smatra varijantom (podtipom) porodične adenomatozne polipoze (FAP). Bolest se razvija kao rezultat nasljednih mutacija u APC genu.
Šta Uzrokuje Gardnerov Sindrom?
Gardnerov sindrom je bolest koja se najčešće javlja kao rezultat mutacije koja se javlja u APC genu. Ovaj gen je jedan od supresorskih gena koji kontroliraju diobu i rast stanica. Kao rezultat mutacije ovog gena, u crijevu se stvara veliki broj polipa. Nastali polipi mogu tokom vremena povećati rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma. Glavni uzroci Gardnerovog sindroma su sljedeći:
- Mutacija APC gena
- Gardnerov sindrom u porodici
- Nasljedni sindromi kolorektalnog karcinoma
Mutacija APC Gena (Kvar Kočionog Sistema Tijela)
APC gen u našem tijelu funkcionira kao kočnica koja sprječava da se stanice množe previše brzo ili nekontrolisano. Kada se ovaj gen ošteti, stanice počinju nekontrolisano da se umnožavaju. Ovo stanje uzrokuje stvaranje stotina polipa u crijevima i različitih izraslina na koži.
Porodična Anamneza Gardnerovog Sindroma (Genetsko Naslijeđe)
To je bolest koja se obično prenosi nasljeđivanjem u porodici. 75-80% pacijenata ima zahvaćenog roditelja. Vjerovatnost da zahvaćeni roditelj prenese ovo stanje na svoje dijete iznosi 50%. Ponekad, iako niko u porodici nema ovu bolest, gen se može spontano oštetiti prvi put kod te osobe.
Nasljedni Sindromi Kolorektalnog Karcinoma (Opća Rizična Grupa)
Gardnerov sindrom je dio grupe bolesti kod kojih genetska struktura tijela pokazuje veoma visoku predispoziciju za karcinom debelog crijeva. Bolesti u ovoj grupi stvaraju hiljade polipa (male izrasline mesa) u crijevima. Ovi polipi tokom vremena nose rizik od prelaska u kolorektalni karcinom.
Koji su Simptomi Gardnerovog Sindroma?
Gardnerov sindrom se, pored polipa u debelom crijevu, može manifestirati i u drugim dijelovima tijela. Simptomi koji se mogu javiti kod Gardnerovog sindroma su sljedeći:
- Stvaranje velikog broja polipa u crijevu
- Tumori kosti u vilici i lubanji
- Anomalije zuba i suvišni zubi
- Ciste i tumori mekog tkiva na koži
- Rizik od razvoja karcinoma debelog crijeva
Stvaranje Velikog Broja Polipa u Crijevu
U debelom crijevu (kolon i rektum) razvija se hiljade adenomatoznih polipa. Ovi polipi se obično uočavaju kod 95% pacijenata do 35. godine života.
Tumori Kosti u Vilici i Lubanji (Osteomi)
Ove izrasline kosti, koje su obično benignog karaktera, najčešće se nalaze u lubanji i vilici. Osteomi se mogu primijetiti u djetinjstvu, prije nego što se u crijevu razviju polipi.
Anomalije Zuba i Suvišni Zubi
Kod osoba s Gardnerovim sindromom mogu se javiti i problemi vezani za zube. Kod osoba se mogu javiti supernumerarni, impaktirani, nedostajući zubi i odontomi.
Ciste i Tumori Mekog Tkiva na Koži
Kod osoba se mogu javiti desmoidni tumori, epidermoidne ciste ili fibromi. Desmoidni tumori se mogu razviti kod 10-30% osoba. Ovi tumori su agresivni tumori koji se obično razvijaju u abdominalnoj regiji ili u zidu abdomena.
Rizik od Razvoja Karcinoma Debelog Crijeva
Ukoliko se polipi u crijevu ne liječe, rizik da se jedan ili više njih pretvori u karcinom je gotovo neizbježan. Kod osoba koje se ne liječe, karcinom debelog crijeva se obično dijagnosticira oko 39-40. godine života.
Kako se Dijagnosticira Gardnerov Sindrom?
Dijagnoza Gardnerovog sindroma se postavlja procjenom kliničkih nalaza, provođenjem genetskih testova i detaljnim pregledom porodične anamneze, a metode dijagnostike su sljedeće:
- Genetski testovi
- Kolonoskopija
- Metode snimanja
- Procjena porodične anamneze
Kako se Liječi Gardnerov Sindrom?
Gardnerov sindrom se razvija kao rezultat nasljednih mutacija u APC genu. To je grupa bolesti koje karakterizira stvaranje velikog broja polipa u digestivnom sistemu. Liječenje se u osnovi fokusira na sprječavanje karcinoma debelog crijeva i tretiranje postojećih simptoma. Kod Gardnerovog sindroma se primjenjuju sljedeće metode liječenja:
- Redovno praćenje kolona
- Rano uklanjanje polipa
- Hirurška intervencija
- Genetsko savjetovanje
Redovno Praćenje Kolona
Osobama kojima je dijagnosticiran Gardnerov sindrom ili koje su u riziku, radi se skrining putem kolonoskopije. Ovaj skrining se ponavlja svake 1-2 godine. Ovo praćenje je od vitalnog značaja za nadzor brzine razvoja polipa i ranu detekciju znakova maligne transformacije.
Rano Uklanjanje Polipa
Preporučuje se uklanjanje polipa većih od 5 mm koji se otkriju tokom skrininga kolona. Ako ne postoji sumnja na karcinom i opterećenje polipima je na nivou koji je moguće kontrolisati, endoskopsko čišćenje polipa može odgoditi kolektomiju. Ukoliko broj polipa nije moguće kontrolisati endoskopski ili se uoči displazija visokog stepena, hirurška intervencija može postati neizbježna.
Hirurška Intervencija
Kolektomija (uklanjanje crijeva) je osnovna preventivna metoda za smanjenje rizika od karcinoma debelog crijeva. Hirurške opcije uključuju metode totalne proktokolektomije i totalne kolektomije.
Totalna proktokolektomija je potpuno uklanjanje debelog crijeva i rektuma i formiranje rezervoara (poša) od tankog crijeva. Totalna kolektomija je metoda kod koje se rektum čuva, a tanko crijevo se spaja s rektumom.
Genetsko Savjetovanje
Gardnerov sindrom se najčešće javlja s anamnezom nasljeđivanja od roditelja na dijete. Mogu se razmotriti porodični skrining, rana dijagnoza i opcije za reprodukciju.
Koje Odjeljenje se Bavi Gardnerovim Sindromom?
Pošto je Gardnerov sindrom genetska bolest, utiče na mnoge dijelove tijela. Zbog toga je potrebna zajednička procjena liječnika iz različitih specijalnosti. Za praćenje različitih simptoma bolesti treba se obratiti sljedećim odjeljenjima:
- Gastroenterologija
- Medicinska genetika
- Opća hirurgija
- Onkologija
Često Postavljana Pitanja o Gardnerovom Sindromu
Je li Gardnerov Sindrom Nasljedna Bolest?
Gardnerov sindrom je nasljedna bolest. Nasljeđuje se autosomno dominantnim (dominantnim) modelom. Ovo stanje se javlja zbog mutacija u APC genu koji kontrolira rast stanica.
Povećava li Gardnerov Sindrom Rizik od Karcinoma?
Da, Gardnerov sindrom može značajno povećati rizik od karcinoma u mnogim dijelovima tijela, prije svega u debelom crijevu.
Je li Gardnerov Sindrom Isto što i Porodična Adenomatozna Polipoza?
Da, Gardnerov sindrom i porodična adenomatozna polipoza su u osnovi različite kliničke manifestacije istog genetskog poremećaja.
U Kojoj Dobi se Javlja Gardnerov Sindrom?
Dob u kojoj se javljaju simptomi Gardnerovog sindroma varira ovisno o tome koji organ je zahvaćen. Simptomi se obično javljaju krajem druge decenije života.
Šta se Događa ako se Gardnerov Sindrom ne Liječi?
Ako se Gardnerov sindrom ne liječi i redovno ne prati, može dovesti do posljedica koje ugrožavaju život.
Kakve Probleme sa Zubima Uzrokuje Gardnerov Sindrom?
Kod osoba s Gardnerovim sindromom mogu se javiti problemi kao što su stvaranje suvišnih zuba, impaktirani zubi i urođeno nedostajanje jednog ili više zuba.
Kakvi Skrininzi se Trebaju Raditi Kod Osoba s Gardnerovim Sindromom?
Redovni skrininzi su od velike važnosti za upravljanje rizikom od karcinoma. Kod osoba s Gardnerovim sindromom mogu se provoditi sljedeći skrininzi:
- Kolonoskopija
- Ezofagogastroduodenoskopija (EGD)
- Skrining Štitne Žlijezde
- Skrining Hepatoblastoma
- Indirektna Oftalmoskopija (Pregled Oka)
Datum unosa: 16.03.2026
Datum ažuriranja: 17.03.2026
Kreirao: Odbor za web publikacije Medipol zdravstvene grupacije








