Šta Je Trovanje Dagnjama? Koji Su Simptomi I Metode Liječenja?

Trovanje dagnjama je vrsta trovanja hranom koja se javlja kada se štetni toksini ili mikroorganizmi nakupljeni u dagnjama prenesu u ljudski organizam. Obično se razvija zbog neispravnog čuvanja, dagnji uzgojenih u zagađenim vodama ili konzumiranja nedovoljno termički obrađenih dagnji. Može se manifestovati simptomima kao što su mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku, dijareja i vrtoglavica.

Šta je trovanje dagnjama?

Trovanje dagnjama je vrsta trovanja hranom koja se javlja kao posljedica konzumiranja dagnji koje su uzgojene u zagađenim vodama ili nisu pravilno čuvane. Dagnje se hrane filtriranjem morske vode u kojoj žive. Tokom tog procesa mogu u svom organizmu nakupiti bakterije, viruse i toksine prisutne u vodi. Kada ljudi konzumiraju ove dagnje sirove, nedovoljno kuhane ili one koje su dugo stajale, ove štetne materije direktno prelaze u digestivni sistem i uzrokuju trovanje.

Trovanje dagnjama je najčešće povezano sa konzumiranjem dagnji koje su uzgojene u kontaminiranim (zagađenim) vodama ili koje nisu na odgovarajući način očišćene. Osim toga, kada je vrijeme kuhanja nedovoljno, toksini se ne neutraliziraju i nakupljaju se u organizmu. Posebno u ljetnim mjesecima, s porastom temperature morske vode, ubrzava se rast mikroorganizama, što povećava rizik pri konzumaciji dagnji.

Postoje 4 glavne vrste trovanja dagnjama:

• Paralitičko trovanje dagnjama: Ova vrsta se javlja zbog toksina koji utiču na nervni sistem. U teškim slučajevima može se razviti paraliza ili respiratorna insuficijencija; zbog toga se smatra najopasnijom vrstom.
• Neurotoksično trovanje dagnjama: Nastaje djelovanjem supstance brevetoksin, koju proizvode morske alge kao što je Karenia brevis. Simptomi se obično spontano povlače u roku od 2-3 dana.
• Amnestičko trovanje dagnjama: Ova vrsta je povezana s toksinom pod nazivom domoinska kiselina i karakteriše je gubitak pamćenja. Posebno kod starijih osoba može uzrokovati ozbiljno neurološko oštećenje.
• Dijarealno trovanje dagnjama: Najčešća vrsta, koja je obično uzrokovana okadaičnom kiselinom. Ima blagi tok i uglavnom se spontano povlači u roku od 1-3 dana.

Koji su simptomi trovanja dagnjama?

Simptomi trovanja dagnjama obično se manifestuju uticajem na digestivni sistem, nervni sistem i opću otpornost organizma. Količina konzumiranih dagnji, dob osobe, stanje imunog sistema i koncentracija toksina direktno utiču na ozbiljnost simptoma.

Među najčešćim simptomima su mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku, dijareja, slabost i vrtoglavica. Ovi simptomi se obično javljaju 1-4 sata nakon konzumiranja dagnji i mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. U nekim slučajevima klinička slika je znatno teža i može zahtijevati hitnu medicinsku intervenciju.

Ostali simptomi koji se mogu javiti pri trovanju dagnjama su:

• Snažni bolovi u stomaku i dijareja
• Visoka temperatura ili drhtavica
• Glavobolja i vrtoglavica
• Slabost mišića i opšta iznemoglost
• Trnjenje jezika ili usana (u slučajevima paralitičkog toksina dagnji)
• Poteškoće u govoru ili gutanju
• Neurološki efekti kao što su zamagljenost svijesti i slabljenje refleksa

Šta uzrokuje trovanje dagnjama?

Trovanje dagnjama najčešće se javlja zbog zagađenosti vode u kojoj dagnje žive i nakupljanja štetnih materija iz te zagađene vode unutar dagnje. Dagnje su organizmi koji se hrane „filtriranjem“. To znači da neprestano filtriraju vodu u kojoj žive i iz nje uzimaju hranljive materije. Međutim, ako je voda zagađena, dagnje filtriraju i te zagađene materije te ih nakupljaju u svom organizmu.

Ove zagađujuće materije mogu biti bakterije, virusi, toksini (otrovne materije) ili teški metali. Kada ljudi konzumiraju ove dagnje sirove ili nedovoljno kuhane, dolazi do trovanja. Glavni razlozi ove situacije su sljedeći:

• Dagnje obično žive u priobalnim područjima mora. Ako se u te vode ulijevaju kanalizacijske, fabričke otpadne vode ili otpadne vode s deponija, dagnje filtriranjem u svoj organizam unose bakterije (npr. Vibrio, Salmonella ili E. coli) iz tih voda. Kada dagnja nije potpuno termički obrađena, ove bakterije prelaze na ljude.
• U zagađenoj morskoj vodi mogu se nalaziti ne samo bakterije, već i virusi. Posebno virusi kao norovirus i hepatitis A mogu prijeći na dagnje.
• Neke mikroskopske alge u moru proizvode otrovne materije. Kako se dagnje hrane filtriranjem ovih algi, u njima se nakupljaju toksini. Kada ljudi konzumiraju ove dagnje, ovi toksini prelaze u organizam. Posebno u ljetnim mjesecima, pojava algi poznata kao „crveni talas” (red tide) uzrokuje povećanje ovih toksina.
• Teški metali kao živa i olovo, te industrijski otpad koji se izlijeva u more, nakupljaju se u dagnjama. Ove materije mogu dugo ostati u dagnji i, ako se konzumiraju u velikim količinama, mogu uzrokovati trovanja.
• Sakupljanje dagnji iz nekontrolisanih, zagađenih područja ili njihov transport u neodgovarajućim uslovima također povećava rizik od trovanja.
• Jedan od najčešćih razloga trovanja dagnjama je nepotpuna termička obrada dagnji. Bakterije i virusi unutar dagnje ne umiru dok ne dostignu dovoljnu temperaturu. Zbog toga nedovoljno kuhane ili sirove dagnje mogu uzrokovati trovanje.

Koje su metode liječenja trovanja dagnjama?

Liječenje trovanja dagnjama zavisi od uzroka i težine trovanja. Dok se blagi slučajevi uglavnom oporave uz jednostavne kućne mjere, u teškim slučajevima obavezno je obratiti se ljekaru.

• Najveća opasnost kod trovanja dagnjama je dehidracija organizma. Zbog povraćanja i dijareje organizam gubi tečnost. Zbog toga je potrebno uzimati puno vode, ajrana ili napitaka s elektrolitima koji se prodaju u apotekama.
• Za oporavak želuca i crijeva, nekoliko dana treba davati prednost nemasnoj, blagoj hrani bez začina.
• Ljekar može propisati lijekove protiv mučnine, bolova i dijareje.
• Može se primijeniti intravenska infuzija (nadoknada tečnosti).
• Antibiotici se primjenjuju samo ako se sumnja na bakterijsku infekciju.
• U slučaju trovanja algalnim toksinima (trovanja uzrokovana morskim algama) antibiotici nisu djelotvorni. U tom slučaju liječenje se zasniva samo na unosu tečnosti, odmoru i pravilnoj ishrani.
• Ako je potrebno, rade se analize krvi i mjerenja elektrolita.

Često postavljana pitanja o trovanju dagnjama

Za koliko sati se pojave simptomi trovanja dagnjama?

Simptomi trovanja dagnjama se obično počinju javljati 1 do 6 sati nakon konzumacije.

Kako se prepoznaje trovanje dagnjama?

Prepoznaje se po naglo nastupajućim gastrointestinalnim tegobama kao što su mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku, dijareja i slabost.

Za koliko sati se dagnja pokvari?

Dagnja koja stoji na sobnoj temperaturi može se pokvariti u roku od 2-3 sata, zbog toga se mora čuvati na hladnom.

Može li se dobiti infekcija od dagnje?

Da, infekcija se može prenijeti putem bakterija i virusa koji se nalaze u dagnjama sakupljenim iz zagađenih voda.

Za koliko dana se osoba koja se otrovala oporavi?

U blagim slučajevima simptomi obično prolaze u roku od 1-3 dana, međutim teži slučajevi mogu trajati duže.

Ima li bakterija u dagnji?

Da, posebno u dagnjama koje žive u zagađenim vodama mogu se nalaziti bakterije kao Vibrio, Salmonella, E. coli.

Ima li teških metala u dagnji?

Da, dagnje koje žive u zagađenim vodama mogu u svom organizmu nakupiti teške metale kao živu, olovo i kadmijum.

Kako se prepoznaju pokvarene punjene dagnje (dolma)?

Pokvarene punjene dagnje neprijatno mirišu, tamne po boji i imaju gorak ili kiseo ukus. U tom slučaju se nikako ne smiju jesti.