Šta Je Škripanje Zubima (Bruksizam) I Koje Su Metode Liječenja?

Škripanje zubima (bruksizam) je stanje koje se javlja kada osoba nesvjesno stišće ili škripi zubima, bilo tokom spavanja ili tokom dana. Obično se razvija u vezi sa stresom, anksioznošću, poremećajima spavanja ili problemima sa zubima. Na dugi rok može uzrokovati bol u vilici, habanje zubne gleđi, a čak i osjećaj napetosti u regiji glave i vrata.

Šta je Škripanje Zubima (Bruksizam)?

Škripanje zubima (bruksizam) je funkcionalni poremećaj koji se javlja kada osoba nesvjesno stišće, škripi zubima ili prekomjerno napreže vilicu, bilo tokom spavanja ili tokom dana. Ovo stanje, koje se može javiti i kod djece i kod odraslih, obično je povezano sa stresom, anksioznošću, poremećajima spavanja i problemima sa zagrizom.

Bruksizam osoba najčešće ne primjećuje, jer se, posebno u noćnom obliku, proces odvija tokom spavanja, a simptomi se ujutro manifestuju kao umor vilice, glavobolja ili osjetljivost zuba. Tokom dana, osoba u periodima intenzivnog rada ili stresa može nesvjesno stalno stezati vilicu.

Kako ovo stanje uzrokuje prekomjerno naprezanje mišića vilice i dugoročno stvara pritisak na vilicu, može dovesti do habanja zubne gleđi, slomljenih ili napuklih zuba i plombi, bola u uhu, te napetosti u regiji glave i vrata. 

Koji su Simptomi Škripanja Zubima (Bruksizma)?

Simptomi škripanja zubima (bruksizma), kako osoba najčešće nije svjesna ovog ponašanja, manifestuju se problemima u ustima, vilici i regiji glave. Bruksizam koji se javlja posebno tokom noćnog spavanja manifestuje se umorom i bolovima koji se osjećaju ujutro. Škripanje zubima koje se javlja tokom dana stvara stalnu napetost u mišićima vilice i vremenom može dovesti do funkcionalnih i estetskih problema. Najčešći simptomi bruksizma su:

• Habanje i napuknuća zuba
• Bol u vilici
• Bolovi u glavi i sljepočnicama
• Zvukovi u čeljustnom zglobu (‘’klikanje’’ ili zvukovi trenja prilikom otvaranja-zatvaranja vilice)
• Osjetljivost zuba
• Bol u licu, vratu i uhu
• Zvukovi škripanja zubima tokom spavanja (partner ili članovi porodice mogu primijetiti)
• Grčevi u vilici i teškoće u otvaranju usta
• Pucanje plombi ili navlaka
• Narušen kvalitet spavanja

Koji su Uzroci Škripanja Zubima (Bruksizma)?

Uzroci škripanja zubima (bruksizma) mogu se javiti kombinacijom fizičkih i psiholoških faktora. Osoba najčešće nije svjesna ovog ponašanja. Glavni uzroci su:

• Stres i anksioznost
• Poremećaji spavanja (apneja u snu, hrkanje, sindrom nemirnih nogu, neredovne navike spavanja)
• Problemi sa zagrizom (okluzijom) (nepravilno zatvaranje gornjih i donjih zuba, iskrivljenost zuba, nedostajući zubi itd.)
• Izrazito jaka ili osjetljiva struktura vilice
• Emocionalni faktori kao što su ljutnja, napetost, potisnute emocije
• Genetska predispozicija
• Neki lijekovi kao što su antidepresivi
• Prekomjerna konzumacija kofeina, nikotina i alkohola
• Neka neurološka ili sistemska oboljenja kao što su Parkinsonova bolest, gastroezofagealni refluks (GERB)
• Nedostatak vitamina i minerala (posebno vitamina D i vitamina B12)

Koje su Vrste Škripanja Zubima (Bruksizma)?

Bruksizam se u osnovi razmatra pod dva glavna naslova: škripanje zubima tokom spavanja i škripanje zubima u budnom stanju.

Škripanje Zubima Tokom Spavanja (Noćni Bruksizam)

Bruksizam tokom spavanja je vrsta koja se javlja kada osoba nesvjesno stišće ili škripi zubima i najčešći je oblik. Obično se javlja u fazama spavanja koje nisu REM faza (dio spavanja u kojem se ne sanja). Partner ili članovi porodice mogu primijetiti zvukove škripanja koji se čuju tokom spavanja. 

To je vrsta koja se povezuje sa apnejom u snu, hrkanjem i stresom. Simptomi uključuju jutarnji umor vilice, bol u glavi i sljepočnicama. 

Škripanje Zubima Tokom Dana (Dnevni Bruksizam)

Ova vrsta bruksizma javlja se kada osoba nesvjesno steže vilicu tokom budnog stanja. Obično se manifestuje snažnim stezanjem vilice, umjesto škripanja zubima. Pokreće se emocionalnim stanjima kao što su intenzivna koncentracija, stres, anksioznost ili ljutnja. 

Osoba obično nije svjesna ovog ponašanja; stezanje vilice postaje navika. Simptomi uključuju napetost u mišićima vilice tokom stezanja, blokiranje vilice i povećanje ponašanja stezanja u trenutcima stresa.

Škripanje zubima ima podvrste prema obliku ponašanja. Ove podvrste određuju način rada mišića vilice i vrstu oštećenja koje se javlja na zubima, i po ovom aspektu su veoma važne. Podvrste škripanja zubima su:

Škripanje Zubima (Grinding)

Javlja se nesvjesnim trenjem zuba jednih o druge. Obično se sastoji od trenja zuba horizontalnim pokretima napred-nazad ili lijevo-desno. Češće se javlja tokom spavanja. Zbog škripanja se javljaju velike površine habanja na zubnoj gleđi, ravne žvakaće površine i napuknuća.

Stezanje Zubima (Clenching)

Zubi se ne trljaju, ali se veoma snažno drže zajedno. Obično se javlja tokom dana, ali se može javiti i tokom spavanja. Osoba najčešće nesvjesno stalno steže vilicu. Stres, ljutnja, anksioznost i intenzivna koncentracija pokreću ovo ponašanje.

Ritmički Pokreti Mišića Vilice (RMMA)

To su pokreti koji predstavljaju posebno neurološku osnovu noćnog bruksizma. U lakšim fazama spavanja javljaju se ritmičke i kratke kontrakcije u mišićima vilice. RMMA se javlja u velikom dijelu osoba s bruksizmom tokom spavanja. Ovo stanje se lako otkriva testovima u laboratoriji za spavanje (polisomnografija).

Parafunkcionalne Navike Vilice

To su navike koje nesvjesno nepotrebno naprežu vilicu. Primjeri ovog stanja su griženje olovke, nokta ili usne, navika žvakanja na jednoj strani, dugotrajno žvakanje žvake.

Epizodni Bruksizam

Podvrsta koja može biti kratkotrajna. Povećava se u određenim periodima kao što su periodi stresa, sedmica ispita. Rizik od trajnog oštećenja je niži.

Hronični Bruksizam

Podvrsta koja se nastavlja redovno tokom mjeseci ili godina. Može uzrokovati izrazito habanje zuba, hipertrofiju mišića vilice i probleme s TMZ-om. Zahtijeva obavezno liječenje.

Koje su Komplikacije Škripanja Zubima (Bruksizma)?

Komplikacije škripanja zubima (bruksizma), ako se ne liječi, mogu negativno utjecati i na zdravlje zuba i na strukturu vilice. Bruksizam se u početku može manifestovati samo blagim osjećajem bola ili napetosti; međutim, na dugi rok može uzrokovati trajna oštećenja zuba, probleme sa čeljustnim zglobom i gubitak funkcije mišića. Glavne komplikacije su:

• Habanje zubne gleđi
• Napuknuća i lomovi zuba
• Poremećaji čeljustnog zgloba (TMZ - temporomandibularni zglob)
• Prekomjerni razvoj mišića vilice (hipertrofija mišića)
• Bolovi u glavi, vratu i licu
• Poremećaji spavanja
• Oštećenje plombi i navlaka
• Povlačenje desni, osjetljivost
• Teškoće u funkcijama jedenja i govora
• Estetski problemi (poput povećanja mišića vilice, skraćivanja zuba)

Kako se Dijagnostikuje Škripanje Zubima (Bruksizam)?

Dijagnoza škripanja zubima (bruksizma) postavlja se na osnovu pacijentovih tegoba, stomatološkog pregleda i, ako je potrebno, dodatnih dijagnostičkih metoda. Kako se bruksizam najčešće javlja bez svijesti osobe, dijagnoza se obično postavlja pregledom simptoma.

Prva faza dijagnoze počinje detaljnim opisom simptoma koje pacijent doživljava. Ispituju se tegobe kao što su jutarnji bol u vilici, glavobolja, osjetljivost zuba, čuvenje zvuka škripanja zubima. Nakon toga se fizičkim pregledom provjerava da li postoje problemi na zubima i vilici. 

Ako postoji sumnja na noćni bruksizam, može se izvesti polisomnografija, test u laboratoriji za spavanje. U nekim slučajevima, metode kao što su panoramski rentgen ili 3D intraoralno skeniranje mogu se koristiti za procjenu odnosa zagriza zuba ili strukture zgloba.

Kako se Liječi Škripanje Zubima (Bruksizam)?

Liječenje škripanja zubima varira zavisno od uzroka i težine stanja. Cilj liječenja nije samo smanjenje ponašanja škripanja zubima, već i sprečavanje mogućeg oštećenja zuba, zaštita čeljustnog zgloba i sprečavanje nepotrebnog opterećenja mišića. U liječenju se mogu primijeniti sljedeće metode:

• Upotreba noćne udlage (okluzalni splint): Jedna od najčešćih i najefikasnijih metoda liječenja. Noćna udlaga se izrađuje posebno prema pacijentovim zubima i sprečava da zubi tokom spavanja oštećuju jedni druge.
• Upravljanje stresom i anksioznošću: Vježbe disanja, meditacija, psihološko savjetovanje i regulacija dnevne rutine mogu značajno smanjiti aktivnost mišića vilice.
• Primjena botoksa: Botoks se primjenjuje u niskim dozama u masetericni mišić, sprečavajući njegov prekomjerni rad i olakšavajući simptome.
• Ispravljanje zagriza (okluzalna regulacija): Za ispravljanje iskrivljenosti zuba, visokih plombi ili pogrešnog zagriza mogu se primijeniti postupci kao što su ortodontsko liječenje, nadopunjavanje nedostajućih zuba.
• Fizioterapija i liječenje TMZ-a: Pacijentima koji imaju ograničenje pokreta ili klikanje u čeljustnom zglobu mogu se primijeniti manuelna terapija, hladne-tople aplikacije i tehnike opuštanja mišića.
• Regulacija dnevnih navika: Navike koje opterećuju vilicu, kao što su žvakanje žvake, konzumacija kofeina i nikotina, mogu se smanjiti.

Često Postavljana Pitanja o Škripanju Zubima

Zašto Dolazi do Škripanja Zubima Psihološki?

Psihološki, škripanje zubima se obično javlja zbog stresa, anksioznosti, ljutnje, potisnutih emocija i intenzivnog mentalnog opterećenja.

Nedostatak Kojeg Vitamina Uzrokuje Škripanje Zubima?

Bruksizam nije direktno povezan sa nedostatkom samo jednog vitamina; međutim, nedostatak magnezija može uzrokovati prekomjerne kontrakcije mišića i time povećati škripanje zubima. Nedostatak vitamina B12 i D takođe može utjecati na funkcije mišića.

Da li Žvakanje Žvake Pomaže Kod Škripanja Zubima?

Ne. Naprotiv, žvakanje žvake može povećati bruksizam jer dodatno opterećuje mišiće vilice.

Šta Treba Uraditi da se Ne Škripi Zubima?

Mogu se primijeniti metode kao što su korištenje noćne udlage, upravljanje stresom, smanjenje unosa kofeina i nikotina, te vježbe opuštanja vilice.

Gdje se Odražava Škripanje Zubima?

Škripanje zubima se može odraziti kao bol u čeljustnom zglobu, sljepočnicama, oko uha, u glavi, vratu i ramenima. 

Zašto se Škripi Zubima Tokom Spavanja Noću?

Škripanje zubima tokom noćnog spavanja najčešće se javlja zbog nesvjesnog stezanja mišića vilice povezanog sa stresom, anksioznošću i poremećajima spavanja.