Simptomi, Uzroci I Liječenje Ranog Menopauze

Rana menopauza predstavlja prestanak menstrualnog ciklusa prije 40. godine života. Ako se menstruacija ne javi u prosjeku 12 mjeseci, to je znak da je menopauza počela. U prirodnom procesu menopauza se obično javlja od početka 50-ih godina. Menopauza koja se javi u 20-im, 30-im ili 40-im godinama definiše se kao rana menopauza. Prema istraživanjima, rana menopauza se javlja u prosjeku kod 1 od 100 žena.

Šta je rana menopauza?

Prestanak redovnog menstrualnog ciklusa prije 40. godine života definiše se kao rana menopauza. Može se javiti prirodnim putem, ali može biti i izazvana drugim zdravstvenim stanjima. Kod rane menopauze jajnici prestaju proizvoditi hormone, a nivo estrogena opada ranije nego što se očekuje, što utiče na plodnost. 

Koji su simptomi rane menopauze?

Prepoznavanje simptoma menopauze, koja je dio prirodnog životnog toka, pomaže osobi da se osjeti sigurnije i da dugoročno očuva svoje zdravlje. Kod žena koje dožive ranu menopauzu javljaju se slični simptomi kao i kod žena koje ulaze u menopauzu u kasnijim godinama. Najčešći simptomi menopauze su:

• Učestalo mokrenje
• Valunzi i noćno znojenje
• Vaginalna suhoća
• Bol prilikom spolnog odnosa
• Poteškoće sa spavanjem
• Promjene raspoloženja
• Smanjenje seksualne želje
• Suha koža
• Dobijanje ili gubitak na težini

Koji su uzroci rane menopauze?

Ranom gubitku funkcije jajnika ne mora doprinositi samo jedan uzrok. Kod nekih žena, uprkos detaljnim pretragama, tačan uzrok se ne može utvrditi. Stanja koja najčešće dovode do rane menopauze su:

• Porodična anamneza rane menopauze (majka, tetka, sestra) 
• Hromosomske abnormalnosti 
• Odstranjivanje jajnika ili maternice
• Liječenje karcinoma koje uključuje kemoterapiju ili radioterapiju
• Autoimune bolesti koje zahvataju druge endokrine organe, kao što su štitna žlijezda ili nadbubrežna žlijezda
• Zaušnjaci, pelvična tuberkuloza ili teške virusne infekcije 
• Prekomjeran stres 

Kako se postavlja dijagnoza rane menopauze? 

Kod žena koje pokazuju simptome rane menopauze, ginekolozi provode detaljan pregled i procjenu radi razjašnjenja stanja. Krvnim testom, obično 2. ili 3. dana menstrualnog ciklusa, mjere se nivoi folikulostimulirajućeg hormona (FSH), luteinizirajućeg hormona (LH) i estradiola (E2). Anti-Müllerov hormon (AMH) test i pelvična ultrasonografija koriste se za ispitivanje osnovnih uzročnih stanja. Nakon postavljanja dijagnoze rane menopauze preporučuju se odgovarajuće potporne terapije. 

Postoji li liječenje rane menopauze?

Liječenje rane menopauze se određuje u zavisnosti od uzroka njenog nastanka. Simptomi menopauze se najčešće umanjuju hormonskom nadomjesnom terapijom, koja djelimično nadomješta hormone izgubljene u tijelu. Uz to se primjenjuju i potporne terapije za jačanje kardiovaskularnog zdravlja, sprječavanje gubitka kostane mase te zaštitu vaginalnog i urinarnog sistema. Poboljšanje kvaliteta seksualnog života, razmatranje odgovarajućih opcija u vezi s plodnošću i unapređenje ukupne kvalitete života takođe se smatraju važnim pravcima liječenja.

Kakav je uticaj rane menopauze na zdravlje?

Rana menopauza se manifestuje smanjenom motivacijom, iscrpljenošću, poteškoćama s koncentracijom, glavoboljom, noćnim znojenjem i naglim promjenama tjelesne težine. Uticaji rane menopauze na zdravlje mogu se navesti kako slijedi: 

Plodnost

Usporavanje i prestanak ovulacije u periodu rane menopauze onemogućava prirodnu trudnoću. U ovakvim situacijama razmatraju se alternative kao što su zamrzavanje jajnih ćelija i vantjelesna oplodnja. 

Gustina kostane mase

Kod žena koje su doživjele ranu menopauzu rizik od problema sa zdravljem kostiju je veći u poređenju sa ženama koje ulaze u menopauzu u uobičajenom periodu. Glavni razlog za to je zaštitna uloga estrogena na kosti. Nakon rane menopauze gubitak kostane mase se ubrzava, čime se u budućnosti povećava rizik od osteoporoze i preloma.

Mentalno zdravlje

Kod rane menopauze hormonska neuravnoteženost dovodi i do promjena u raspoloženju. Noćno znojenje i nedovoljan san uzrokuju mentalnu zamagljenost, što dalje dovodi do razdražljivosti, nemira i anksioznosti. 

Zdravlje srca

Kada nestane zaštitna uloga estrogena u očuvanju elastičnosti krvnih sudova i ravnoteže lipidnog profila, povećava se rizik od arterioskleroze i kardiovaskularnih bolesti. 

Seksualni život

Jedno od tkiva koje najbrže reaguje na nedostatak estrogena je epitel vagine i uretre. Sa smanjenjem hormonske potpore smanjuje se protok krvi i elastičnost tkiva u ovoj regiji, tkivo postaje tanje i osjetljivije. Suhoća i gubitak elastičnosti tkiva dovode do bola ili nelagode (dispareunije) prilikom spolnog odnosa.

Zdravlje kože

Sa smanjenjem sinteze kolagena koža gubi elastičnost, postaje tanja, dok se primjećuje i slabljenje strukture kose i noktova. 

Metabolizam

Sa nastupom menopauze dolazi do prirodnog smanjenja mišićne mase i usporenja bazalnog metabolizma. Smanjenje estrogena mijenja i raspodjelu masnog tkiva u tijelu, koje se pomjera iz glutealne (kukovi) regije u abdominalnu (stomak) regiju. Zbog toga je potrebno da osobe u periodu rane menopauze prilagode svoj režim ishrane i nivo fizičke aktivnosti prema svom metaboličkom tempu.

Koje kontrole treba obaviti kod rane menopauze?

Program praćenja se personalizuje u zavisnosti od dobi pacijentice, uzroka dijagnoze, primijenjenih terapija i pratećih bolesti. Da bi se pratili osnovni fiziološki efekti rane menopauze na cijelo tijelo, pacijentice treba držati pod kontrolom sljedećim pretragama:

• Ginekološki pregled
• Procjena hormonskog statusa
• Procjena gustine kostane mase
• Praćenje krvnog pritiska
• Procjena kardiovaskularnog rizika
• Procjena nivoa šećera u krvi i lipidnog profila
• Genetska i autoimuna ispitivanja, kada je potrebno
• Procjena seksualnog zdravlja i vaginalnih simptoma
• Procjena psihološkog stanja

Kojem odjelu se treba obratiti u slučaju rane menopauze?

Osobe sa sumnjom na ranu menopauzu ili s postavljenom dijagnozom trebaju se prvo obratiti specijalisti ginekologije i akušerstva. Upravljanje sistemskim efektima rane hormonske insuficijencije i planiranje odgovarajuće hormonske nadomjesne terapije spada u domen specijalista ginekologije. Radi procjene ostalih sistemskih rizika koje ovaj proces nosi i osiguravanja sveobuhvatnog pristupa, može se zatražiti i podrška odjela endokrinologije. 

Često postavljana pitanja o ranoj menopauzi

Mogu li žene s ranom menopauzom imati djecu?

Da, ali šansa za trudnoću zavisi od uzroka rane menopauze i stepena u kojem su funkcije jajnika sačuvane. Posebno kod primarne insuficijencije jajnika aktivnost jajnika se ne gubi u potpunosti, tako da se kod nekih žena može javiti spontana ovulacija i trudnoća; međutim, ova mogućnost je mala i teško se može predvidjeti. 

Je li gubitak kostane mase sigurna posljedica rane menopauze?

Nema apsolutne sigurnosti, ali rizik značajno raste; redovnim vježbanjem, pravilnom ishranom i medicinskim praćenjem gubitak kostane mase se može staviti pod kontrolu.

Je li zaboravljivost normalna kod žena s ranom menopauzom?

Zbog smanjenja regulatorne uloge estrogena na funkcije mozga mogu se javiti privremeni problemi sa koncentracijom i zaboravljivost.

Ubrzava li rana menopauza starenje?

Na ćelijskom nivou može uzrokovati gubitak kolagena i usporavanje metabolizma, ali se ovi efekti mogu ublažiti redovnim medicinskim praćenjem i zdravim životnim navikama.

Mogu li se liječenjem rane menopauze smanjiti zdravstveni rizici?

Hormonska nadomjesna terapija primijenjena pod nadzorom liječnika, uz odgovarajuće promjene životnog stila, može značajno ograničiti negativne uticaje na zdravlje.

Kolika je razlika između prijevremene insuficijencije jajnika i rane menopauze?

Prestanak funkcije jajnika prije 40. godine života posljedica je prijevremene insuficijencije jajnika. Prestanak menstruacije prije 40. godine, s druge strane, predstavlja simptom rane menopauze.

Utiče li rana menopauza na seksualni život?

Pad nivoa estrogena može dovesti do stanjivanja i suhoće vaginalnog tkiva. Kao rezultat toga, mogu se javiti bol, osjećaj peckanja, iritacija i smanjena seksualna želja prilikom spolnog odnosa.

Vraća li se menstruacija kod rane menopauze?

Kada dođe do smanjenja funkcije jajnika prije 40. godine, stanje ne mora nužno teći kao trajna i neprekidna menopauza. 

Povećava li porodična anamneza rane menopauze rizik? 

Da. Postojanje rane menopauze u anamnezi kod ženskih srodnika prvog stepena, kao što su majka ili sestra, može povećati rizik osobe od rane menopauze ili primarne insuficijencije jajnika. Ipak, sama porodična anamneza ne znači da će se rana menopauza zasigurno razviti. 

Koliko dugo traje liječenje rane menopauze? 

Kod rane menopauze ili primarne insuficijencije jajnika hormonska terapija se, ako nema kontraindikacija, generalno preporučuje nastaviti do dobi prirodne menopauze (otprilike 50–51 godina). 

Može li nepravilna menstruacija prije 40. godine biti znak rane menopauze?

Da, može biti; ali svaka nepravilnost u menstruaciji ne znači ranu menopauzu. Rjeđe menstruacije prije 40. godine, dugotrajni prekidi menstruacije, izraženije promjene u ciklusu ili nepravilnosti u ovulaciji mogu biti među znakovima primarne insuficijencije jajnika.