Kako Se Pruža Prva Pomoć Osobi Koja Doživljava Srčani Udar?

Srčani udar; nastaje kao posljedica smanjenog ili prekinutog protoka krvi do srčanog mišića i predstavlja oštećenje srca. Kod pretilih osoba, kod osoba s visokim holesterolom, visokim krvnim pritiskom i dijabetesom, kao i kod pušača, rizik od srčanog udara je visok. Srčani udar je izuzetno hitno stanje koje zahtijeva brzu intervenciju. Uspješna prva pomoć pomaže u spašavanju života osobe. 

Kako se prepoznaje srčani udar?

Srčani udar se najčešće javlja naglo, sa izraženim simptomima. Ponekad se simptomi srčanog udara osjete nekoliko dana ranije ili daju upozorenje nekoliko sati unaprijed. Međutim, kako se javljeni simptomi često pomiješaju s drugim oboljenjima organa kao što su želudac ili leđa, medicinska pomoć se ne traži na vrijeme. Najizraženiji znakovi koji pokazuju da osoba doživljava srčani udar su:

• Snažan bol ili osjećaj pritiska u grudima
• Osjećaj lošeg stanja bez ikakvog razloga
• Bol koji se širi prema rukama i kičmi
• Bol koji se širi od vrata prema vilici
• Otežano disanje
• Piskanje pri disanju
• Bol u stomaku
• Vrtoglavica
• Gubitak ravnoteže 
• Gubitak svijesti
• Nepravilan rad srca
• Znojenje
• Izraženi osjećaj tjeskobe 
• Plavljenje usana
• Promjena boje kože u plavičastu na cijelom tijelu

Kako treba izgledati prva pomoć osobi koja doživljava srčani udar?

Prvi korak u pružanju prve pomoći osobi koja doživljava srčani udar treba biti poziv hitne pomoći na broj 112. S obzirom da je riječ o procesu u kojem se računaju minute, izuzetno je važno biti obazriv čak i kada postoji samo sumnja na srčani udar, ne obraćati pažnju na nemarne misli kao što je „Proći će uskoro.“ i pozvati hitnu pomoć. Osim toga, potrebno je učiniti i sljedeće: 

• Osobu treba smjestiti u što udobniji položaj, obično u sjedeći ili polu-sjedeći položaj. 
• Nakon što se pozove hitna pomoć, treba osigurati da se pacijent osjeća što ugodnije. 
• Stres opterećuje srce. Zbog toga pacijenta treba umiriti i što više smanjiti njegov stres. 
• Kravatu, šal ili tijesnu odjeću oko vrata treba olabaviti.
• Treba ostati uz pacijenta do dolaska hitne pomoći. 
• Treba pratiti moguće promjene u svijesti, disanju ili općem stanju pacijenta. 
• Ako osoba ima propisane lijekove kao što su aspirin ili nitroglicerin, treba joj pomoći da ih uzme.

Koje intervencije se ne trebaju primjenjivati kod osobe koja doživljava srčani udar?

Poduzimanje pravih koraka bez gubljenja vremena uz osobu kod koje se sumnja na srčani udar izuzetno je važno pitanje. Svaki minut u kojem je oštećena prokrvljenost srčanog mišića je bitan; zbog toga je osnovni cilj prve pomoći sigurno dovođenje pacijenta do profesionalne medicinske pomoći. Nesvjesno postupanje tokom srčanog udara može stvoriti opasne situacije za srce i opće zdravlje osobe. Ponašanja koja treba izbjegavati radi sprječavanja mogućeg oštećenja srca su sljedeća:

• Osobi se ne treba davati nikakva hrana ili piće. 
• Pacijenta ne treba ostavljati samog dok ne stigne ekipa hitne pomoći. 
• Ne treba čekati da simptomi sami prođu. 
• Nikada ne treba davati lijekove koji nisu propisani ili za koje se nije sigurno da ih osoba koristi uz odobrenje ljekara. 
• Osobi ne treba dozvoliti da hoda, vozi automobil ili se penje uz stepenice. 
• Osobu ne treba prevoziti do bolnice vlastitim vozilom, već treba pozvati hitnu pomoć radi potrebne prve pomoći. 
• Bez uputa timova hitne pomoći ne treba nesvjesno primjenjivati masažu srca ili vještačko disanje.

Da li se kod srčanog udara daje aspirin?

Kako ne bi došlo do pogrešne intervencije, potrebno je biti oprezan pri upotrebi aspirina. Kod sumnje na srčani udar aspirin može biti prikladan za neke odrasle osobe, ali nije ispravno automatski davati aspirin svima. Nije poznato da li osoba ima ozbiljnu alergiju na aspirin, da li ima aktivno krvarenje, kao ni da li joj je ljekar prethodno rekao da ne koristi aspirin. Osim toga, ako je osoba bez svijesti ili ne može sigurno gutati, davanje lijeka na usta je izuzetno opasno. 

Šta treba učiniti ako osoba koja doživljava srčani udar izgubi svijest? 

Ako osoba ne reaguje i ne diše normalno, može biti riječ o zastoju srca. U takvoj situaciji treba nastaviti telefonsku vezu sa 112, po mogućnosti uključiti zvučnik i započeti masažu srca prema uputama medicinskog osoblja. 

Obučene osobe trebaju vršiti kompresije grudnog koša u sredini grudnog koša brzinom od približno 100–120 kompresija u minuti. Ako je dostupan AED aparat, treba ga donijeti i pratiti glasovne komande uređaja. 

Često postavljana pitanja o prvoj pomoći osobi koja doživljava srčani udar

Da li se osoba koja doživljava srčani udar prevozi do bolnice sopstvenim automobilom? 

Osoba za volanom može doživjeti poremećaj srčanog ritma, izgubiti svijest ili može doći do saobraćajne nesreće zbog naglog pogoršanja stanja. Ni to da je vozi osoba koja je pored nje sopstvenim vozilom nije preporučena opcija. Intervencije koje će ekipa hitne pomoći provesti nad pacijentom mogu spasiti život, zbog toga treba pozvati 112.

Da li je svaki bol u grudima za koji se sumnja da je srčani udar zaista srčani udar?

Ne. Uzrok bola u grudima nije uvijek srčani udar. Bolovi uzrokovani mišićno-koštanim sistemom, refluks, plućne bolesti, napadi panike i mnoga druga stanja mogu izazvati slične tegobe.

Treba li se kod svakog bola u grudima ići u bolnicu?

Kod bola u grudima nije moguće sa sigurnošću utvrditi kod kuće da li je riječ o srčanom udaru. Posebno ako je bol u grudima novonastao, tipa pritiska-stezanja, javlja se pri naporu ili se širi u ruku, rame, leđa, vrat ili vilicu; te je praćen otežanim disanjem, hladnim znojenjem, mučninom ili neobjašnjivom ozbiljnom slabošću, treba uzeti u obzir mogućnost srčanog udara. Kod sumnje na srčani udar, davanje lažnog alarma je mnogo sigurnije nego kasniti.

Kako se provjerava disanje kod srčanog udara?

Svijest i disanje osobe kod koje se sumnja na srčani udar treba redovno provjeravati. Prvo se procjenjuje da li osoba reaguje pozivanjem i blagim dodirom po ramenu. Ako ne reaguje, provjerava se da li normalno diše. Ako disanje nije normalno ili ako osoba diše samo neredovno, u obliku uzdisaja, pomišlja se na zastoj srca i o tome se obavještava ekipa hitne pomoći. 

Da li se osobi koja doživljava srčani udar daje voda?

Osobi kod koje se sumnja na srčani udar ne preporučuje se rutinsko davanje vode, hrane ili drugih pića. Posebno ako postoji mučnina, povraćanje, promjena stanja svijesti ili mogućnost hitnog medicinskog postupka, davanje bilo čega na usta može povećati rizik od aspiracije. 

Šta treba učiniti ako osoba koja doživljava srčani udar ne diše? 

Ako osoba ne reaguje i ne diše normalno, ovo stanje treba smatrati zastojem srca, odmah treba pozvati 112 i započeti KPR. 

Kako pomoći osobi koja doživljava srčani udar ako je pri svijesti? 

Ako postoji sumnja na srčani udar kod osobe koja je pri svijesti, prvo treba pozvati 112. Osobu treba udaljiti od fizičkog napora, osigurati da se odmara u udobnom položaju i ne ostavljati je samu. Treba pratiti njenu svijest, disanje i opće stanje. 

Je li potrebno davati kiseonik tokom srčanog udara?

Ne preporučuje se rutinsko davanje kiseonika svakom pacijentu koji doživljava srčani udar. Terapiju kiseonikom procjenjuju zdravstveni radnici, posebno u slučajevima kada je nivo kiseonika u krvi nizak ili kada postoji klinička potreba za dodatnim kiseonikom. 

Nakon srčanog udara, kod kojih simptoma treba ponovo pozvati hitnu pomoć? 

Ako se nakon srčanog udara ponovo javi ili novonastane bol/pritisak u grudima, otežano disanje, nesvjestica ili osjećaj nesvjestice, hladno znojenje, izraženo lupanje srca, ozbiljna slabost, promjena stanja svijesti ili tegobe slične prethodnim simptomima srčanog udara, potrebna je hitna procjena.