Šta Su Esencijalne Aminokiseline I Čemu Služe?

Esencijalne aminokiseline su neophodne za zdravlje organizma i imaju vitalnu važnost. Organizam koristi aminokiseline za proizvodnju proteina, a one aktivno učestvuju u svim ključnim procesima kao što su popravka tkiva, metabolički procesi, izgradnja mišića, regulacija sna i imunološki sistem.

Šta su esencijalne aminokiseline?

Esencijalne aminokiseline su aminokiseline koje ljudski organizam ne može sintetizirati, te se moraju unositi putem hrane ili dodataka ishrani. Aminokiseline, koje su građevni blokovi proteina, imaju ključnu ulogu u strukturama koje su od vitalnog značaja za zdravlje čovjeka, kao što su mišićno tkivo, hormoni, imunitet i enzimi.

Ljudskom organizmu je potrebno ukupno 20 aminokiselina, a 9 od njih se smatra esencijalnim aminokiselinama. Esencijalne aminokiseline omogućavaju rast, popravku tkiva i metabolički balans. Nedostatak esencijalnih aminokiselina može poremetiti sintezu proteina ili prouzročiti razne zdravstvene probleme; može dovesti do gubitka mišićne mase, slabljenja imuniteta i hormonalnih neravnoteža.

Aminokiseline su poput slova alfabeta – kada se slova drugačije poredaju, formiraju se različite riječi. Isto vrijedi i za aminokiseline; svaka drugačija kombinacija stvara drugačiji protein.

Esencijalne aminokiseline su:

• Histidin: Pomaže u proizvodnji histamina. Histamin u organizmu regulira imunološki sistem, digestivni sistem, san i seksualnu funkciju.
• Izoleucin: Izoleucin utječe na formiranje mišića i imunološki sistem, a također ima ulogu u proizvodnji hemoglobina i energetskom sistemu.
• Leucin: Podržava proizvodnju proteina i hormona rasta, doprinosi zacjeljivanju rana i regulaciji nivoa šećera u krvi.
• Lizin: Ima ulogu u proizvodnji hormona i energije, podržava funkciju kalcija i imuniteta.
• Metionin: Podržava rast i popravku tkiva; pomaže u apsorpciji minerala, prije svega cinka i selena.
• Fenilalanin: Neophodan je za proizvodnju hemijskih glasnika mozga, uključujući dopamin, epinefrin i norepinefrin.
• Treonin: Treonin ima ulogu u proizvodnji kolagena i elastina, regulira zgrušavanje krvi, te utječe na imunološki sistem i metabolizam masti.
• Triptofan: Pomaže u održavanju ravnoteže azota u organizmu i proizvodnji serotonina; regulira raspoloženje, san i apetit.
• Valin: Djelotvoran je u razvoju mišića, popravci tkiva i proizvodnji energije.

Šta su neesencijalne aminokiseline?

Ljudski organizam samostalno proizvodi ostalih 11 potrebnih aminokiselina, koje se nazivaju neesencijalne aminokiseline. Neesencijalne aminokiseline su:

• Alanin
• Arginin
• Asparagin
• Asparaginska kiselina
• Cistein
• Glutaminska kiselina
• Glutamin
• Glicin
• Prolin
• Serin
• Tirozin

Šta su uslovno esencijalne aminokiseline?

Uslovno esencijalne aminokiseline su aminokiseline koje organizam normalno može sintetizirati, ali koje se ne mogu proizvesti u dovoljnoj količini u stanjima kao što su stres, bolest, trauma, infekcija ili intenzivni fizički napor, te se u tim slučajevima može javiti potreba za njihovim unosom putem dodataka ishrani.

Neke neesencijalne aminokiseline se klasificiraju kao uslovno esencijalne aminokiseline, jer se esencijalnim smatraju samo u stanju bolesti ili stresa. Uslovno esencijalne aminokiseline su:

• Arginin
• Cistein
• Glutamin
• Tirozin
• Glicin
• Ornitin
• Prolin
• Serin

Čemu služe esencijalne aminokiseline?

Esencijalne aminokiseline omogućavaju održavanje osnovnih bioloških funkcija organizma i od vitalnog su značaja za organizam, ali njihova najkritičnija funkcija je sinteza proteina. Esencijalne aminokiseline pomažu u očuvanju i popravci mišićnog tkiva, pravilnom funkcionisanju metabolizma, proizvodnji antitijela, sintezi neurotransmitera u centralnom nervnom sistemu i funkcionisanju energetskog metabolizma. Zbog toga su esencijalne aminokiseline neophodne ne samo sportistima, nego svim ljudima.

Koje su koristi esencijalnih aminokiselina?

Esencijalne aminokiseline su neophodne za zdravo funkcionisanje bioloških procesa organizma i imaju vitalnu važnost. Koristi esencijalnih aminokiselina su:

• Doprinose očuvanju i popravci mišićnog tkiva.
• Pomažu u smanjenju razgradnje mišića nakon fizičke aktivnosti.
• Smanjuju rizik od gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem (sarkopenije).
• Podržavaju popravku tkiva i zacjeljivanje rana.
• Podržavaju imunološki sistem.
• Imaju ulogu u proizvodnji antitijela.
• Obezbjeđuju građevne blokove neophodne za sintezu enzima i hormona.
• Podržavaju funkcije centralnog nervnog sistema pomažući u proizvodnji neurotransmitera.
• Pomažu u regulaciji energetskog metabolizma.
• Proteinski balans se održava zahvaljujući njima.
• Pomažu u zadovoljavanju potreba organizma za proteinima u stanjima metaboličkog stresa.
• Podržavaju zdravlje tkiva tokom perioda rasta i razvoja.
• Pomažu u očuvanju mišićne snage i pokretljivosti kod starijih osoba.
• Regulacijom sinteze proteina poboljšavaju kvalitet proteina, čime se povećava nutritivna vrijednost hrane koja se konzumira.
• Pomažu u očuvanju zdravlja kože, kose i noktiju.
• Podržavaju digestivni sistem.

Koje namirnice sadrže esencijalne aminokiseline?

Esencijalne aminokiseline se najviše nalaze u namirnicama koje sadrže životinjske proteine, a te se namirnice nazivaju "kompletnim proteinima". Namirnice koje sadrže esencijalne aminokiseline su:

• Jaja
• Crveno meso
• Piletina i puretina
• Riba i plodovi mora
• Mlijeko, jogurt i sir
• Soja i proizvodi od soje
• Kvinoja
• Heljda
• Mahunarke

Često postavljana pitanja o esencijalnim aminokiselinama

Ko ne bi trebao konzumirati esencijalne aminokiseline?

Osobe s bubrežnim ili jetrenim oboljenjima, trudnice, majke koje doje i osobe s hroničnim oboljenjima ne bi trebale konzumirati esencijalne aminokiseline bez konsultacije, te bi dodatke ishrani s esencijalnim aminokiselinama trebale uzimati samo pod nadzorom liječnika.

Koje su nuspojave esencijalnih aminokiselina?

Esencijalne aminokiseline su sigurne kada se unose putem hrane, ali uzimanje visokih doza dodataka ishrani s esencijalnim aminokiselinama može ponekad prouzročiti neželjene probleme. Nuspojave esencijalnih aminokiselina su:

• Mučnina
• Gasovi i nadutost
• Dijareja ili zatvor
• Povećano opterećenje bubrega
• Suzbijanje iskorištavanja drugih aminokiselina

Koja je razlika između EAA i BCAA?

EAA (esencijalne aminokiseline) predstavljaju svih 9 esencijalnih aminokiselina koje su organizmu potrebne, dok BCAA (aminokiseline grananog lanca) obuhvaćaju samo 3 aminokiseline – leucin, izoleucin i valin. EAA podržava sintezu proteina, dok BCAA sam po sebi nije dovoljan. BCAA se može koristiti kao izvor energije tokom vježbanja, ali dodaci EAA su djelotvorniji za dugoročni razvoj mišića.

Da li EAA izgrađuje mišiće?

EAA može direktno stimulirati sintezu mišićnih proteina. Za razvoj mišića su potrebni vježbe s otporom, dovoljan unos energije i hormonalna ravnoteža, a EAA se može koristiti kao podrška ovom procesu. EAA pokreće proces izgradnje mišića, ali njegov efekat je ograničen ako se ne unosi dovoljno kalorija. Dodaci EAA mogu imati izraženiju korist posebno kod osoba koje ne konzumiraju dovoljno proteina.

Da li BCAA povećava mišićnu masu?

BCAA može smanjiti razgradnju mišića. Posebno tokom vježbanja smanjuje razgradnju mišićnih proteina, ali sam po sebi ne dovodi do rasta mišića. Razlog je što je za sintezu proteina potrebne i druge esencijalne aminokiseline. EAA je djelotvorniji od dodataka BCAA kada je u pitanju razvoj mišića.

Da li EAA uzrokuje opadanje kose?

Ne, ne uzrokuje – naprotiv, aminokiseline su neophodne za sintezu keratina. Keratin je glavni strukturni protein kose, te dovoljan unos aminokiselina koristi zdravlju kose.

Kada treba konzumirati EAA?

EAA se može koristiti prije i nakon vježbanja; kada se uzima prije vježbanja, podržava sintezu mišićnih proteina, dok kada se konzumira nakon vježbanja, doprinosi obnovi mišića nakon njihove razgradnje, a apsorpcija može biti dodatno pojačana kada se uzima na prazan želudac.

Da li aminokiseline oštećuju jetru?

Ne postoje dokazi da uzimanje dodataka aminokiselina u normalnim dozama kod zdravih osoba oštećuje jetru, ali dugotrajna prekomjerna upotreba aminokiselina može stvoriti opterećenje na jetri. Osobe s postojećim oboljenjem jetre trebaju ograničiti njihovu upotrebu i započeti je samo uz preporuku liječnika.