Šta Je Termogenika? Koje Su Hrane Koje Sagorijevaju Masti?

Termogenika je učinak koji, omogućavajući tijelu da proizvodi više toplote, pomaže metabolizmu da radi brže. Termogena hrana može prirodnim putem pokrenuti metabolizam i doprinijeti većoj potrošnji energije tokom dana.

Šta je termogenika?

Riječ termogenika potiče od korijena termo, što znači „toplota“, i genez, što znači „proizvodnja“. Naše tijelo tokom dana troši energiju ne samo kada se kreće, već i kada se odmara. Za osnovne funkcije kao što su rad srca, disanje, varenje i održavanje tjelesne temperature, kontinuirano se koriste kalorije. Termogeni učinak predstavlja povećanje energije koja se u tom procesu troši zbog proizvodnje toplote.

Termogeni učinak nije stanje koje u potpunosti mijenja metabolizam. Međutim, može kratkotrajno povećati potrošnju energije. Ovo povećanje je obično malo i privremeno. Zbog toga sam po sebi ne obezbjeđuje čudotvorno sagorijevanje masti.

Čemu služe termogenici?

Faktori koji stvaraju termogeni učinak (termogenici) korisni su u nekoliko oblasti u tijelu. Osnovni cilj je da tijelo, proizvodeći više toplote, troši više energije, što može, iako u maloj mjeri, doprinijeti dnevnoj potrošnji energije. Glavne prednosti su sljedeće:

• Pomaže u povećanju potrošnje energije.
• Može podržati aktivniji rad metabolizma.
• Može indirektno doprinijeti procesu sagorijevanja masti.
• Može povećati potrošnju energije nakon obroka.
• Može podržati osjećaj kratkotrajne energije i koncentracije.
• Ima pomoćnu ulogu u ciljevima upravljanja tjelesnom težinom.

Koje su hrane koje sagorijevaju masti?

Nijedna hrana sama po sebi ne sagorijeva masti, ali neke namirnice, zahvaljujući svom sastavu, mogu doprinijeti procesu gubitka masti povećavajući osjećaj sitosti, pomažući da nivo šećera u krvi bude stabilniji i podržavajući potrošnju energije. Ove namirnice su:

Ljuta paprika (koja sadrži kapsaicin)

Kapsaicin sadržan u ljutoj paprici može kod nekih osoba kratkotrajno podržati termogeni učinak i potrošnju energije. Međutim, ovaj učinak je uglavnom mali; njena glavna korist je što može doprinijeti kontroli apetita.

Zeleni čaj i kafa (bez šećera)

Kofein i zeleni čaj mogu, uz povećanje energije i koncentracije, podržati dnevnu aktivnost. Kada se konzumiraju bez šećera, ne sadrže dodatne kalorije. 

Cimet 

Cimet sam po sebi ne sagorijeva masti, ali kod nekih osoba može pomoći u kontroli želje za slatkim i pravljenju uravnoteženijih izbora. Najbolji način korištenja je u malim količinama, zajedno s namirnicama kao što su jogurt ili zobene pahuljice.

Jaje

Jaje sadrži visokokvalitetan protein i pomaže da se osjećaj sitosti održi duže. Posebno izbori bogati proteinima za doručak mogu smanjiti želju za grickanjem tokom dana, čime podržavaju proces gubitka masti.

Jogurt i kefir (bez šećera)

Zahvaljujući sadržaju proteina i fermentisanoj strukturi, pomažu u stvaranju uravnoteženog obroka. Kada se odabere verzija bez šećera, ne stvara se nepotreban kalorijski višak, a efekat sitosti je izraženiji.

Nemasno/manje masno meso i riba

Piletina, ćuretina, nemasno crveno meso i riba, zahvaljujući visokom sadržaju proteina, pomažu u očuvanju mišićne mase. U ciljevima gubitka masti, očuvanje mišića je važno jer je mišić tkivo koje podržava dnevnu potrošnju energije.

Mahunarke (leća, slanutak, pasulj)

Mahunarke, zahvaljujući kombinaciji vlakana i biljnih proteina, obezbjeđuju izražen osjećaj sitosti. Osim toga, kao uravnotežen izvor ugljikohidrata u obroku, doprinose stabilnijem nivou šećera u krvi.

Zobene pahuljice

Zobene pahuljice su bogate vlaknima i posebno, zahvaljujući vrsti vlakana koja se zove beta-glukan, podržavaju osjećaj sitosti. Kada se koriste u ispravnoj porciji, mogu pomoći u smanjenju želje za slatkim tokom dana.

Povrće (posebno lisnato zeleno povrće)

Povrće kao spanać, rukola, zelena salata, brokoli i tikvice ima nisku kalorijsku vrijednost i obezbjeđuje zapreminu. Odnosno, dok povećava veličinu tanjira, ne povećava kalorije, a povećava osjećaj sitosti. Ova osobina je jedna od najkritičnijih prednosti u gubitku masti.

Voće (posebno bogato vlaknima)

Voće kao jabuka, kruška, grejpfrut i borovnica, zahvaljujući sadržaju vlakana i vode, pomaže da se potreba za slatkim zadovolji na zdraviji način. Ovdje je bitna porcija – voće je zdravo, ali prekomjerna konzumacija može povećati ukupan broj kalorija.

Orašasti plodovi (u kontrolisanoj porciji)

Iako su orašasti plodovi kalorični, kada se konzumiraju u pravoj porciji, obezbjeđuju osjećaj sitosti i povećavaju kvalitet obroka. U procesu gubitka masti, kontrolisana porcija je najkritičnija tačka (poput jedne šake).

Avokado i maslinovo ulje (u umjerenim količinama)

Zdravi izvori masti doprinose tome da obrok bude sitniji. Posebno male količine dodane u salate mogu podržati duži osjećaj sitosti.