Ishrana i dijeta su svjesni i redovni procesi unosa hranjivih tvari potrebnih za rast, obnovu i održavanje funkcija tijela. Ishrana je naučna disciplina koja nadilazi puko utoljavanje gladi i obuhvata uravnoteženu prehranu koja uključuje proteine, ugljikohidrate, masti, vitamine i minerale.
Zdrava prehrana, prilagođena dobi, spolu, genetskoj strukturi i nivou tjelesne aktivnosti osobe, svodi na najmanju mjeru rizik od hroničnih bolesti uz istovremeno poboljšanje kvaliteta života. U savremenoj medicini ishrana nije samo izbor načina života nego i primarna ili potporna medicinska intervencija uključena u protokole liječenja mnogih bolesti.
Šta su ishrana i dijeta?
Ishrana se odnosi na proces kojim živi organizam tvari koje dobiva iz vanjskog okruženja pretvara u vlastite gradivne dijelove i koristi ih za proizvodnju energije. Dijeta je prehrambeni plan koji osoba slijedi u određenu svrhu (kontrola težine, zbrinjavanje bolesti ili poboljšanje performansi).
Prakse kliničke ishrane i dijetetike zahtijevaju multidisciplinarni pristup. Dijetni programi osmišljeni uz vođenje kvalificiranog nutricioniste optimiziraju brzinu metabolizma, čime jačaju imunološki odgovor tijela. Cilj ovog procesa je spriječiti komplikacije uzrokovane pothranjenošću ili prekomjernom ishranom te podržati popravak tkiva.
Koje su prednosti ishrane i dijete?
Dobro planirana prehrana direktno utiče i na fizičko i na mentalno zdravlje osiguravajući da tjelesni sistemi rade u skladu. Glavne prednosti personaliziranih dijeta navedene su u nastavku:
- Jača imunološki sistem. Dovoljan unos antioksidanasa i vitamina pomaže održati odbranu tijela protiv infekcija.
- Smanjuje rizik od hroničnih bolesti: sprječava razvoj ili usporava napredovanje dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
- Regulira nivo energije: sprječava oscilacije u nivou šećera u krvi, osiguravajući uravnoteženo oslobađanje energije tokom dana.
- Podržava mentalne funkcije: unos omege-3 i aminokiselina poboljšava koncentraciju i odgađa kognitivno propadanje.
- Omogućava održivo upravljanje težinom: pomaže postići idealnu tjelesnu težinu potičući sagorijevanje masti uz očuvanje mišićne mase.
Koje bolesti obuhvata ishrana i dijetetika?
Nutritivna terapija, kao sastavni dio savremene medicine, ima aktivnu ulogu u zbrinjavanju mnogih patoloških stanja.
Metaboličke i endokrine bolesti
Kod stanja poput inzulinske rezistencije i dijabetesa ishrana čini kamen temeljac liječenja. Kontrola šećera u krvi postiže se kontrolom ugljikohidrata i upravljanjem glikemijskim indeksom. Dijetna podrška važna je i kod hormonskih neravnoteža poput sindroma policističnih jajnika (PCOS) i poremećaja štitne žlijezde.
Kardiovaskularne bolesti
Kod hipertenzije, hiperlipidemije i bolesti koronarnih arterija kontrola natrija i ograničenje zasićenih masti od vitalne su važnosti. DASH dijeta i mediteranski obrasci prehrane imaju za cilj očuvati elastičnost krvnih žila.
Poremećaji gastrointestinalnog sistema
Eliminacijske dijete koriste se kod bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS), celijakije, Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa. Pokazuju se pristupi koji povećavaju kapacitet apsorpcije hranjivih tvari i podržavaju crijevnu floru (mikrobiotu).
Onkološki procesi
Kod pacijenata na liječenju raka ishrana ima za cilj ublažiti nuspojave hemoterapije i radioterapije. Stvaraju se posebni programi suplemenata bogatih proteinima radi sprječavanja gubitka mišića (kaheksije) i povećanja otpornosti tijela.
Kako sastaviti zdrav plan ishrane?
Pri uspostavljanju zdrave prehrane ključni principi su kontrola porcija i raznolikost, a ne ograničenja. Proces je uspješan kada osoba postepeno mijenja postojeće navike. Evo koraka koje treba slijediti za uspješan i zdrav plan ishrane:
- Treba povećati unos vode. Pijenje u prosjeku 2–2,5 litre vode dnevno održava metabolizam aktivnim.
- Treba planirati obroke. Učestalost obroka treba odrediti tako da nivo šećera u krvi ostane uravnotežen izbjegavanjem dugih perioda gladovanja.
- Treba ograničiti prerađenu hranu. Pakirane proizvode koji sadrže rafinirani šećer, prekomjernu sol i trans masti treba izbjegavati.
- Treba dati prednost unosu vlakana. Povrće, voće i cjelovite žitarice trebaju biti u središtu prehrane.
- Treba razviti svijest o porcijama. Vizuelno dijeljenje tanjira na dijelove može pomoći spriječiti prekomjeran unos kalorija.
Ko treba da se obrati Odjeljenju ishrane i dijetetike?
Stručnost iz ishrane i dijetetike neophodna je ne samo onima koji žele smršati nego svakome ko želi održati opće zdravlje. Situacije koje zahtijevaju stručnu pomoć navedene su u nastavku:
- Osobe s hroničnim bolestima: nutritivno zbrinjavanje od vitalne je važnosti za pacijente s dijabetesom, hipertenzijom i bolešću bubrega.
- Trudnice i dojilje: hranjive tvari treba optimizirati kako bi se osigurao zdrav razvoj bebe i održale tjelesne rezerve majke.
- Sportisti: posebni proračuni makronutrijenata neophodni su za bolje tjelesne performanse, izdržljivost i zdrav razvoj mišića.
- Osobe s netolerancijama na hranu: u slučajevima poput celijakije, netolerancije na laktozu ili alergija na hranu treba sastaviti uravnoteženu prehranu.
- Osobe koje ne mogu kontrolirati težinu: u slučajevima gojaznosti ili izrazite mršavosti (sklonost anoreksiji/bulimiji) stručna podrška je neophodna za trajna i zdrava rješenja.
Koje su moguće komplikacije na koje treba paziti kod dijete?
Kada je dijeta nekontrolirana ili kada se slijede nenaučne drastične dijete, može doći do trajnog oštećenja tijela. Problemi koji mogu proizaći iz neupućenih i nezdravih dijeta uključuju:
- Gubitak mišića: vrlo niskokalorične dijete poduzete radi brzog gubitka težine uzrokuju razgradnju mišićnog tkiva umjesto masti.
- Usporavanje metabolizma: kada tijelo uđe u režim gladi, bazalni metabolizam se smanjuje, a težina se brzo vraća kada se dijeta prekine.
- Nedostaci vitamina i minerala: jednolična prehrana može potaknuti probleme poput anemije, gubitka kose, lomljivih noktiju i osteoporoze.
- Neravnoteža elektrolita: prekomjeran gubitak tekućine ili neuravnotežen unos minerala može dovesti do poremećaja srčanog ritma.
