Šta Treba Raditi U Periodu Prilagodbe Djece Na Školu

Polazak djeteta u školu dovodi do toga da se u životu tog djeteta istovremeno mijenja mnogo stvari. Sat u koji se budi, način razdvajanja od roditelja, okruženje u kojem provodi dan, komunikacija sa odraslim osobama koje ne poznaje i koliko će samostalno zadovoljavati vlastite potrebe – svi ovi dinamični faktori se udružuju kako bi oblikovali novi red. 

Cilj u periodu prilagodbe na školu nije naglo uvesti dijete u školski red, već učiniti njegov novi život predvidljivim za njega. Što više dijete zna šta ga očekuje, to je osjećaj neizvjesnosti manji. Sa smanjenjem neizvjesnosti dijete se lakše prilagođava novom okruženju. Zbog toga su male pripreme prije početka škole mnogo vrednije od velikih stresova doživljenih prvog dana.

Koliko Traje Prilagodba na Školu? 

Ne postoji jedinstveno vrijeme koje vrijedi za svu djecu kada je u pitanju prilagodba na školu. Dok se neka djeca priviknu na školu za nekoliko dana, drugoj djeci može biti potrebno duže vrijeme da se prilagode novom redu. Ovdje ne treba obraćati pažnju samo na to da li dijete plače na vratima, već na to da li postoji opći napredak tokom vremena.

To što dijete manje plače prilikom razdvajanja od članova porodice, uspostavlja komunikaciju sa učiteljicom/učiteljem, učestvuje u aktivnostima u razredu, počinje sticati prijatelje i po povratku iz škole počinje pričati šta je radilo tokom dana, pokazuje da je proces prilagodbe uspješan. 

Na Šta Treba Pripremiti Dijete Prije Polaska u Školu? 

Djetetu olakšava prilagodbu ako prije polaska u školu može u svojoj glavi zamisliti kakvo mjesto je škola. Ako je moguće, unaprijed vidjeti školsku zgradu, učionicu, dvorište ili učiteljicu/učitelja, te djetetu prema uzrastu objasniti šta će se dešavati u školi, smanjuje osjećaj neizvjesnosti kod djeteta. Osim toga, u periodu pripreme djece školskog uzrasta treba obratiti pažnju na sljedeće elemente:

Raspored Spavanja Treba Ponovo Uspostaviti

Nije realno očekivati da dijete koje je tokom ljeta naviklo kasno leći i kasno ustajati, prvog dana škole odjednom počne rano lijegati. Zbog toga je bolje postepeno prilagoditi vrijeme spavanja ne samo nekoliko dana, već po mogućnosti sedmicu-dvije prije početka škole, jer to omogućava lakši prelaz. Pored toga, i period prijelaza prije spavanja pomaže djetetu da se brže navikne na novi režim. Rutine poput kupanja, čitanja knjige, oblačenja pidžame i odlaska na spavanje, koje se svake večeri odvijaju sličnim redoslijedom, šalju djetetu poruku da je dan završen.

Ne Treba Postupati Previše Programirano i Planirano

Vršenje pritiska na malu djecu koja se prvi put susreću sa pojmom škole, ili na učenike osnovne škole koji već pohađaju nastavu, dovodi do toga da djeca pokazuju otpor prema školi. Rečenice poput: „Sutra ideš u školu, više nema igranja, svaki dan ćeš leći u 8, nećeš gledati televiziju, sada ćeš učiti.“ te perfekcionistički pristup, negativno utiču na uspješnost djeteta. Zbog toga je, ako je moguće, bolje voditi kontroliraniji i uravnoteženiji proces. 

Jutarnju Žurbu Treba Smanjiti

Izjave poput: „Brzo se obuci, hajde, kasnimo, jesi li još uvijek ne završiš doručak, zašto nisi sinoć pripremio/la torbu?“ dovode do toga da dijete doživljava školski stres i prije nego što izađe iz kuće. Zbog toga je najbolje unaprijed, uveče, obaviti sve moguće pripreme. Priprema torbe, biranje odjeće i provjera potrebnih stvari sprječavaju jutarnju žurbu. 

Ne Treba Koristiti Rečenice o Nedopadanju Škole

Prilikom procjene djeteta, korištenje negativnih izraza poput: „Ne voli školu, nije se navikao/la na školu, ne želi ići u školu, nikako se nije zagrijao/la za školu.“ dovodi do toga da dijete pomisli da nije spremno za školu ili da je škola za njega/nju pogrešna sredina. 

Prilikom Ostavljanja u Školi Treba se Opraštati na Način Koji Ulijeva Povjerenje

Mala djeca ne shvataju pojam vremena kao odrasli. Zbog toga je, umjesto izraza koji ukazuju na duži vremenski period poput: „Doći ću po tebe uveče, bit ću ovdje kada se škola završi.“, razumljivije koristiti izraze povezane sa događajima iz svakodnevnog života djeteta, poput: „Doći ću po tebe nakon što pojedeš ručak.“ 

Detaljno Treba Istražiti Zašto Dijete ne Želi Ići u Školu

Rečenica „Ne želim ići u školu“ ne znači uvijek isto. Jedno dijete se možda ne želi odvojiti od majke. Drugo dijete se možda ustručava koristiti toalet. Neko treće se možda uplašilo učiteljice/učitelja, ima problema sa prijateljima ili se brine zbog neuspjeha u učenju. Zbog toga se djetetu, umjesto pitanja „Zašto ne želiš ići u školu?“, mogu postaviti sljedeća pitanja:

• „Šta ti je najteže u školi?“
• „Ima li trenutaka kada se ne osjećaš ugodno u razredu?“
• „S kim se igraš na odmoru?“
• „Je li lako otići u toalet?“
• „Možeš li reći učiteljici/učitelju kada nešto trebaš?“
• „Šta bi promijenio/la u školi kada bi sutra mogao/la?“

Treba Osigurati da Dijete Može Zadovoljiti Vlastite Lične Potrebe

Nije ispravno procjenjivati pripremu za polazak u školu samo kroz akademske vještine. Za prilagodbu na školu je važno i to da dijete može reći učiteljici/učitelju šta mu treba, da se ne ustručava tražiti pomoć, da može poštovati jednostavna pravila, da može pratiti svoje stvari u skladu sa svojim uzrastom, da je što je moguće samostalnije po pitanju toaleta i lične higijene, da može komunicirati sa drugom djecom, da može samostalno jesti i da može podnijeti kratkotrajna razdvajanja. 

Ne Treba Zanemariti Ljekarski Pregled Prije Polaska u Školu

Prilikom polaska u školu važno je pregledati opće zdravstveno stanje djeteta. Procjena rasta i razvoja, provjera vakcina, ispitivanje eventualnih problema sa vidom i sluhom, te izrada potrebnog plana ukoliko dijete ima hroničnu bolest koja može uticati na školski život, čine period prilagodbe na školu efikasnijim. Posebno je važno unaprijed uspostaviti plan komunikacije između porodice i škole ukoliko dijete redovno koristi lijekove u školi, ima ozbiljnu alergiju, astmu, epilepsiju ili neki drugi hronični zdravstveni problem.

Treba Nabaviti Sve Potrebne Stvari

To da su školski materijali poput bojica, sveske, olovke, pernice, gumice za brisanje, školske torbe ili uniforme kompletni, omogućava djetetu da samopouzdano ide u školu. Ovaj detalj, koji na prvi pogled izgleda beznačajno, ostavlja pozitivan utisak na djecu. Moguće je da se dijete kojem nedostaju stvari ili koje nema uniformu, već od prvih dana osjeća drugačije ili nedovoljno dobro. 

Da li je Rečenica „Boli me Stomak“ Izgovor?

U periodu polaska u školu, neka djeca mogu tražiti da ne idu u školu navodeći fizičke tegobe poput glavobolje, bolova u stomaku, mučnine ili slabosti. Naravno, ove pritužbe mogu odražavati i stvaran zdravstveni problem. Zbog toga ne treba odmah pomisliti da dijete izmišlja izgovor niti se prema tome odnositi nemarno. Posebno, ako se simptomi pojavljuju isključivo školskim jutrima i znatno se smanjuju vikendom, to zahtijeva procjenu da li se anksioznost koju dijete doživljava manifestuje kroz tjelesne simptome. Jer se školska anksioznost kod nekih djece manifestuje kroz fizičke tegobe i ponašanje izbjegavanja škole. 

U nekim slučajevima, djeca pronalaze izgovore vezane za bolest kako ne bi otišla u školu. U tom slučaju, treba razgovarati sa djetetom, a po potrebi i sa učiteljicom/učiteljem, kako bi se istražila veza između pritužbe i školskog okruženja. 

Koje Vježbe se Mogu Raditi Kod Kuće da bi se Dijete Prilagodilo Školi? 

Izvođenje malih „školskih proba“ kod kuće daje izuzetno efikasne rezultate. Na primjer, nekoliko dana unaprijed dijete može pripremati svoju torbu, birati odjeću, ustajati u određeno vrijeme ujutro i pripremati se za izlazak iz kuće nakon doručka.

Kod manje djece je vrlo korisno i oživljavanje škole kroz igračke. Jedna igračka može biti dijete, a druga učiteljica/učitelj. Sa djetetom se može razgovarati kroz male scenarije poput: „Šta osjeća kada mu majka izađe iz razreda?“, „Šta radi ako želi nešto reći učiteljici/učitelju?“. Na taj način dijete uvježbava ne samo školu, već i reakcije koje će imati na situacije s kojima se može susresti u školi. 

Kada Treba Potražiti Stručnu Pomoć Ako se Dijete ne Prilagođava Školi? 

To što se dijete teško snalazi prvih dana samo po sebi nije razlog za brigu. Međutim, ako se intenzivna anksioznost postepeno povećava, ako dijete stalno odbija ići u školu, ako se često javljaju fizičke tegobe, ako dolazi do izražene promjene u snu ili apetitu, ili ako je škola i društveni život ozbiljno pogođen, treba shvatiti da je potrebna stručna procjena. U ovom slučaju je ispravnije da procjenu zajedno obave pedijatar, škola i, po potrebi, stručnjak za mentalno zdravlje djece i adolescenata. 

Često Postavljana Pitanja o Tome Šta Treba Raditi u Periodu Prilagodbe Djece na Školu

Šta Treba Uraditi Ako Dijete Plače Dok Ide u Školu?

Plakanje samo po sebi ne znači da se dijete nije prilagodilo školi. Posebno prvih dana, tokom razdvajanja može doći do plakanja, grljenja roditelja ili nespremnosti da se ide. Ovdje je važno prihvatiti osjećaj djeteta i jasno okončati proces razdvajanja, umjesto da se odmah pokušava zaustaviti plakanje.

Da li je Ispravno Potajno Otići Prilikom Ostavljanja Djeteta u Školi?

Obično se ne preporučuje. Udaljavanje bez da dijete primijeti, kako ne bi plakalo, iako izgleda lako na kratki rok, može narušiti povjerenje koje dijete ima prema roditelju. Dijete može steći misao: „Mama/tata mogu opet otići bez da mi kažu.“

Da li je Ispravno Nagraditi Dijete da bi se Prilagodilo Školi? 

Male i simbolične nagrade mogu kod nekih djece podržati motivaciju, ali ne treba odlazak u školu potpuno pretvoriti u ponašanje koje se vrši u zamjenu za nagradu. Pristup poput: „Ako danas odeš u školu, kupit ću ti igračku koju želiš.“ ne podržava razvoj unutrašnje motivacije djeteta. 

Da li Svako Dijete Koje ne Želi Ići u Školu Ima Školsku Fobiju? 

Ne. Plakanje pri polasku u školu, povremeno nespremnost da se ide u školu ili teškoće prilikom razdvajanja od roditelja sami po sebi ne znače školsku fobiju. Međutim, ako dijete redovno odbija ići u školu, posebno ako ima ponavljajuće tegobe poput bolova u stomaku, glavobolje, mučnine ili vrtoglavice tokom školskih dana, i ako to utiče na redovno pohađanje škole ili svakodnevni život, temu treba detaljnije procijeniti. 

Kako Bi se Roditelj Trebao Ponašati Dok Prilagođava Dijete Školi? 

Važno je da roditelj pred djetetom stalno ne izražava svoju zabrinutost o školi. Pitanja poput: „Da li će se prema tebi ružno ponašati u školi?“, „Šta ćeš uraditi ako ti mnogo nedostajem?“ mogu dovesti do toga da dijete u svojoj glavi uveliča problem koji još nije doživjelo. 

Šta Treba Uraditi Ako Dijete Zadržava Potrebu za Toaletom u Školi? 

U prvom periodu škole, neka djeca možda ne žele koristiti nepoznat toalet ili se ustručavaju tražiti dozvolu da napuste čas. Zbog toga se sa djetetom unaprijed može razgovarati o tome kako se koristi školski toalet i kako može zatražiti dozvolu od učiteljice/učitelja kada mu zatreba. Ukoliko dođe do nezgode vezane za toalet, treba izbjegavati da se dijete osramoti ili da se ta situacija pominje pred njegovim prijateljima.

Zašto je San Važan u Periodu Prilagodbe na Školu? 

Obaveza ranog ustajanja koja dolazi sa početkom škole, može dodatno otežati prilagodbu kod djece čiji je raspored spavanja poremećen. Zbog toga je prikladnije da se prije početka škole vrijeme spavanja i buđenja postepeno približi školskom rasporedu.