Šta Je Dijeta Za Giht I Kako Se Sprovodi?

Dijeta za giht je uravnotežen model ishrane u kojem se ograničava unos namirnica bogatih purinima, s ciljem regulacije nivoa mokraćne kiseline u krvi i smanjenja rizika od ponavljanja napada gihta. 

U okviru ovog pristupa smanjuje se konzumacija iznutrica, pojedinih morskih plodova, alkoholnih pića i proizvoda sa visokim sadržajem fruktoze, dok se podstiče unos povrća, cjelovitih žitarica, mliječnih proizvoda sa niskim udjelom masti i dovoljne količine tečnosti.

Šta je Dijeta za Giht?

Dijeta za giht je plan ishrane čiji je cilj spriječiti prekomjeran unos purina putem hrane, s obzirom na to da se purini u organizmu pretvaraju u mokraćnu kiselinu. Purini se dijelom prirodno nalaze u tijelu, a dijelom se unose putem određene hrane i pića.

Razgradnjom purina nastaje mokraćna kiselina. Ako organizam nije u stanju da je u dovoljnoj mjeri izluči ili ako se ona proizvodi u prevelikoj količini, može doći do porasta njenog nivoa u krvi i taloženja kristala urata u zglobovima. 

Dijeta za giht pomaže u kontroli onog dijela ovog metaboličkog procesa koji je povezan sa ishranom.

Koje su Koristi Dijete za Giht?

Dijeta za giht sama po sebi ne liječi bolest, ali može podržati ukupni plan liječenja. Uravnotežen i održiv režim ishrane, pored kontrole mokraćne kiseline, može doprinijeti i očuvanju opšteg metaboličkog zdravlja.

Moguće koristi dijete za giht su sljedeće:

• Pomaže u ograničavanju velike količine purina unesenih putem hrane.
• Omogućava prepoznavanje hrane i pića koji mogu izazvati napad gihta.
• Podržava održavanje zdrave tjelesne težine.
• Doprinosi smanjenju konzumacije zaslađenih pića i prekomjernog unosa alkohola.
• Hipertenzija, insulinska rezistencija i povišene masnoće u krvi su prateća stanja čijim upravljanjem ova dijeta može pomoći.
• Pomaže u uspostavljanju uravnoteženog režima ishrane bogatog povrćem, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima sa niskim udjelom masti.

Uticaj promjena u ishrani može se razlikovati od osobe do osobe. Kod osoba sa čestim napadima ili izraženo povišenim nivoom mokraćne kiseline, sama dijeta možda neće biti dovoljna.

Zašto je Purin Važan u Dijeti za Giht?

Purin je prirodno jedinjenje koje se nalazi u strukturi ćelija i čijom razgradnjom nastaje mokraćna kiselina. Iako značajan dio mokraćne kiseline u organizmu potiče iz unutrašnjih metaboličkih procesa, česta i prekomjerna konzumacija namirnica bogatih purinima može kod nekih osoba povećati opterećenje mokraćnom kiselinom.

Svi izvori purina ne moraju imati isti učinak na organizam. Namirnice životinjskog porijekla sa visokim sadržajem purina se posebno više ograničavaju, dok se veza purina iz povrća sa rizikom od gihta procjenjuje drugačije. 

Zbog toga, umjesto potpunog i nasumičnog isključivanja hranljivih namirnica poput spanaća, karfiola, pečuraka i mahunarki iz ishrane, porcije i učestalost konzumacije treba planirati individualno.

Šta se Jede u Dijeti za Giht?

Osnovni cilj dijete za giht nije sastavljanje spiska zabrana, već uspostavljanje dovoljnog, uravnoteženog i održivog režima ishrane. 

Mediteranski tip ishrane, bogat povrćem, sa visokim sadržajem vlakana i ograničenom količinom prerađenih proizvoda, može podržati ovakav pristup. Namirnice koje se mogu preferirati u dijeti za giht su sljedeće:

• Sezonsko povrće
• Svježe voće u kontrolisanim porcijama
• Cjelovite žitarice poput zobi, bulgura i hljeba od cjelovitog zrna
• Mlijeko, jogurt i kefir sa niskim udjelom masti
• Jaja
• Orašasti plodovi bez dodane soli
• Izvori nezasićenih masti poput maslinovog ulja
• Mahunarke u količini prilagođenoj osobi
• Bijelo meso u porciji koju je odredio ljekar ili nutricionista
• Dovoljna količina vode

Samo voće sadrži vlakna, vitamine i antioksidantne sastojke. Međutim, voćni sokovi, koncentrovani proizvodi od voća i pića sa dodanim šećerom treba da se ograniče, jer mogu dovesti do unosa veće količine fruktoze u kratkom vremenu.

Šta Oboljeli od Gihta Ne Bi Trebalo da Jedu?

Osobe oboljele od gihta posebno treba da obrate pažnju na proizvode sa visokim sadržajem purina ili fruktoze, kao i na alkoholna pića. 

Umjesto potpune zabrane pojedinih namirnica, treba odrediti odgovarajuće granice uzimajući u obzir nivo mokraćne kiseline kod osobe, učestalost napada i prisustvo drugih bolesti. Glavni proizvodi koje treba ograničiti ili, ako je moguće, izbjegavati su sljedeći:

• Jetra, bubrezi, fleke i druge vrste iznutrica
• Mesni bujon, kosti za supu, koncentrovani mesni ekstrakti i mesni sosovi
• Sardine, inćuni, haringa i pojedini školjkasti morski plodovi
• Prekomjerna količina crvenog mesa
• Prerađeni proizvodi od mesa
• Alkoholna pića, naročito pivo
• Pića koja sadrže fruktozu ili sirup od glukoze i fruktoze
• Gazirana i zaslađena pića
• Energetska pića
• Pakovani slatkiši i proizvodi sa visokim sadržajem dodanog šećera

Naročito tokom napada gihta preporučuje se izbjegavanje alkoholnih pića. I u periodima bez napada, sigurna granica konzumacije za svaku osobu treba da bude procijenjena od strane ljekara.

Kako se Sprovodi Dijeta za Giht?

Dijeta za giht se provodi smanjenjem konzumacije proizvoda sa visokim sadržajem purina uz istovremeno kreiranje uravnoteženih obroka. Umjesto veoma restriktivnih i kratkotrajnih dijeta, cilj treba da bude uspostavljanje režima ishrane koji se može održavati na dugoročnom nivou.

Osnovni koraci na koje treba obratiti pažnju prilikom sprovođenja dijete za giht su sljedeći:

• U obrocima treba uključiti povrće i izvore cjelovitih žitarica.
• Izvore proteina treba diversifikovati, a porcije crvenog mesa smanjiti.
• Iznutrice i koncentrovane mesne bujone treba isključiti iz plana ishrane.
• Umjesto zaslađenih pića i pića sa visokim sadržajem fruktoze treba birati vodu.
• Umjesto voćnog soka treba konzumirati cijelo voće.
• Mliječni proizvodi sa niskim udjelom masti mogu se koristiti u odgovarajućim porcijama.
• Konzumaciju alkohola treba ograničiti, a tokom napada u potpunosti prekinuti.
• Ako postoji višak kilograma, cilj treba da bude postepeno, a ne brzo mršavljenje.
• Na deklaracijama proizvoda treba provjeriti oznake poput sirupa od fruktoze, sirupa od glukoze i fruktoze i dodanog šećera.

Radi procjene učinka dijete, ljekar može u odgovarajućim intervalima pratiti nivo mokraćne kiseline i funkciju bubrega. Program ishrane se može ažurirati na osnovu ovih rezultata.

Koliko Vode Treba da Piju Oboljeli od Gihta?

Dovoljan unos tečnosti može podržati proces izlučivanja mokraćne kiseline putem bubrega. Međutim, ne postoji jedinstvena dnevna količina vode koja važi za sve; potreba varira u zavisnosti od godina, tjelesne težine, fizičke aktivnosti, temperature vazduha i zdravstvenog stanja.

Osobe sa srčanom insuficijencijom, bolešću bubrega ili drugim stanjem koje zahtijeva ograničenje unosa tečnosti ne bi trebalo same da povećavaju unos vode. Kod ovih osoba dnevnu količinu tečnosti treba odrediti ljekar.

Kako se Postiže Kontrola Tjelesne Težine u Dijeti za Giht?

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost mogu biti povezani sa povišenim nivoom mokraćne kiseline i napadima gihta. Postepeno postizanje zdrave tjelesne težine može pomoći u kontroli mokraćne kiseline i upravljanju pratećim metaboličkim bolestima.

Dugotrajno gladovanje, primjena veoma niskokaloričnih dijeta ili nastojanje da se brzo smrša nisu prikladni. Metaboličke promjene koje se javljaju tokom brzog mršavljenja mogu povećati nivo mokraćne kiseline. Zbog toga program mršavljenja treba planirati postepeno i pod nadzorom nutricioniste.

Ko Treba da Bude Poseban Obazriv u Dijeti za Giht?

Dijeta za giht ne treba se kreirati isključivo na osnovu nivoa mokraćne kiseline kod osobe. Prateće bolesti i terapije koje osoba koristi mogu značajno izmijeniti sadržaj plana ishrane.

Grupe kojima može biti posebno potrebna procjena stručnjaka prilikom pripreme programa ishrane su sljedeće:

• Osobe sa hroničnom bolešću bubrega
• Osobe sa anamnezom bubrežnih kamenaca
• Osobe sa dijabetesom ili insulinskom rezistencijom
• Osobe sa hipertenzijom
• Osobe sa kardiovaskularnim bolestima
• Osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću
• Osobe koje često imaju napade gihta
• Osobe kod kojih je nivo mokraćne kiseline redovno povišen
• Osobe koje imaju neku drugu bolest koja zahtijeva ograničenje ishrane

Terapije koje osoba koristi ne treba mijenjati ili prekidati bez znanja ljekara. U upravljanju giht bolešću ishrana, medicinsko praćenje i promjene načina života treba razmatrati zajedno.

Često Postavljana Pitanja o Dijeti za Giht

Da li Dijeta za Giht Snižava Mokraćnu Kiselinu?

Dijeta za giht može podržati kontrolu mokraćne kiseline smanjenjem unosa purina i fruktoze putem ishrane. Međutim, sama dijeta možda neće biti dovoljna da se kod svakog pacijenta postigne ciljani nivo mokraćne kiseline.

Mogu li Oboljeli od Gihta Jesti Crveno Meso?

Crveno meso ne mora biti potpuno zabranjeno, ali njegovu količinu i učestalost konzumacije treba ograničiti. Odgovarajuću porciju treba odrediti u zavisnosti od nivoa mokraćne kiseline i opšteg zdravstvenog stanja osobe.

Mogu li Oboljeli od Gihta Jesti Piletinu?

Iako je piletina opcija sa nižim rizikom u poređenju sa iznutricama, ona ipak sadrži purine. Konzumacija bez kože i u umjerenim porcijama može se procijeniti u skladu sa individualnim planom ishrane.

Mogu li Oboljeli od Gihta Jesti Jaja?

Jaja se, zbog niskog sadržaja purina, mogu koristiti kao izvor proteina u dijeti za giht. Količinu konzumacije treba planirati u zavisnosti od drugih zdravstvenih problema osobe i dnevnog režima ishrane.

Mogu li Oboljeli od Gihta Konzumirati Mahunarke?

Iako mahunarke sadrže purine, uticaj biljnih purina na giht ne mora biti isti kao kod purina iz životinjskih izvora. Sočivo, slanutak i suvi pasulj se generalno mogu uključiti u plan ishrane u odgovarajućim porcijama.

Mogu li Oboljeli od Gihta Jesti Paradajz?

Ne postoji opšta preporuka koja bi nalagala da svi oboljeli od gihta u potpunosti isključe paradajz iz ishrane. Ako osoba primijeti ponavljajuću reakciju nakon konzumacije paradajza, to može razmotriti sa svojim ljekarom ili nutricionistom.

Da li Trešnja Pomaže kod Gihta?

Neka istraživanja pokazuju da bi konzumacija trešanja mogla biti povezana sa nižim rizikom od napada. Ipak, trešnja ne zamjenjuje liječenje i njena prekomjerna konzumacija se ne preporučuje.

Da li je Kafa Pogodna za Oboljele od Gihta?

Kafa bez šećera se kod nekih osoba može uključiti u plan ishrane, ali se ne smatra zaštitnom ili terapeutskom za sve. Osobe sa palpitacijama, hipertenzijom ili nekim drugim zdravstvenim problemom treba da se o količini konzumacije posavjetuju sa stručnjakom.

Šta Treba Jesti Tokom Napada Gihta?

Tokom napada treba unositi dovoljno tečnosti; treba izbjegavati alkohol, iznutrice, koncentrovani mesni bujon, veće količine crvenog mesa i zaslađena pića. Ako postoji jak bol, otok i crvenilo, ne treba se osloniti samo na promjenu ishrane, već se obratiti zdravstvenoj ustanovi.

Koliko Dugo Treba Sprovoditi Dijetu za Giht?

Dijeta za giht nije kratkotrajna dijeta namijenjena samo periodu napada, već održiv režim ishrane. Sadržaj programa se može ažurirati u zavisnosti od mjerenja mokraćne kiseline, učestalosti napada i zdravstvenog stanja osobe.