Šta Je Socijalna Fobija? Koji Su Simptomi Socijalne Fobije?

Socijalna fobija se definiše kao izražen osjećaj anksioznosti i straha u društvenim situacijama. Svakodnevne interakcije kod osobe izazivaju stres, osjećaj srama, strah od blamaže, zabrinutost i napetost. Socijalna fobija je značajan i veoma rasprostranjen problem koji direktno utiče na poslovni, školski, društveni i porodični život pojedinca. 

Šta je Socijalna Fobija?

Strah i anksioznost od osuđivanja, negativnog vrednovanja, poniženja i osjećaja neugodnosti u društvenim situacijama naziva se socijalna fobija. Ovaj problem, poznat i kao socijalni anksiozni poremećaj, javlja se širom svijeta kod mnogih adolescenata, odraslih i starijih osoba. Dok se blaži oblik socijalne fobije može kontrolisati, u teškim slučajevima koji utiču na kvalitet života osobe neophodno je liječenje. 

Koji su Simptomi Socijalne Fobije?

Socijalna fobija, koja izaziva iznenadan osjećaj anksioznosti i straha u situacijama izlaganja pažnji drugih i u društvenim okruženjima, ima fiziološke simptome koji mogu uticati na svakodnevno funkcionisanje. To su: 

• Crvenilo lica
• Drhtanje
• Znojenje
• Izražen strah i anksioznost
• Ubrzan rad srca
• Bol u grudima
• Napetost mišića
• Mučnina
• Vrtoglavica
• Osjećaj gušenja 
• Drhtanje ruku i nogu
• Otežano disanje 

Lični simptomi socijalnog anksioznog poremećaja su sljedeći:

• Izbjegavanje grupnih razgovora i druženja sa prijateljima
• Izražena zabrinutost u vezi s organizacijama poput prezentacija i sastanaka
• Poteškoće u upoznavanju i razgovoru sa nepoznatim ljudima
• Anksioznost prilikom razgovora telefonom 
• Izbjegavanje odlaska u kupovinu
• Izbjegavanje situacija poput govornice i scene gdje je osoba izložena tuđim pogledima 
• Stalan osjećaj da vas drugi posmatraju
• Osjećaj srama prilikom fotografisanja u javnosti 
• Izbjegavanje kontakta očima prilikom razgovora sa ljudima
• Govorenje tihim glasom kako ne bi privukli pažnju 
• Oklijevanje u postavljanju pitanja na kasi ili šalteru 
• Osjećaj nedostatka samopouzdanja 
• Poteškoće i mucanje prilikom razgovora sa nepoznatom osobom ili u gužvi

Zašto Nastaje Socijalna Fobija?

Kao i mnogi drugi problemi mentalnog zdravlja, socijalni anksiozni poremećaj nastaje kombinacijom brojnih bioloških i okolinskih faktora. Mogući uzroci socijalne fobije su sljedeći:

Porodični i Okolinski Faktori 

Porodično okruženje u kojem dijete odrasta takođe može uticati na razvoj socijalne anksioznosti. Previše kritično okruženje, koje dozvoljava vrlo malo grešaka ili koje stalno kontroliše socijalno ponašanje djeteta, može kod nekih djece doprinijeti razvoju prekomjerne osjetljivosti na tuđe procjene. 

Promjene u Periodu Adolescencije 

Kako teme poput izgleda, prijateljskih odnosa, školskog uspjeha, komunikacije sa suprotnim polom i pripadnosti socijalnim grupama postaju sve važnije za adolescenta, misli poput „Kako izgledam?“ i „Kako me procjenjuju?“ mogu se pojačati. 

Strah od Kritike i Negativne Procjene 

U središtu socijalne fobije najčešće se nalazi misao „Šta će drugi misliti o meni?“. Osoba može izraženo strahovati od pravljenja grešaka, izgledanja smiješno, osjećaja neadekvatnosti, srama ili odbacivanja. 

Perfekcionizam i Strah od Pravljenja Grešaka 

Osobe koje vjeruju da sve moraju raditi savršeno mogu osjećati veći pritisak u društvenim situacijama. Misli poput „Ako kažem nešto pogrešno, svi će to primijetiti“, „Moram se izraziti besprijekorno“ ili „Da bi me voljeli, ne smijem pogriješiti“ mogu podsticati socijalnu anksioznost. 

Jačanje Ponašanja Izbjegavanja Tokom Vremena 

Ponašanja izbjegavanja imaju važnu ulogu u nastanku i održavanju socijalne fobije. Kada se osoba udalji iz okruženja koje joj izaziva anksioznost, osjeća kratkotrajno olakšanje. Međutim, mozak to olakšanje može naučiti kao „To okruženje je zaista bilo opasno, a bijeg je bio koristan“. 

Negativna Percepcija Sebe 

Osobe sa socijalnom fobijom sebe mogu smatrati manje sposobnim, nespretnijim, dosadnijim ili manje vrijednim od drugih ljudi. Na primjer, kada osoba primijeti da ljudi oko nje govore opuštenije, to može protumačiti kao „Oni su socijalniji, a ja sam nespretan/nespretna“. Ovakve misli mogu dovesti do toga da osoba stalno posmatra samu sebe u društvenim situacijama.

Negativna Iskustva iz Djetinjstva 

Iskustva poput ismijavanja, isključivanja, poniženja ili vršnjačkog nasilja tokom djetinjstva i adolescencije mogu dovesti do ukorjenjivanja misli poput „Ako govorim pred ljudima, obrukaću se“. 

Kako se Osjeća Osoba sa Socijalnom Fobijom?

U središtu socijalne fobije najčešće se nalazi strah od negativne procjene. Osoba se ne brine samo zbog prisustva u društvenoj situaciji, već i zbog toga kako će u njoj biti procijenjena. Misli osobe sa socijalnim anksioznim poremećajem obično su sljedeće:

• „Svi će primijetiti koliko sam nervozan/nervozna.“
• „Ako kažem nešto pogrešno, ismijaće me.“
• „Ako mi glas zadrhti, izgledaću jako loše.“
• „Ako mi lice pocrveni, svi će to primijetiti.“
• „Ako ne nađem o čemu da pričam, ljudi će misliti da sam dosadan/dosadna.“
• „Biću nedovoljno sposoban/sposobna u razgovoru sa uspješnijim ljudima od mene.“
• „Lice mi je pocrvenjelo, ruke su mi se tresle, izgledam slabo.“
• „Ako pogriješim, dugo to neće zaboraviti.“
• „Ako me ne vole, to je zato što sam neadekvatan/neadekvatna.“

Kod Koga se Javlja Socijalna Fobija?

Socijalni anksiozni poremećaj se najčešće prvi put pojavljuje u dobi od 8 do 15 godina, ali se simptomi često miješaju sa adolescentnim periodom ili sa stidljivošću i povučenošću karakterističnom za djetinjstvo. Socijalna fobija se češće javlja kod sljedećih osoba:

• Kod osoba koje od djetinjstva ili adolescencije doživljavaju izraženu anksioznost u društvenim situacijama
• Kod osoba koje osjećaju izražen strah prilikom upoznavanja novih ljudi, javnog govora ili nastupa
• Kod osoba koje su izuzetno osjetljive na kritiku, odbacivanje ili poniženje od strane drugih
• Kod osoba koje su u prošlosti imale izražena iskustva ismijavanja, isključivanja, maltretiranja ili poniženja
• Kod osoba koje imaju visok nivo negativnih misli o sebi
• Kod osoba koje su izuzetno osjetljive na greške i od sebe očekuju savršen učinak
• Kod osoba u čijoj porodici postoje anksiozni poremećaji
• Kod osoba kod kojih je izbjegavanje društvenih situacija tokom vremena postalo ustaljen način suočavanja

Kako se Prepoznaje Socijalna Fobija kod Djece i Adolescenata? 

Socijalna fobija kod djece izgleda nešto drugačije nego kod odraslih. Pošto dijete ne može izraziti svoju anksioznost kao odrasla osoba, roditelji treba da prate sljedeće znakove: 

• Nevoljnost da idu u školu
• Izbjegavanje izlaska pred tablu
• Izbjegavanje postavljanja pitanja nastavniku
• Nepriključivanje grupama prijatelja
• Nevoljnost da idu na rođendane ili društvene aktivnosti
• Izbjegavanje razgovora sa novim ljudima
• Nejavljanje za riječ u razredu
• Plakanje ili ukočenost pred javnošću
• Fizičke tegobe poput bolova u stomaku ili glavobolje

Koji Faktori Povećavaju Rizik od Razvoja Socijalnog Anksioznog Poremećaja?

Kada se spoje genetske i biološke predispozicije osobe, iskustva iz djetinjstva i adolescencije, socijalno okruženje i obrasci razmišljanja koje osoba razvije o sebi, socijalna anksioznost postaje izraženija. Međutim, određene situacije mogu imati ulogu okidača u razvoju socijalne fobije i direktno uticati na kvalitet života osobe. Stanja koja mogu povećati rizik od razvoja socijalnog anksioznog poremećaja su sljedeća: 

• Imati stanje koje privlači pažnju, poput Parkinsonove bolesti, moždanog udara, opekotina, ekcema, mucanja ili prekomjernog znojenja 
• Stalno vođenje sastanaka ili držanje govora zbog prirode posla 
• Početak novog posla ili škole 
• Doživljavanje porodičnih sukoba 
• Učešće na poslovnim razgovorima ili intervjuima
• Doživljavanje negativnih iskustava poput traume ili zlostavljanja

Kako se Liječi Socijalna Fobija?

Socijalni anksiozni poremećaj je stanje koje se može liječiti. Plan liječenja se određuje na osnovu težine simptoma osobe, njihovog uticaja na život, pratećih drugih psiholoških problema i ličnih potreba. Najčešće korišćene metode liječenja su sljedeće:

Psihoterapija

Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) jedan je od pristupa koji se često koristi u liječenju socijalne fobije. Tokom procesa terapije od osobe se ne očekuje samo „pozitivno razmišljanje“, već se procjenjuju i mogući ishodi i uticaji situacija koje izazivaju anksioznost. Pored ovih vježbi, u proces terapije uključuju se i bihejvioralne tehnike koje omogućavaju osobi postepeno suočavanje sa društvenim situacijama kojih se plaši.

Terapija Izlaganja

Izlaganje ne podrazumijeva da se osoba naglo i bez pripreme suoči sa situacijom koje se plaši. U okviru terapije identifikuju se društvene situacije koje osoba izbjegava, a zatim joj se omogućava da ih doživi na kontrolisan način. Cilj ovdje nije nasilno potpuno ukloniti anksioznost, već da osoba doživi da anksioznost ne znači uvijek opasnost i da se većina ishoda kojih se plaši zapravo ne ostvaruje. 

Medikamentozna Terapija

Kod nekih osoba se, nakon psihijatrijske procjene, uvodi medikamentozna terapija. Međutim, koji lijek treba koristiti, dozu i trajanje terapije određuju psihijatri na osnovu stanja osobe. Nije ispravno da osoba sama po sebi koristi sedative ili lijekove protiv anksioznosti. 

Vježbe Disanja i Opuštanja

U liječenju blagog do umjerenog socijalnog anksioznog poremećaja, koji se može kontrolisati, vježbe opuštanja se često koriste kako bi se osoba smirila, upravljala svojim mislima i osjećala olakšanje. 

Kako se Upravlja Ponašanjem Izbjegavanja kod Socijalne Fobije?

Izbjegavanje sastanaka, koncerata, prezentacija, seminara, poziva ili druženja sa prijateljima može kratkoročno djelovati umirujuće, ali takva ponašanja dovode do udaljavanja osobe od društvenog života, kodiranja izbjegavanja kao „zaštite“ i do veće anksioznosti u budućnosti. 

Kako bi se spriječilo stvaranje ciklusa društvena situacija → anksioznost → izbjegavanje → kratkotrajno olakšanje → veća anksioznost u sljedećoj situaciji, cilj je da osoba razvije vještine suočavanja sa anksioznošću i da se sa situacijama koje izbjegava suoči na planiran, postepen i kontrolisan način. 

Šta se Može Učiniti da bi se Prevazišla Socijalna Anksioznost?

U upravljanju socijalnim anksioznim poremećajem od velike su važnosti psihoterapija, medikamentozna terapija i kombinovani tretmani. Međutim, i to da osoba sama nauči kontrolisati vlastite strahove veoma je važno za postizanje uspješnih rezultata u liječenju. U tom smislu, evo nekoliko tehnika koje osobe sa socijalnom fobijom mogu isprobati: 

• Pokušajte razumjeti svoju anksioznost.
• Primjenjujte vježbe disanja u trenutku kada osjetite stres. 
• Podijelite teške situacije koje doživljavate na manje dijelove u svojoj glavi i razmislite koliko se taj dio koji ste uveličali u mislima zapravo smanjio, te se opustite. 
• Radite na vještinama poput započinjanja razgovora, postavljanja pitanja, nastavljanja razgovora, postavljanja granica ili traženja pomoći kada je to potrebno.
• Poredajte situacije koje izazivaju anksioznost od najlakših do najtežih.
• Ne pribjegavajte alkoholu ili drugim supstancama kako biste upravljali socijalnom anksioznošću.
• Vodite dnevnik anksioznosti.

Primjer Dnevnika Anksioznosti 

Zabilježite u kojim društvenim situacijama osjećate anksioznost, koje su vam misli tada prolazile kroz glavu i šta ste uradili. 

Situacija: Morao/morala sam govoriti na sastanku.

Misao: Ako kažem nešto pogrešno, svi će pomisliti da sam nesposoban/nesposobna.

Anksioznost: 8/10

Ponašanje: Nisam se javio/javila za riječ.

Ishod: U tom trenutku sam se smirio/smirila, ali sam poslije sastanka bio/bila ljut/ljuta na sebe. 

Ovakve bilješke, naročito tokom procesa psihoterapije, mogu pomoći osobi da shvati koje misli i ponašanja održavaju njenu anksioznost. 

Koje su Vježbe za Prevazilaženje Socijalne Fobije?

Vježbe koje se mogu raditi samostalno kod socijalne fobije ne treba raditi da bi se anksioznost „odmah uklonila“, već da bi se naučilo ostati u društvenim situacijama uprkos prisutnoj anksioznosti. Primjeri vježbi za prevazilaženje socijalnog anksioznog poremećaja su sljedeći:

Vježba 3-3-3 

Kada anksioznost poraste, primijenite vježbu „vidi 3 stvari“, „čuj 3 stvari“ i „uradi 3 pokreta“. Primijetite tri predmeta oko sebe. Pokušajte razlučiti tri zvuka koje čujete. Napravite tri mala tjelesna pokreta. 

Usmjeravanje Pažnje sa Sebe ka Okolini 

Kada se pojave misli poput „Da li mi glas drhti?“, „Da li mi je lice pocrvenjelo?“, „Da li izgledam dosadno?“, svjesno usmjerite pažnju na ono što osoba naspram vas govori ili na temu razgovora. 

Vježba Kontakta Očima 

Umjesto da tokom razgovora stalno gledate u pod ili neku drugu tačku, kratko pogledajte sagovornika u oči, a zatim se prirodno okrenite ka drugoj tački. 

Pravljenje Ljestvice Društvenih Situacija 

Napravite listu od situacije koja vam izaziva najmanje anksioznosti do one koja vam izaziva najviše. 

Zašto Odabrati Medipol za Liječenje Socijalne Fobije?

Medipol Grupacija zdravstvenih ustanova pravi individualizovan plan kako bi se tačno procijenio nivo anksioznosti koju osoba doživljava, njena ponašanja izbjegavanja i uticaj na svakodnevni život. Prisustvo psihijatara i kliničkih psihologa u sklopu Medipola koji se bave socijalnom fobijom i anksioznim poremećajima omogućava da liječenje ne bude usmjereno samo na smanjenje simptoma, već i na unapređenje svakodnevnog funkcionisanja osobe kroz rad na anksioznosti i ponašanjima izbjegavanja u društvenim situacijama. 

Ako strah od govora u društvenim situacijama, komunikacije sa ljudima, izlaganja pred grupom ili procjenjivanja od strane drugih značajno utiče na vaš život, od Medipol timova za psihijatriju i kliničku psihologiju možete dobiti profesionalnu procjenu i podršku u liječenju. 

Često Postavljana Pitanja o Socijalnoj Fobiji

Javlja li se Socijalna Fobija kod Perfekcionista? 

Može se javiti. Osoba koja od sebe stalno očekuje besprijekoran učinak može male greške u društvenim situacijama procijeniti kao mnogo značajnije nego što zapravo jesu. Ova misao vremenom može udaljiti osobu od ulaska u nove društvene situacije. 

Kod Koga Socijalna Fobija Zahtijeva Veću Pažnju? 

Profesionalna procjena je neophodna kod osoba koje zbog socijalne anksioznosti teško učestvuju u školi, poslu, prijateljskim odnosima ili jednostavnim komunikacijama koje zahtijeva svakodnevni život.

Javlja li se Socijalna Fobija Samo kod Povučenih Osoba? 

Ne. Socijalna fobija se može javiti i kod osoba koje spolja djeluju vrlo pričljivo, uspješno i društveno. Štaviše, neke osobe mogu pričati više u društvenim situacijama kako bi prikrile svoju anksioznost, unaprijed pripremiti šta će reći ili se neprestano samokontrolisati. Zbog toga nije ispravno povezivati socijalnu fobiju isključivo sa tihim osobama ili introvertnošću.

Zašto se Socijalna Fobija Češće Javlja kod Adolescenata?

Izgled, grupe prijatelja, akademski uspjeh, društveno prihvatanje i romantične veze mogu dobiti veći značaj tokom adolescencije. Misli poput „Kako izgledam?“, „Šta misle o meni?“ mogu se prirodno pojačati. Međutim, kada se ove misli pojačaju i počnu značajno ograničavati društveni život mladе osobe, može biti potrebna procjena socijalne anksioznosti.

Može li Socijalna Fobija Početi u Djetinjstvu? 

Da. Početak socijalne fobije često seže u djetinjstvo ili adolescenciju. Međutim, kod djece je socijalnu anksioznost teže prepoznati nego kod odraslih. 

Za Socijalnu Fobiju Treba li se Obratiti Psihologu ili Psihijatru?

U zavisnosti od potreba osobe, oboje mogu imati ulogu u procesu liječenja. Psiholog može sprovoditi psihoterapiju, dok psihijatar vrši psihijatrijsku procjenu i po potrebi propisuje medikamentoznu terapiju. 

Da li je Socijalna Fobija Nedostatak Samopouzdanja? 

Nisko samopouzdanje može pratiti socijalnu anksioznost, ali u osnovi socijalne fobije najčešće se nalazi strah od negativne procjene u društvenim situacijama. 

Da li Osoba sa Socijalnom Fobijom ne Želi Imati Prijatelje? 

Ne. Mnoge osobe sa socijalnom fobijom žele imati prijateljstva i društvene odnose. Međutim, strah od procjenjivanja i odbacivanja može im otežati započinjanje ili održavanje tih odnosa. 

Prolazi li Socijalna Fobija u Potpunosti? 

Socijalna fobija se može liječiti. Cilj liječenja nije samo da osoba osjeća manje anksioznosti u društvenim situacijama, već i da nastavi živjeti svoj život uprkos anksioznosti te da se smanje ponašanja izbjegavanja. 

Šta se Dešava Ako se Socijalna Fobija ne Liječi? 

Neliječena socijalna anksioznost vremenom može dovesti do sve većeg izbjegavanja u oblastima poput škole, posla, prijateljstava i veza. Zbog toga je važno da se socijalna anksioznost, koja značajno ograničava život osobe, ne smatra osobinom karaktera. 

Može li Osoba sa Socijalnom Fobijom Sama Prevazići Problem Kroz Socijalizaciju?

Ulazak u društvene situacije može biti koristan za neke osobe, ali kod izražene socijalne anksioznosti samo „forsiranje sebe“ nije uvijek dovoljno. Nepripremljena i previše zahtjevna iskustva mogu povećati anksioznost. U terapiji se izlaganje planira kontrolisanije i postepeno. 

Da li Društvene Mreže Pojačavaju Socijalnu Fobiju?

Ako osoba počne preferirati isključivo online komunikaciju i stalno odlagati stvarne društvene situacije, ciklus izbjegavanja se može ojačati. Osim toga, stalno praćenje tuđih života, izgleda ili društvenih odnosa može dovesti do toga da osoba sebe poredi sa drugima i da se pojačaju misli poput „Zašto ja nisam takav/takva?“.

Može li se Socijalna Fobija Javiti Kasnije u Životu? 

Da. Iako se socijalna anksioznost često javlja u djetinjstvu ili adolescenciji, moguće je da se pojavi i u odrasloj dobi. 

Javlja li se Socijalna Fobija Samo u Gužvi? 

Ne. Socijalna fobija nije isto što i strah od gužve. Nekim osobama je teže voditi razgovor licem u lice sa jednom osobom nego sjediti u dvorani punoj stotina ljudi.

Jesu li Socijalna Fobija i Stidljivost Isto? 

Ne. Stidljivost može biti osobina ličnosti. Stidljiva osoba može na početku biti tiha kada uđe u novo okruženje, ali se vremenom može priviknuti na okruženje i uspostaviti odnose. Kod socijalne fobije, anksioznost počinje značajno uticati na svakodnevni život osobe.