Šta Je Inseminacija I Kako Se Izvodi?

Inseminacija je postupak unošenja pokretljivih spermatozoida, pripremljenih u laboratoriju, u matericu tokom perioda ovulacije pomoću tanke kanile, s ciljem povećanja šanse za trudnoću. U ovoj metodi, čiji je medicinski naziv intrauterina inseminacija (IUI), oplodnja se, za razliku od vantjelesne oplodnje, odvija unutar tijela.

Šta je inseminacija?

Inseminacija je postupak unošenja posebno pripremljenih spermatozoida direktno u šupljinu materice tokom perioda ovulacije, s ciljem podsticanja nastanka trudnoće. 

Cilj ove metode, koja se naziva i intrauterina inseminacija (IUI), jeste olakšati pokretljivim spermatozoidima dolazak do jajne ćelije.

U inseminacijskom liječenju jajna ćelija i spermatozoid se ne oplođuju u laboratorijskim uslovima. Oplodnja se prirodnim putem odvija u jajovodu nakon što se sperma unese u matericu. Po ovoj osobini inseminacija se razlikuje od vantjelesne oplodnje.

Kako se izvodi inseminacija?

Proces inseminacije počinje određivanjem vremena ovulacije i pripremom uzorka sperme. Uzorak sperme, uzet blizu vremena ovulacije, obrađuje se u laboratoriju kako bi se izdvojili i koncentrisali spermatozoidi s većom pokretljivošću.

Osnovne faze postupka su:

• Razvoj jajnika se prati ultrazvukom.
• Po potrebi se primjenjuju terapije koje podstiču razvoj jajne ćelije.
• Određuje se vrijeme kada će se dogoditi ovulacija.
• Uzorak sperme se priprema u laboratorijskim uslovima.
• Pripremljeni spermatozoidi se unose u matericu tankom i fleksibilnom kanilom.
• Nakon kratkog odmora moguć je povratak svakodnevnim aktivnostima.

U ovoj metodi se ne vrši uzimanje jajne ćelije niti formiranje embriona u laboratorijskim uslovima.

Gdje se sperma ostavlja u matericu prilikom inseminacije?

Pripremljeni uzorak sperme se putem tanke kanile, provučene kroz grlić materice, direktno ostavlja u šupljinu materice. Na taj način spermatozoidi prevazilaze prirodne prepreke u grliću materice i smanjuje se razdaljina koju treba preći do jajne ćelije.

Gdje se odvija oplodnja u inseminacijskom liječenju?

Oplodnja se najčešće odvija u dijelu jajovoda blizu jajne ćelije. Postupak samo dovodi pripremljene spermatozoide u matericu; oplodnja jajne ćelije i razvoj embriona nastavljaju se prirodnim procesom unutar tijela.

Koliko minuta traje postupak inseminacije?

Unošenje sperme u matericu obično se završi u toku nekoliko minuta. Ukupno vrijeme provedeno u klinici, zajedno s pripremom, može biti duže. Nakon postupka obično nije potrebno dugo mirovanje.

Je li inseminacija bolna?

Postupak za većinu osoba ne uzrokuje izraženu bol. Prilikom korištenja spekuluma ili kanile može se osjetiti kratkotrajan pritisak, blagi grč ili nelagodnost. Nivo bola može varirati u zavisnosti od individualne osjetljivosti.

Je li anestezija potrebna za inseminaciju?

Pošto postupak kratko traje i obično se dobro podnosi, anestezija najčešće nije potrebna. Ako postoji poseban problem vezan za grlić materice, plan primjene može biti individualno prilagođen od strane ljekara.

Koje su faze inseminacijskog liječenja?

Detalji liječenja variraju u zavisnosti od prirodnog ciklusa ovulacije i primijenjenog protokola. Kod nekih osoba se prati samo prirodna ovulacija, dok se kod drugih može primijeniti kontrolisana stimulacija jajnika.

Koje se analize rade prije inseminacije?

U okviru procjene mogu se tražiti detaljna medicinska anamneza, ginekološki pregled, ultrazvuk, analize ovarijalne rezerve, hormonske analize, testovi za provjeru prohodnosti jajovoda i analiza sperme (spermiogram). Pregledi na infekcije i druge dodatne analize planiraju se u zavisnosti od zdravstvene anamneze osobe.

Kada se daje injekcija za okidanje ovulacije prije inseminacije?

Vrijeme injekcije za okidanje ovulacije određuje se na osnovu razvoja folikula praćenog ultrazvukom. Injekcija se najčešće primjenjuje približno 24-36 sati prije planirane inseminacije. Tačno vrijeme zavisi od korištenog protokola i odgovora jajnika.

Koja je razlika između inseminacije s lijekovima i bez lijekova?

Kod primjene bez lijekova prati se prirodna ovulacija osobe i unošenje sperme se vremenski usklađuje s tim periodom. Kod primjene s lijekovima mogu se koristiti terapije koje stimulišu jajnike radi podsticanja razvoja folikula.

Metoda s lijekovima zahtijeva bliže praćenje ultrazvukom. Razlog za to je kontrola situacija kao što su razvoj više folikula, mogućnost višeplodne trudnoće ili prekomjeran odgovor jajnika na terapiju.

Koliko traje inseminacijsko liječenje?

Jedan ciklus liječenja obično obuhvata period od približno dvije do tri sedmice, od početka menstruacije do testa na trudnoću. Mada samo unošenje sperme kratko traje, praćenje jajne ćelije, priprema sperme i period čekanja na test uključeni su u ukupno trajanje.

Kome se može primijeniti inseminacija?

Ova metoda se može razmotriti u određenim situacijama koje otežavaju prirodno nastajanje trudnoće, ali ne sprečavaju susretanje sperme i jajne ćelije unutar tijela. 

Odluka o podesnosti ne treba se zasnivati samo na uzroku neplodnosti, nego na svim kliničkim karakteristikama para. Glavne situacije u kojima se inseminacija može razmatrati su:

• Neobjašnjena neplodnost
• Neki poremećaji ovulacije
• Blagi problemi s brojem ili pokretljivošću spermatozoida
• Neki problemi vezani za grlić materice
• Blaga endometrioza
• Neki problemi vezani za seksualnu funkciju ili ejakulaciju
• Druge situacije neplodnosti koje ljekar procijeni kao podesne

Koji su uslovi potrebni za izvođenje inseminacije?

Obično se očekuje da postoji potencijal za ovulaciju, da je najmanje jedan funkcionalan jajovod prohodan i da se nakon laboratorijske pripreme može dobiti dovoljan broj pokretljivih spermatozoida. U procjenu se također uzimaju podesnost šupljine materice za trudnoću, trajanje neplodnosti i godine žene.

Moraju li jajovodi biti prohodni za inseminaciju?

Da bi se sperma i jajna ćelija mogle susresti, najmanje jedan jajovod mora biti prohodan i funkcionalan. Ako su oba jajovoda zatvorena, metoda ne pruža očekivanu korist i tada se razmatraju druge opcije potpomognute reprodukcije.

Može li se inseminacija izvesti kada je samo jedan jajovod prohodan?

Da, ako su ostali klinički uslovi podesni, prohodnost jednog jajovoda može biti dovoljna za primjenu metode. Ipak, strana na kojoj se razvija folikul i funkcionalno stanje prohodnog jajovoda mogu utjecati na plan liječenja.

Kakve bi trebale biti vrijednosti sperme za inseminaciju?

Zajedno se analiziraju volumen ejakulata, koncentracija spermatozoida, pokretljivost i morfologija. Posebno je važan ukupan broj pokretljivih spermatozoida dobijen nakon laboratorijske pripreme. Pošto ne postoji jedinstvena granična vrijednost koja vrijedi za svakog pacijenta, rezultate treba tumačiti zajedno s drugim faktorima neplodnosti.

Može li se raditi inseminacija kod niskog broja spermatozoida?

Kod blagog ili nekog umjerenog smanjenja broja spermatozoida, metoda se može razmotriti ako se nakon laboratorijske pripreme dobije dovoljan broj pokretljivih spermatozoida. U slučajevima kada je broj spermatozoida izrazito nizak, šansa za uspjeh može biti manja, pa se mogu razmatrati drugi oblici liječenja.

Može li se izvesti inseminacija ako je pokretljivost spermatozoida niska?

Kod blagih problema s pokretljivošću, primjena je moguća jer se laboratorijskom obradom mogu izdvojiti pokretljivije ćelije. Kod izraženog gubitka pokretljivosti odluka se donosi na osnovu kvalitete uzorka dobijenog nakon pripreme.

Može li se primijeniti inseminacija kod niskog broja spermatozoida?

Odluka se ne donosi samo na osnovu broja spermatozoida izmjerenog u prvom spermiogramu. Potrebno je zajedno procijeniti analize urađene u različitim vremenskim periodima, količinu pokretljivih spermatozoida nakon pripreme, trajanje neplodnosti i faktore koji se odnose na ženu.

Je li inseminacija podesna kod neobjašnjene neplodnosti?

Kod parova kod kojih se osnovnim pregledima neplodnosti ne pronađe jasan uzrok, primjena zajedno sa stimulacijom jajnika može biti jedna od opcija. Odluku o liječenju treba individualno prilagoditi na osnovu godina žene, trajanja neplodnosti, ovarijalne rezerve i rezultata prethodnih liječenja.

Može li se razmatrati inseminacija kod pacijentkinja s endometriozom?

Može se razmotriti kod osoba s minimalnom ili blagom endometriozom, prohodnim jajovodima i ostalim podesnim nalazima. Ako postoji uznapredovala endometrioza, oštećenje jajovoda ili izraženo smanjenje ovarijalne rezerve, drugi oblici potpomognute reprodukcije mogu biti podesniji.

Može li se inseminacija izvesti kod žena s policističnim jajnicima?

Kod poremećaja ovulacije uzrokovanog sindromom policističnih jajnika (novim nazivom poliendokrini metabolički sindrom jajnika) prvo se cilja postizanje redovnog razvoja folikula. Kod osoba kod kojih je ovulacija postignuta, ali trudnoća ne nastaje, i čiji su ostali uslovi podesni, inseminacija se može dodati liječenju.

Je li inseminacija podesna kod pacijentkinja s niskom ovarijalnom rezervom?

Niska rezerva sama po sebi ne isključuje primjenu ove metode. Međutim, treba uzeti u obzir mogućnost gubitka vremena, očekivani broj jajnih ćelija, godine osobe i trajanje neplodnosti. Ako postoji izraženo smanjenje rezerve, može se razmotriti ranije prelazak na efikasniju opciju.

Mogu li inseminaciju proći osobe koje su ranije imale trudnoću?

Prethodno nastala trudnoća, bilo prirodnim putem ili liječenjem, ne predstavlja prepreku za ponovnu procjenu. Metoda se može primijeniti i kod osoba koje imaju sekundarnu neplodnost zbog naknadno razvijenih problema s ovulacijom, jajovodima ili spermom.

Od čega zavisi šansa za trudnoću uz inseminaciju?

Vjerovatnost trudnoće zavisi od godina žene, trajanja neplodnosti, ovarijalne rezerve, broja razvijenih folikula, stanja materice i jajovoda, kvalitete sperme i pravilnog vremenskog usklađivanja postupka s ovulacijom. Opšte stope uspjeha ne treba smatrati garancijom individualnog ishoda.

Koji faktori povećavaju uspjeh inseminacije?

Vjerovatnost uspjeha varira od osobe do osobe i ne može se procijeniti na osnovu jednog nalaza. Godine žene, odgovor jajnika, uzrok neplodnosti, prisustvo prohodnog jajovoda i kvaliteta sperme nakon laboratorijske obrade zajedno su važni.

Osnovni faktori povezani s vjerovatnošću uspjeha su:

• Podesan izbor pacijenta
• Pravilno vremensko usklađivanje ovulacije
• Postojanje najmanje jednog funkcionalnog jajovoda
• Dobijanje dovoljnog broja pokretljivih spermatozoida
• Redovno praćenje odgovora jajnika
• Podesnost unutrašnje strukture materice za trudnoću
• Prestanak pušenja
• Održavanje zdrave tjelesne težine
• Pridržavanje plana liječenja i kontrolnih pregleda

Dodaci ishrani ili podsticajne metode za koje ne postoje dovoljni dokazi ne treba koristiti umjesto standardnog liječenja.

Kako godine utiču na uspjeh inseminacije?

S povećanjem godina broj jajnih ćelija i vjerovatnost dobijanja hromosomski zdrave jajne ćelije mogu se smanjiti. Zbog toga se, posebno u uznapredovalim reproduktivnim godinama, umjesto brojnih pokušaja s niskom vjerovatnošću uspjeha, može razmotriti raniji prelazak na druge metode liječenja.

Kako godine žene utiču na odluku o inseminaciji?

Godine ne određuju samo vjerovatnost uspjeha, nego i vrijeme koje se može izdvojiti za liječenje. Ljekar, pored godina, analizirajući ovarijalnu rezervu, trajanje neplodnosti i rezultate prethodnih liječenja, može odlučiti je li direktno vantjelesna oplodnja podesnija opcija.

Utiče li ovarijalna rezerva na odluku o inseminaciji?

Da. Testovi ovarijalne rezerve sami po sebi ne pokazuju vjerovatnost trudnoće, ali pomažu u procjeni odgovora jajnika na liječenje i vremena koje se može izdvojiti za liječenje.

Zašto inseminacija ne uspije?

Nenastajanje trudnoće nakon jednog pokušaja je uobičajen rezultat i ne znači nužno da postoji novi zdravstveni problem. Neuspjeh može biti posljedica neostvarene oplodnje, prekida razvoja embriona ili nemogućnosti ugnježđivanja nastalog embriona u tkivo materice. 

Kvaliteta jajne ćelije, faktori vezani za spermu, funkcija jajovoda, vremensko usklađivanje i neobjašnjeni biološki faktori također mogu utjecati na ishod.

Šta se radi nakon neuspjele inseminacije?

Ljekar ponovo procjenjuje odgovor jajnika, broj folikula, rezultat pripreme sperme i vrijeme primjene postupka. Na osnovu nalaza, ista metoda se može ponoviti, protokol promijeniti, mogu se tražiti dodatne analize ili razgovarati o opciji vantjelesne oplodnje.

U kom pokušaju inseminacija uspije?

Nije moguće unaprijed reći u kom će pokušaju nastati trudnoća. Pošto se značajan dio trudnoća postignutih ovom metodom dešava u prvih nekoliko ciklusa liječenja, rezultat svakog ciklusa treba procjenjivati zasebno.

Koliko puta treba pokušati inseminaciju?

Obično se, ako trudnoća ne nastane nakon tri ili četiri pravilno planirana ciklusa, strategija liječenja ponovo razmatra. Kod nekih osoba može biti potrebna ranija ili kasnija promjena metode; fiksan broj pokušaja ne primjenjuje se za sve pacijente.

Kada se prelazi na vantjelesnu oplodnju ako inseminacija ne uspije?

Ako postoje uznapredovale godine, niska ovarijalna rezerva, ozbiljan problem sa spermom, dugo trajanje neplodnosti ili ponovljeni neuspjesi, prelazak se može planirati ranije. Kod mlađih osoba s povoljnim kliničkim karakteristikama može se preferirati nekoliko kontrolisanih pokušaja.

Na šta treba obratiti pažnju nakon inseminacije?

Povratak svakodnevnim aktivnostima najčešće je moguć istog dana. Terapije koje preporuči ljekar treba koristiti prema planu, kontrole ne treba propuštati, a test na trudnoću ne treba raditi prije preporučenog datuma.

Nakon postupka nije potrebno dugotrajno mirovanje u krevetu. Mogu se javiti blago krvarenje ili kratkotrajni grčevi. Ako se razvije jak bol, intenzivno krvarenje, otežano disanje ili izraženo oticanje stomaka, treba se obratiti zdravstvenoj ustanovi.

Kada se embrion ugnježđuje u matericu nakon inseminacije?

Ako dođe do oplodnje, nastali embrion se u toku nekoliko dana kreće iz jajovoda prema matericu i obično počinje ugnježđivanje u tkivo materice približno 6-10 dana nakon ovulacije. Ovaj period može varirati od osobe do osobe, a osjećani simptomi ne pokazuju sa sigurnošću da je ugnježđivanje nastupilo.

Kada se radi test na trudnoću nakon inseminacije?

Test na trudnoću se najčešće radi približno 14 dana nakon postupka. Ako je korištena injekcija za okidanje ovulacije, test urađen ranije može dati lažno pozitivan rezultat, pa treba sačekati datum koji odredi centar za liječenje.

Koji su rizici inseminacijskog liječenja?

Sam postupak se smatra niskorizičnim. Ipak, posebno u ciklusima u kojima se koriste terapije za stimulaciju jajnika, potrebno je bliže praćenje. Mogući rizici su:

• Kratkotrajni grčevi
• Blago krvarenje
• Nizak rizik od infekcije
• Prekomjeran odgovor jajnika na terapiju
• Mogućnost višeplodne trudnoće zbog razvoja više folikula
• U slučaju nastanka trudnoće, mogućnost ranog gubitka trudnoće ili vanmatične trudnoće

Radi smanjenja rizika, razvoj folikula se prati ultrazvukom. Ako jajnici odgovore na terapiju više nego što je očekivano, može se razmotriti otkazivanje tog ciklusa liječenja.

Često postavljana pitanja o inseminaciji

Je li potrebno mirovanje nakon inseminacije?

Može se preporučiti kratko čekanje u klinici. Međutim, dugo ležanje ili potpuno ograničavanje svakodnevnih aktivnosti najčešće nije neophodno.

Može li se imati spolni odnos nakon postupka?

Ako ne postoji poseban medicinski razlog za ograničenje, ljekar može dozvoliti spolni odnos. Ako postoji veći broj folikula, bol ili drugo posebno kliničko stanje, može se dati individualna preporuka.

Je li krvarenje nakon postupka normalno?

Može se javiti blago i kratkotrajno krvarenje zbog prolaska kanile kroz grlić materice. Ako krvarenje postane jače, duže traje ili je praćeno jakim bolom, treba se obratiti ljekaru.

Zašto se vrši obrada (pranje) sperme prilikom inseminacije?

Cilj laboratorijske pripreme je koncentrisati pokretljive spermatozoide i odvojiti sjemenu tečnost i nepodesne ćelijske ostatke iz uzorka. Nepripremljen uzorak sperme se ne unosi direktno u matericu.

Može li se birati spol bebe prilikom inseminacije?

Standardnom metodom inseminacije nije moguće birati spol bebe. Unošenje spermatozoida u matericu nije postupak kojim se određuje ili bira spolni hromosom.

Koriste li se lijekovi nakon svake inseminacije?

Terapija podrške nije obavezna kod svih pacijentkinja. Odluku o primjeni donosi se na osnovu protokola ovulacije, hormonskih nalaza i kliničke procjene ljekara.

Je li test na trudnoću urađen kod kuće pouzdan?

Testovi urina mogu u ranoj fazi dati lažno negativan rezultat ili, zbog korištene injekcije za okidanje ovulacije, lažno pozitivan rezultat. Najpouzdanije vrijeme i metodu testiranja treba odrediti ljekar koji vodi liječenje.

Koja je razlika između inseminacije i vantjelesne oplodnje?

Kod inseminacije oplodnja se odvija unutar tijela, u jajovodu. Kod vantjelesne oplodnje jajna ćelija i spermatozoid se spajaju u laboratorijskim uslovima, a razvijeni embrion se potom unosi u matericu.

Može li se postupak izvesti ako su oba jajovoda zatvorena?

Ako su oba jajovoda zatvorena, to sprečava susret sperme i jajne ćelije. U tom slučaju potrebno je razmotriti druge metode potpomognute reprodukcije.

Garantuje li inseminacija trudnoću?

Ne. Metoda ima za cilj povećati vjerovatnost da spermatozoidi dopru do jajne ćelije; ne garantuje oplodnju, razvoj embriona niti ugnježđivanje embriona u matericu.