Neurologija

Neurologija je medicinska specijalnost koja se bavi dijagnozom, liječenjem i zbrinjavanjem bolesti nervnog sistema, uključujući mozak, kičmenu moždinu, živce i mišiće. Odjeljenje neurologije bavi se bolestima poput epilepsije, migrene, Parkinsonove bolesti, moždanog udara, Alzheimerove bolesti, multiple skleroze (MS), glavobolja, poremećaja spavanja i neuromuskularnih bolesti. Liječenje ovih stanja, koja dijagnosticiraju stručni neurolozi, koristi napredne pretrage snimanja i elektrofiziološke pretrage poput MRI-ja, EEG-a i EMG-a. Liječenje neuroloških bolesti uključuje lijekove, fizikalnu terapiju, rehabilitaciju ili, u nekim slučajevima, hiruršku intervenciju.

Šta je neurologija?

Neurologija je grana medicine koja se bavi dijagnozom, liječenjem i praćenjem bolesti povezanih s nervnim sistemom; specijalizirana je za fiziologiju i patologije nervnog sistema. Neurolozi procjenjuju širok raspon problema koji zahvataju centralni i periferni nervni sistem, poput moždanog udara, epilepsije, migrene, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, neuropatije i demencije, i općenito postižu konačnu dijagnozu neurološkim pregledom (npr. refleksi, koordinacija, senzorne pretrage) i metodama snimanja (MRI, CT, EEG, EMG). Kada je dijagnoza jasna, pripremaju se holistički planovi liječenja, uključujući lijekove, upućivanja na fizikalnu terapiju, upućivanja na operaciju po potrebi ili preporuke o načinu života.

Šta je neurolog?

Neurolog je ljekar specijaliziran za bolesti nervnog sistema (mozak, kičmena moždina i periferni živci). Ovi specijalisti odgovorni su za dijagnozu i liječenje brojnih neuroloških problema, prije svega moždanog udara, epilepsije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze (MS), niza glavobolja, demencije, neuropatija i mišićno-koštanih poremećaja. Tokom neurološke procjene neurolozi izvode neurološke preglede, magnetnu rezonancu (MRI), kompjuterizovanu tomografiju (CT), elektrofiziologiju (EEG, EMG), studije nervne provodljivosti i, po potrebi, napredne pretrage poput lumbalne punkcije. Kod bolesti nervnog sistema zasnovanih na imunološkom sistemu poput multiple skleroze, neurolozi i ljekari postižu konačnu dijagnozu procjenjujući anamnezu, fizikalni pregled, snimanje i laboratorijske rezultate pacijenta zajedno.

Koje su ambulante povezane s Odjeljenjem neurologije?

Neurologija je grana nauke koja dijagnosticira, liječi i prati bolesti povezane s mozgom, kičmenom moždinom, perifernim nervnim sistemom i mišićima. U tom okviru mnoge specijalizirane ambulante pružaju usluge pod odjeljenjem neurologije. Odjeljenja neurologije povezana s bolnicom Medipol su sljedeća:

• Ambulanta za poremećaje pamćenja
• Ambulanta za glavobolje
• Multipla skleroza / MS
• Ambulanta za neuromuskularne bolesti
• Laboratoriji

Ambulanta za gubitak pamćenja

Ambulante za poremećaje pamćenja specijalizirane su zdravstvene jedinice u kojima osobe s problemima pamćenja i drugim kognitivnim poremećajima dobivaju dijagnozu, praćenje i liječenje. Ove ambulante obično primjenjuju multidisciplinarni pristup, u kojem zajedno rade specijalisti neurologije, psihijatrije, gerijatrije i psihologije. Osobe s poremećajima pamćenja često doživljavaju sljedeće simptome:

• Povećana zaboravnost i rasejanost u posljednje vrijeme.
• Teškoće s obavljanjem svakodnevnih zadataka
• Problemi s koncentracijom i poremećaj pažnje
• Teškoće s učenjem novih informacija
• Teškoće s pronalaženjem riječi tokom govora
• Porodična historija Alzheimerove bolesti ili demencije.

Šta je neurološki test pamćenja?

Neurolozi prvo uzimaju detaljnu anamnezu od pacijenata koji se javljaju s tegobama zaboravnosti; zatim izvode neurološki pregled radi procjene kognitivno-tjelesnih sistema poput pažnje, pamćenja, refleksa, senzorne percepcije, motoričke funkcije i ravnoteže. U tom okviru postoje procjene pitanja i odgovora koje se provode pod nazivom jednostavan „test zaboravnosti“; naprimjer, pacijent se promatra kroz primjere koji zahvataju svakodnevni život, poput zaboravljanja koji je dan ili nemogućnosti da se sjeti imena bliskih prijatelja i porodice. Osim toga, ako se smatra potrebnim, koriste se metode snimanja poput EEG-a, MRI-ja i CT-a ili krvne pretrage radi istraživanja osnovnih neuroloških ili sistemskih uzroka zaboravnosti. Ukratko, neurološki test zaboravnosti ne procjenjuje samo zaboravnost nego pruža i sveobuhvatne pokazatelje za razjašnjavanje mogućeg odnosa između zaboravnosti i demencije, blagog kognitivnog oštećenja (BKO) ili drugih neuroloških bolesti.

Ambulanta za glavobolje

Glavobolje, čak i blage, česta su tegoba koja može značajno smanjiti kvalitet svakodnevnog života. Područje glave je složena anatomska struktura, koja sadrži ne samo mozak nego i mnoge druge strukture poput očiju, ušiju, nosa, sinusa, zuba, usta i krajnika. Zbog toga izvor glavobolje može potjecati iz mnogih različitih područja. Detaljni zahvati dijagnoze i liječenja izvode se u ambulantama za glavobolje bolnica Medipol.

Multipla skleroza / MS

Multipla skleroza (MS) je hronična i progresivna neurološka bolest koja zahvata centralni nervni sistem, najčešće se viđa kod mladih odraslih u dobi od 20 do 40 godina. To je drugi vodeći uzrok neurološkog invaliditeta kod mladih osoba nakon traume. Multipla skleroza obično počinje relapsima. Ovi relapsi mogu se manifestirati sljedećim simptomima:

• Naglo nastali problemi s vidom (posebno zamagljen vid na jednom oku)
• Utrnulost u rukama i nogama
• Slabost mišića
• Teškoće s hodanjem i neravnoteža
• Poremećaji govora

Napadi obično traju najmanje 24 sata i mogu se nastaviti nekoliko sedmica. Nakon napada simptomi se često znatno povuku sami od sebe ili uz lijekove poput kortizona. Međutim, u nekim slučajevima neurološko oštećenje možda neće potpuno zacijeliti, dovodeći do trajnog invaliditeta.

Ambulanta za neuromuskularne bolesti

Neuromuskularni poremećaji su stanja koja nastaju zbog poremećaja veze između centralnog nervnog sistema, perifernog nervnog sistema i mišića. Ove bolesti nastaju zbog oštećenja koja se javljaju u različitim regijama duž nervnih puteva koji prenose pokret i osjet. U ambulantama za neuromuskularne bolesti bolnica Medipol naši neurolozi pružaju detaljne zahvate dijagnoze i liječenja.

Laboratoriji

Laboratoriji koji rade pod jedinicom neurologije provode pretrage koje omogućavaju detaljnu procjenu funkcija nervnog sistema. Ne izvode snimanje, ali otkrivaju funkcionalne poremećaje.

Koje bolesti liječi neurologija?

Neurologija pruža dijagnozu i liječenje širokog raspona bolesti koje zahvataju centralni i periferni nervni sistem. Odjeljenje neurologije bavi se sljedećim bolestima:

• Epilepsija (napadaji)
• Migrena i druge vrste glavobolja
• Multipla skleroza (MS)
• Parkinsonova bolest i poremećaji pokreta
• Alzheimerova bolest i druge vrste demencije
• Amiotrofična lateralna skleroza (ALS)
• Moždani udar
• Periferne neuropatije
• Guillain-Barréov sindrom
• Tumori mozga i kičmene moždine
• Poremećaji spavanja (npr. narkolepsija, nesanica)
• Pritisci na živce (npr. sindrom karpalnog tunela)
• Vrtoglavica
• Neuroimunološke i neurovaskularne bolesti
• Neurološke bolesti djetinjstva

Koji su simptomi neuroloških bolesti?

Neurološke bolesti manifestiraju se širokim rasponom simptoma ovisno o oštećenju nervnog sistema (mozak, kičmena moždina i okolni živci). Simptomi neuroloških bolesti navedeni su u nastavku:

• Utrnulost tijela
• Trnci
• Gubitak osjeta
• Slabost mišića
• Gubitak ravnoteže
• Urinarna inkontinencija
• Zatvor
• Poremećaji crijeva
• Dvoslike
• Zamagljen vid
• Teškoće s gutanjem
• Poremećaj govora

Šta su neurološke bolesti?

Neurološke bolesti su široka grupa poremećaja koji nastaju zbog poremećaja u električnoj provodljivosti i strukturnom integritetu mozga, kičmene moždine, perifernog nervnog sistema ili mišića. Neurološke bolesti navedene su u nastavku:

• Moždani udar (začepljenje ili krvarenje u krvnoj žili u mozgu)
• Epilepsija
• Migrena i druge glavobolje
• Parkinsonova bolest i poremećaji pokreta
• Alzheimerova bolest i druge vrste demencije
• Multipla skleroza (MS)
• ALS (amiotrofična lateralna skleroza)
• Neuropatije (oštećenje živaca)
• Neuromuskularne bolesti
• Bolesti perifernog nervnog sistema
• Tumori mozga
• Meningitis
• Encefalitis

Kako se izvodi neurološki pregled?

Neurološki pregled počinje slušanjem detaljne anamneze pacijenta. Procjenjuju se informacije poput toga kada su simptomi počeli, koliko su trajali, ima li drugih pratećih simptoma i koji su lijekovi korišteni. Zatim se korak po korak ispituju različite funkcije mozga i nervnog sistema. Prvo se procjenjuje mentalno stanje, nakon čega slijede kranijalni živci, snaga mišića i sistem pokreta, refleksi, čula, ravnoteža i hod. Pokreti očiju, vid i sluh kontroliraju se putem odgovarajućih živaca. Snaga mišića testira se ispitivanjem nevoljnih pokreta mišića, ukočenosti mišića i sklonosti ruku da padnu. Pregled refleksa procjenjuje reflekse ruke, koljena i skočnog zgloba. Senzorna procjena testira osjete poput laganog dodira, boli, temperature, vibracije i položaja zgloba. U procjeni koordinacije izvode se jednostavne pretrage poput pretrage prst-nos; za ravnotežu se od osobe traži da stoji zatvorenih očiju. Na kraju se promatra hod pacijenta; provjeravaju se obrazac koraka, ravnoteža i ritam. Na osnovu nalaza dobivenih tokom ovog pregleda mogu se zatražiti daljnje pretrage poput snimanja mozga.

Dijagnostika i pretrage koje se izvode na Odjeljenju neurologije

U neurološkim ambulantama neurološki pregled počinje sveobuhvatnom fizikalnom procjenom koja ispituje nivo svijesti, pokrete očiju, vid, sluh, ravnotežu, snagu mišića i reflekse. Nakon toga se često koriste EEG (elektroencefalografija), EMG (elektromiografija), MRI/CT mozga, dopler angiografija i krvne pretrage radi podrške dijagnozi poremećaja mozga i nervnog sistema. EEG bilježi električnu aktivnost mozga kod epilepsije i poremećaja spavanja, dok EMG pruža informacije o mišićnoj i nervnoj provodljivosti, pomažući razlikovati perifernu neuropatiju, ALS i bolesti mišića. MRI, koji nudi detaljno snimanje bez zračenja, nezaobilazan je u procjeni tumora, vaskularnih bolesti, demijelinizirajućih bolesti i degenerativnih bolesti. Po potrebi polisomnografija u laboratoriju za spavanje ili kućne pretrage spavanja otkrivaju apneju u snu i neurološke poremećaje spavanja. Osim toga, lumbalna punkcija za analizu cerebrospinalne tekućine te biohemijske/genetske pretrage doprinose dijagnozi kada se sumnja na MS, neuropatiju ili paraneoplastični sindrom.

Liječenje i metode koje se primjenjuju kod neuroloških pacijenata

Primarni korak u zbrinjavanju neuroloških bolesti oslanja se na pouzdane dijagnostičke metode; napredne tehnike snimanja poput kompjuterizovane tomografije (CT), magnetne rezonance (MRI), angiografije i kolor doplera imaju ključnu ulogu nakon neurološkog pregleda. Liječenje se oblikuje multidisciplinarnim pristupima poput terapije lijekovima, fizikalne i radne rehabilitacije te logopedske terapije, ovisno o vrsti bolesti. Hirurške intervencije uspješno se primjenjuju u okviru neurohirurgije za operacije usmjerene na tumore mozga, aneurizme, traumatske lezije ili epilepsiju. Duboka moždana stimulacija (DBS), kao nefarmakološka opcija za Parkinsonovu bolest, esencijalni tremor i epilepsiju rezistentnu na liječenje, pruža značajno poboljšanje simptoma ugradnjom elektroda u mozak. Osim toga, transkranijalna magnetna stimulacija (TMS) regulira aktivnost mozga magnetnim poljima, pružajući potporno liječenje i za neurološke i za psihijatrijske poremećaje te, u nekim slučajevima, nudeći alternativu bez lijekova.

Naše bolnice s odjeljenjima neurologije

Naše Odjeljenje neurologije pruža usluge sa svojim stručnim kadrom u dijagnozi i liječenju bolesti povezanih s mozgom, kičmenom moždinom, nervnim sistemom i mišićima. Bolnice s Odjeljenjem neurologije u bolnici Medipol navedene su u nastavku:

• Bağcılar Medipol Mega Univerzitetska bolnica
• Bahçelievler Medipol bolnica
• Koşuyolu Istanbul Medipol bolnica
• Esenler Medipol Univerzitetska bolnica
• Sefaköy Medipol Univerzitetska bolnica
• Çamlıca Medipol Univerzitetska bolnica
• Pendik Medipol Univerzitetska bolnica
• Vatan Medipol Univerzitetska bolnica
• Unkapanı Medipol Univerzitetska stomatološka bolnica
• Medipol Acıbadem područna bolnica

Često postavljana pitanja o neurologiji

U nastavku je popis često postavljanih pitanja i odgovora o odjeljenju neurologije.

Je li pečenje stopala neurološka bolest?

Pečenje u stopalima često je simptom oštećenja živaca (periferna ili polineuropatska neuropatija) i stoga se smatra neurološkim problemom.

Koje pretrage izvodi neurolog?

Neurolozi mogu zatražiti pretrage snimanja poput EEG-a, EMG-a, MRI-ja i CT-a, kao i krvne pretrage ili lumbalnu punkciju po potrebi, ovisno o vrsti bolesti.

Koliko traje dijagnoza neurološke bolesti?

Dijagnoza neuroloških bolesti počinje prije svega uzimanjem anamneze i fizikalnim pregledom; dijagnoza se obično potvrdi u roku od nekoliko dana, na osnovu potrebnih pretraga snimanja i laboratorijskih pretraga.

Je li glavobolja neurološka bolest?

Glavobolje su obično povezane s tjelesnim stanjima poput stresa, napetosti ili migrene i ne smatraju se same po sebi neurološkom bolešću; međutim, neurološki pregled može biti potreban.

Pokreće li stres neurološke bolesti?

Stres može oslabiti imunološki sistem, pokrećući simptome kod neuroloških problema poput epilepsije i herpes zostera.

Koje su najčešće neurološke bolesti?

Najčešće neurološke bolesti uključuju moždani udar, Alzheimerovu bolest, epilepsiju, multiplu sklerozu (MS) i Parkinsonovu bolest.

Liječi li neurologija tinitus?

Iako tinitus najčešće procjenjuju specijalisti ORL-a, neurološka intervencija može biti potrebna ako je praćen vrtoglavicom.

Je li crvenilo lica neurološki poremećaj?

Crvenilo lica obično je dermatološkog ili cirkulacijskog porijekla i ne smatra se neurološkim poremećajem.

Šta znači skala procjene invaliditeta u neurologiji?

„Neurološka skala procjene invaliditeta“ je formalna procjenska tablica koja pokazuje postotni stepen funkcionalnog gubitka kod pacijenta; ova informacija se često koristi u procesima socijalnog osiguranja.

Liječi li neurologija bol u nogama?

Ako postoji utrnulost, slabost ili bol povezana sa živcima u nogama, ova stanja procjenjuje neurolog uz sumnju na neurološki poremećaj.

Jesu li plutajuće mrlje u oku povezane s neurologijom?

Plutajuće mrlje u oku obično su uzrokovane promjenama u staklastom tijelu oka, nisu neurološkog porijekla i procjenjuju ih specijalisti oftalmologije.