Dječja psihijatrija je medicinska specijalnost koja ispituje kognitivni, emocionalni, akademski i socijalni razvoj osoba u dobi od 0 do 18 godina te se bavi dijagnozom i liječenjem mentalnih poremećaja koji se javljaju u tom periodu. Poznata i kao psihijatrija djece i adolescenata, ova oblast se razlikuje od psihijatrije odraslih po tome što se fokusira na osobu u razvoju i stavlja porodicu u središte procesa liječenja.
Period od dojenačke dobi do kasne adolescencije najkritičnija je faza u oblikovanju strukture ličnosti i mentalne otpornosti osobe. Traume, razvojna kašnjenja ili neurobiološki poremećaji doživljeni u tom periodu mogu se, ako se ne riješe rano, razviti u hronične probleme koji direktno utiču na odraslu dob. Zbog toga stručnjaci za mentalno zdravlje djece pružaju preventivne i terapijske usluge procjenjujući zajedno biološke, psihološke i socijalne faktore.
Šta je dječja psihijatrija?
Psihijatrija djece i adolescenata je grana medicine koja ispituje mentalno i emocionalno zdravlje osoba, počevši od djetinjstva i protežući se u adolescenciju. Ova grana je odgovorna ne samo za dijagnozu bolesti nego i za praćenje uspješno li dijete prolazi razvojne prekretnice primjerene dobi.
Odjeljenje dječje psihijatrije pri postavljanju dijagnoze koristi standardne metode medicinskog pregleda, kao i promatranje, kliničke razgovore, razvojne testove i izvještaje roditelja. Planiranje liječenja daje prednost terapiji igrom, porodičnom savjetovanju, kognitivno-bihevioralnim terapijama i saradnji sa školskim pedagoškim službama, a ne lijekovima.
Koje bolesti liječi Odjeljenje dječje psihijatrije?
Specijalisti psihijatrije djece i adolescenata vode dijagnozu i liječenje širokog spektra poremećaja koji variraju ovisno o razvojnim fazama. Odjeljenje mentalnog zdravlja djece bavi se sljedećim stanjima:
- Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD): stanje koje se odlikuje poteškoćama s koncentracijom, hiperaktivnošću i impulsivnošću.
- Poremećaji iz spektra autizma: razvojne razlike koje se ispoljavaju kao ograničenja u socijalnoj interakciji i ponavljajuća ponašanja.
- Poteškoće u učenju (disleksija, disgrafija): ispoljavaju se kao smanjen akademski uspjeh u vještinama čitanja, pisanja ili matematike.
- Anksioznost i anksiozni poremećaji: uključuju separacijsku anksioznost, školsku fobiju, socijalnu fobiju i simptome napada panike.
- Poremećaji raspoloženja: bavi se emocionalnim oscilacijama poput dječje depresije i bipolarnog poremećaja.
- Poremećaji ponašanja: prkosno-opozicijski poremećaj uključuje ponašanja poput laganja, krađe ili sklonosti nasilju.
- Tikovi i Touretteov sindrom: odlikuje se nevoljnim motornim ili vokalnim pokretima.
- Poremećaji jedenja i spavanja: pika (jedenje stranih predmeta) uključuje stanja poput anoreksije, bulimije ili noćnih strahova.
- Problemi s kontrolom nužde: bavimo se pitanjima poput noćnog mokrenja (enureza) ili fekalne inkontinencije (enkopreza).
Koji su simptomi poremećaja mentalnog zdravlja kod djece?
Djeca ne mogu uvijek izraziti svoju emocionalnu patnju riječima poput odraslih, pa se problemi s mentalnim zdravljem često ispoljavaju kao promjene u ponašanju. Evo nekoliko ključnih znakova na koje roditelji trebaju paziti u vezi s mentalnim zdravljem svoje djece:
- Naglo i neobjašnjivo opadanje školskog uspjeha
- Gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije bile ugodne i povlačenje.
- Poremećaj obrazaca spavanja, noćne more ili stalan umor
- Pojačana razdražljivost, izljevi bijesa ili agresivno ponašanje.
- Somatske tegobe bez medicinskog uzroka, poput bolova u trbuhu ili glavobolja.
- Prehrambene navike: prekomjeran porast apetita ili nedostatak apetita.
- Gubitak razvojno stečenih vještina (npr. odvikavanje od pelena)
Kako izgleda proces dijagnoze i procjene u dječjoj psihijatriji?
Dijagnostički proces za poremećaje mentalnog zdravlja djece zahtijeva multidisciplinarni pristup i možda se neće završiti u jednom razgovoru. Specijalista mora saznati ne samo trenutno stanje djeteta nego i cijelu razvojnu historiju od rođenja u detalje. Dijagnostičke metode za poremećaje mentalnog zdravlja djece uključuju:
- Sastanak s porodicom: prikupljaju se informacije o djetetovom kućnom okruženju, metodama discipline i porodičnim odnosima.
- Individualni razgovor s djetetom: promatranja se vrše u okruženju terapije igrom ili razgovorom licem u lice, ovisno o dobi pacijenta.
- Psihometrijski testovi: primjenjuju se testovi inteligencije (WISC-4 itd.), testovi pažnje i inventari ličnosti.
- Obrasci za nastavnike: dobiva se povratna informacija iz škole o djetetovom uspjehu u socijalnom i akademskom okruženju.
Koje su metode liječenja u psihijatriji djece i adolescenata?
Proces liječenja psihijatrijskih poremećaja kod djece planira se individualno prema dijagnozi i potrebama djeteta, a cilj je ublažiti simptome i omogućiti djetetu da se prilagodi životu. Metode liječenja mentalnog zdravlja i poremećaja djece uključuju:
- Psihoterapija: preferirane su metode kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), terapije igrom ili terapije usmjerene na rješenje itd.
- Porodično savjetovanje: reguliraju se stavovi roditelja i uče zdrave metode komunikacije.
- Farmakoterapija: ako se smatra potrebnim, primjenjuju se liječenja lijekovima koja balansiraju neurohemiju mozga (pod nadzorom specijaliste).
- Psihoedukacija: to je edukacija koja se pruža porodici i djetetu o trenutnoj situaciji i kako njome upravljati.
U kojim situacijama se treba obratiti specijalisti?
Stručnu pomoć treba potražiti ako se razvojne karakteristike djeteta znatno razlikuju od vršnjaka ili ako njegova ponašanja otežavaju svakodnevni život. Posebno u slučajevima misli o samoozljeđivanju, odvajanja od stvarnosti (halucinacije) ili nazadovanja nakon traumatskog događaja, treba se bez odgode obratiti odjeljenju dječje psihijatrije.
