Algologija u medicini znači proučavanje boli i specijalnost je posvećena dijagnozi i liječenju jake boli, posebno hronične boli koja traje dulje vrijeme, boli čiji se izvor ne može tačno utvrditi ili boli otporne na liječenje. Akutna bol je obično znak ozljede ili bolesti.
Hronična bol, koja je primarni fokus algologije, stanje je koje znatno smanjuje kvalitet života pacijenta i smatra se bolešću za sebe.
Šta je algologija (poliklinika za bol)?
Algologija je grana nauke koja prepoznaje izvor hronične boli koja znatno smanjuje kvalitet života, istražuje njene uzroke i liječi je multidisciplinarnim metodama. Poznata i kolokvijalno kao „poliklinika za bol“, algologija se bavi zbrinjavanjem hronične boli, posebno slučajeva koji traju dulje od tri mjeseca i otporni su na standardna liječenja.
Algologija pruža individualizirana rješenja liječenja za širok raspon stanja, od onkološke boli do neuropatske boli, od diskus hernija do otpornih glavobolja. Njen primarni cilj je razumjeti mehanizme boli, omogućiti osobama povratak svakodnevnim aktivnostima i svesti na najmanju mjeru fizičke, psihološke i socijalne učinke boli.
Koje bolesti liječi algologija?
Odjeljenje algologije bavi se hroničnom boli koja proizlazi iz nervnog sistema ili nastaje kao posljedica oštećenja tkiva. Bolesti kojima se bavi odjeljenje algologije uključuju sljedeće:
- Lumbalne i vratne diskus hernije: zbrinjava pacijente koji još nisu dosegli hiruršku fazu ili koji i nakon operacije i dalje osjećaju bol.
- Bol kod raka: bavi se jakom boli uzrokovanom direktnim pritiskom tumora ili procesima liječenja (hemoterapija itd.).
- Neuropatska bol: odlikuje se osjećajem pečenja, uboda i utrnulosti povezanim s dijabetesom ili kompresijom nerava.
- Trigeminalna neuralgija: to su jake boli u području lica koje se osjećaju poput električnog udara.
- Migrena i jake glavobolje: bavi se vrstama hronične glavobolje koje se ne mogu kontrolirati lijekovima.
- Fibromijalgija: reumatsko stanje mekog tkiva koje se odlikuje raširenom boli i osjetljivošću mišića po cijelom tijelu.
- Bol zglobova i skeletnog sistema: odnosi se na hroničnu bol uzrokovanu osteoartrozom u području koljena, kuka i ramena.
- Bol nakon herpes zostera (postherpetična neuralgija): to je trajna bol koja ostaje u nervnim završecima nakon zacjeljivanja osipa herpes zostera.
- Fantomska bol: to je fantomska bol koja se osjeća u nedostajućem ekstremitetu (ruka, noga).
Koje se dijagnostičke metode koriste na Odjeljenju algologije?
Na odjeljenju algologije poduzimaju se koraci za prekid ciklusa hronične boli koja direktno utiče na kvalitet života pacijenta. Napredne tehnike snimanja i intervencijske pretrage koriste se za utvrđivanje je li bol centralna ili periferna, a zatim se razvijaju individualizirani protokoli liječenja.
Fizikalni pregled i anamneza u algologiji
Prva i najvažnija faza dijagnostičkog procesa jest detaljna medicinska anamneza i izvođenje specifičnih neuroloških pregleda. Ljekar procjenjuje početak boli, faktore koji je izazivaju i karakter boli (poput pečenja, uboda ili električnog udara). Osnovne metode procjene koje se primjenjuju tokom fizikalnog pregleda su sljedeće:
- Analiza dermatoma: osigurava se procjena senzornih područja nervnih korijena u tijelu.
- Testovi snage mišića: izvode se radi utvrđivanja motoričkih gubitaka povezanih s kompresijom nerava.
- Pregled refleksa: mjere se duboki tetivni refleksi.
- Provokativni testovi: uključuju promatranje izaziva li se bol određenim pokretima.
Metode snimanja i radiološke pretrage
Specijalisti algologije koriste radiološke uređaje za snimanje visoke rezolucije radi vizualizacije anatomskog izvora boli. Ove metode jasno otkrivaju oštećenje tkiva, hernije ili degeneraciju zglobova. Glavne tehnologije snimanja koje se koriste u savremenoj algologiji su sljedeće:
Magnetna rezonanca (MRI): omogućava detaljan pregled mekih tkiva, nervnih korijena i struktura diskova.
Kompjuterizovana tomografija (CT): koristi se za otkrivanje odstupanja i kalcifikacija u koštanoj strukturi.
Ultrasonografija (USG): omogućava promatranje kompresije nerava i povećane intraartikularne tekućine u realnom vremenu.
Direktni rendgen: to je prvi korak u procjeni poravnanja kičme i mehaničkih problema.
Dijagnostičke blokade (intervencijske dijagnostičke metode)
Jedna od ključnih osobina koje razlikuju algologiju od drugih grana jest upotreba „dijagnostičkih blokada“ u dijagnostičke svrhe. Ako injekcija lokalnog anestetika u nerv privremeno ublaži bol, to potvrđuje da bol potječe iz tog nerva. Intervencijske metode koje se primjenjuju za dijagnozu su sljedeće:
- Selektivne blokade nervnog korijena: to je potvrda izvora boli primjenom lijeka na određeni nervni korijen.
- Blokade fasetnih zglobova: izvode se radi procjene doprinosa osteoartroze zglobova kičme boli.
- Simpatičke blokade: izvode se radi razlikovanja boli koja potječe iz simpatičkog nervnog sistema.
- Blokada medijalne grane: to je testiranje provođenja nerava kod boli u donjem dijelu leđa i vratu.
Elektrofiziološke pretrage
Pretrage koje mjere brzinu provođenja nerava i električnu aktivnost mišića neophodne su, posebno u dijagnozi neuropatske boli. Ove pretrage pružaju kvantitativne podatke o stepenu i lokaciji oštećenja nerava. Elektrofiziološke metode koje se koriste u klinikama algologije su sljedeće:
- EMG (elektromiografija): to je procjena funkcionalnog stanja mišića i nerava.
- SEP i MEP pretrage: to je mjerenje senzornih i motoričkih evociranih potencijala.
- Kvantitativno senzorno testiranje (QST): to je analiza pragova toplote, hladnoće i dodira.
Laboratorijske pretrage i funkcionalna analiza
Krvne pretrage koriste se za prepoznavanje osnovnih upalnih procesa ili metaboličkih nedostataka koji doprinose boli. U nekim slučajevima nedostaci vitamina ili reumatske bolesti mogu biti primarni uzrok hronične boli. Laboratorijske pretrage koje će se zatražiti u dijagnostičkom procesu su sljedeće:
- Markeri upale: provjeravaju se vrijednosti CRP-a i sedimentacije.
- Reumatski paneli: izvode se autoimuni testovi poput RF-a i Anti-CCP-a.
- Nivoi vitamina i minerala: posebno se izvode mjerenja vitamina B12, vitamina D i magnezija.
- Hormonski profil: procjenjuju se endokrini poremećaji koji mogu uticati na prag boli.
Kada se obratiti specijalisti algologije?
Ako je bol napredovala izvan akutne faze, a konvencionalni lijekovi protiv bolova ili fizikalna terapija nisu djelotvorni, preporučuje se konsultacija sa specijalistom algologije. Prelazak boli u hronično stanje može uzrokovati trajne promjene u nervnom sistemu, pa je rana intervencija od velike važnosti.
U slučajevima dugotrajne boli koja narušava san, uzrokuje ograničenja pokreta ili dovodi do depresivnog raspoloženja, poliklinike za bol primjenjuju multidisciplinarni pristup. U tom procesu algolozi rade usklađeno s odjeljenjima ortopedije, neurologije, fizioterapije i psihijatrije radi vođenja sveobuhvatnog procesa njege.
