Perinatologija

Perinatologija je subspecijalnost ginekologije i akušerstva koja proučava zdravlje buduće majke i fetusa od perioda prije trudnoće do prve četiri sedmice nakon rođenja, bavi se dijagnozom i liječenjem visokorizičnih stanja i naziva se i medicinom majke i fetusa.

Šta je perinatologija?

Perinatologija je medicinska specijalnost koja se fokusira na zdravlje i majke i fetusa tokom trudnoća klasificiranih kao visokorizične zbog medicinskih, hirurških ili genetskih razloga. Izvedena je od latinskih riječi „peri“ (oko) i „natus“ (rođenje).

Primarni cilj odjeljenja perinatologije jest prepoznati moguće komplikacije tokom trudnoće, provesti probir na genetske anomalije te voditi i završiti proces poroda na najzdraviji mogući način, maksimizirajući kvalitet života i majke i bebe. Nudi vitalan sistem praćenja, posebno za buduće majke s hroničnim bolestima ili za fetuse kod kojih su tokom trudnoće dijagnosticirani razvojni problemi.

Čime se bavi perinatolog?

Perinatolozi (specijalisti medicine majke i fetusa) su ljekari koji su uz specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva završili trogodišnju subspecijalizaciju. Za razliku od ginekologa, perinatolog radi na dijagnozi i praćenju složenijih pitanja povezanih s trudnoćom; osigurava sigurnost oba pacijenta (majke i bebe) pomno prateći razvoj bebe iz mjeseca u mjesec, kao i fiziološke promjene kod majke.

Zadaci perinatologa uključuju sljedeće:

• Detaljna ultrasonografija (probir anomalija): između 18. i 23. sedmice trudnoće ljekar detaljno pregleda sve organske sisteme bebe.
• Prepoznavanje rizika: procjenjuje se uticaj postojećih medicinskih stanja buduće majke (epilepsija, zatajenje bubrega itd.) na trudnoću.
• Invazivne dijagnostičke pretrage: izvode se zahvati poput amniocenteze (uzimanje tekućine od bebe) ili CVS (uzimanje uzorka tkiva iz posteljice).
• Fetalna ehokardiografija: strukturne i ritmičke karakteristike srca bebe analiziraju se na naprednom nivou.
• Planiranje liječenja: ako se dijagnosticirani problem može liječiti dok je beba u maternici, može se izvesti hirurška ili medicinska intervencija.
• Određivanje načina i strategije poroda: u visokorizičnim situacijama odlučuje se o vremenu i načinu poroda (prirodni porod ili carski rez).

Zašto se obratiti Odjeljenju perinatologije?

Za odlazak na odjeljenje perinatologije ne mora nužno postojati problem. Ako buduća majka ima određene faktore rizika, pacijentica se putem odjeljenja ginekologije i akušerstva upućuje na odjeljenje perinatologije. Dob buduće majke, medicinska historija ili komplikacije u ranijim trudnoćama mogu ukazivati na potrebu za perinatološkim praćenjem.

Glavni razlozi zbog kojih se buduća majka treba obratiti Odjeljenju perinatologije su sljedeći:

• Poodmakla dob majke (trudnoća u 35. godini i više)
• Historija mrtvorođenosti, pobačaja ili prijevremenog poroda u ranijim trudnoćama
• Hronične bolesti kod buduće majke (hipertenzija, dijabetes tipa 1, dijabetes tipa 2, poremećaji štitne žlijezde)
• Prisustvo poznate genetske bolesti ili hromosomskog poremećaja u porodici
• Višeplodna trudnoća (blizanci, trojke ili više fetusa)
• Sumnjivi nalazi ili razvojno kašnjenje otkriveni tokom standardnih ultrazvučnih pregleda
• Brakovi u srodstvu i s njima povezani povećani genetski rizici
• Istraživanje učinaka infekcija ili lijekova korištenih tokom trudnoće

Koje bolesti liječi Odjeljenje perinatologije?

Odjeljenje perinatologije je sveobuhvatna medicinska jedinica koja se bavi i bolestima majke i bolestima fetusa. Perinatologija se fokusira na patološka stanja koja trudnoća pokreće ili pogoršava. Fokus je na sistemskim problemima na strani majke te na strukturnim razvojnim poremećajima i genetskim sindromima na strani bebe.

Bolesti koje liječi odjeljenje perinatologije su sljedeće:

• Preeklampsija i eklampsija: visok krvni pritisak i curenje proteina, poznato kao preeklampsija, spadaju među pitanja kojima se bavi.
• Gestacijski dijabetes: gestacijski dijabetes se kontrolira i vodi se primjena inzulina.
• Anomalije posteljice: uključuje anomalije poput placente previje (posteljica smještena naprijed) ili placente akrete (posteljica prirasla za zid materice).
• Zastoj rasta fetusa (IUGR): ako beba u maternici ne dobiva dovoljno na težini i ne prima dovoljno hranjivih tvari, to predstavlja rizik.
• Insuficijencija grlića materice: uključuje rizik od prijevremenog poroda zbog insuficijencije grlića materice i potrebne hirurške zahvate.
• Krvna (Rh) nekompatibilnost: fokusira se na anemiju fetusa i probleme hidropsa (nakupljanje tekućine kod bebe) koji se razvijaju zbog krvne nekompatibilnosti.
• Urođene anomalije: procjenjuju se i zbrinjavaju strukturna odstupanja u organima bebe (srce, bubrezi, mozak, kičma).
• Hromosomski poremećaji: otkrivaju se stanja poput Downovog sindroma (trisomija 21) i Edwardsovog sindroma (trisomija 18).

Koje se dijagnostičke pretrage izvode na Odjeljenju perinatologije?

Perinatološke dijagnostičke metode dijele se u dvije kategorije: invazivne (intervencijske) i neinvazivne (neintervencijske). Iako je tehnološki napredak učinio uobičajenim probir uzoraka krvi majke bez štete po bebu, invazivne metode mogu i dalje biti potrebne za konačnu dijagnozu.

Na odjeljenju perinatologije mogu se izvesti sljedeće dijagnostičke pretrage i pretrage probira:

• Detaljna ultrasonografija: između 18. i 24. sedmice svi organi se pregledaju u 2D, 3D ili 4D.
• NIPT (neinvazivni prenatalni test): hromosomski probir se izvodi analizom slobodne fetalne DNK u krvi majke.
• Amniocenteza: proces uzimanja uzorka tekućine koja okružuje bebu tankom iglom.
• Biopsija horionskih resica (CVS): proces uzimanja uzorka tkiva iz posteljice u ranim fazama trudnoće.
• Kordocenteza: analiza koja se izvodi uzimanjem uzorka krvi iz pupčane vrpce bebe.
• Fetalna ehokardiografija: detaljan ultrazvučni pregled srčanih šupljina i srčanih zalistaka bebe.
• Doppler ultrasonografija: omogućava praćenje nutritivnog stanja bebe mjerenjem brzine protoka krvi.

Koje su vrste visokorizičnih trudnoća?

Visokorizična trudnoća nastaje zbog problema koji bi mogli ugroziti zdravlje majke ili bebe. Najčešće vrste visokorizičnih trudnoća su sljedeće:

• Visokorizična trudnoća povezana s majkom: uzrokovana je nekontroliranim dijabetesom, hroničnom hipertenzijom, bolestima bubrega, autoimunim bolestima (lupus itd.), gojaznošću ili izrazitom mršavošću.
• Rizici povezani s trudnoćom: uzrokovani su problemima poput preeklampsije, gestacijskog dijabetesa, kratkog grlića materice i prijevremenog prsnuća plodovih ovojnica (rani prsak vodenjaka).
• Visokorizična trudnoća zbog razloga na strani fetusa: može biti posljedica problema poput strukturnih anomalija bebe, zastoja rasta fetusa i hidropsa zbog krvne nekompatibilnosti; sem toga, tu spadaju i višeplodne trudnoće.
• Visokorizična trudnoća zbog razloga na strani posteljice: nastaje zbog abnormalnog položaja posteljice, poput posteljice koja prekriva grlić materice ili je preduboko prirasla za zid materice.
• Visokorizična trudnoća na osnovu anamneze: može biti posljedica historije ponavljajućih pobačaja, mrtvorođenosti ili prijevremenih poroda u ranijim trudnoćama.

Koja je razlika između ginekologa i perinatologa?

Ginekolog se specijalizira za reproduktivno zdravlje žene i praćenje normalnih trudnoća. Perinatolog je specijalista koji je dodatno razvio obuku u oblasti visokorizičnih trudnoća.

Može li perinatolog prisustvovati porodu?

Perinatolozi su aktivno uključeni u proces poroda, posebno kod visokorizičnih trudnoća. Perinatolozi možda neće rutinski prisustvovati svakom porodu, ali ako porod predstavlja rizik ili beba treba trenutnu intervenciju nakon rođenja, perinatolog može voditi cijeli proces poroda od početka do kraja.

Perinatolog je prisutan u trenutku poroda ili može u potpunosti voditi porod u sljedećim situacijama:

• Ako se očekuje prekomjerno krvarenje tokom poroda
• Ako postoji placenta previa ili spektar placente akrete
• Ako će se porod desiti vrlo rano (prijevremeno)
• Ako beba ima anomaliju koja zahtijeva intervenciju pri porodu
• Ako se radi o trojkama, četvorkama ili više višeplodnoj trudnoći

U kojoj sedmici trudnoće treba biti za posjetu Odjeljenju perinatologije?

Detaljni ultrazvuci uglavnom se preferiraju između 18. i 23. sedmice, ali se posjeta perinatologu može obaviti i između 11. i 14. sedmice radi procjene genetskih rizika.

Ako je dvostruki test probira uredan, ima li potrebe za posjetom perinatologu?

Da, jer testovi probira mjere samo hromosomske rizike, ali perinatolog pregleda strukturna odstupanja srca bebe ili drugih organa.