Nuklearna Medicina

 Nuklearna medicina je grana medicine koja koristi radioaktivne supstance za proučavanje funkcija organa te za dijagnozu i liječenje određenih bolesti.

Nuklearna medicina je napredna grana medicine koja koristi radioaktivne supstance (radiofarmake) za dijagnozu i liječenje bolesti. Savremene tehnike snimanja omogućavaju procjenu ne samo strukture organa nego i njihovih funkcija. Ima vitalnu ulogu u širokom rasponu stanja, od raka i bolesti srca do poremećaja štitne žlijezde i bolesti kostiju.

Šta je nuklearna medicina?

Nuklearna medicina je savremena metoda snimanja i liječenja koja koristi niske doze radioaktivnog materijala za proučavanje funkcioniranja organa i tkiva u tijelu. Ova metoda omogućava dobivanje informacija na ćelijskom i funkcionalnom nivou.

Radioaktivne supstance koje se koriste u primjenama nuklearne medicine nazivaju se „radiofarmaci“. Ove supstance se posebno biraju prema organu ili sistemu koji se pregleda. Nakon primjene u tijelu nakupljaju se u odgovarajućem području i vizualiziraju se posebnim kamerama. Dobivene slike pomažu ljekarima da ranije otkriju bolesti, procijene širenje bolesti i isplaniraju proces liječenja.

Zahvati nuklearne medicine uglavnom su bezbolni i omogućavaju pacijentima brz povratak svakodnevnom životu. Količina radioaktivnog materijala planira se u niskim dozama, a zahvat izvode specijalisti nakon procjene stanja pacijenta. Proces snimanja može varirati ovisno o zahvatu; neka snimanja se brzo završavaju, dok druga mogu zahtijevati određeni period čekanja prije snimanja.

Koje se tehnologije koriste na Odjeljenju nuklearne medicine?

Tehnološka oprema koja se koristi na Odjeljenju nuklearne medicine sastoji se od naprednih sistema koji omogućavaju strukturnu i funkcionalnu procjenu organa u procesima dijagnoze, praćenja i liječenja bolesti.

Na Odjeljenju nuklearne medicine uređaji za snimanje otkrivaju nakupljanje radioaktivnog materijala u tijelu pomoću posebnih detektora i pretvaraju te informacije u slike. Ovi sistemi imaju ključnu ulogu u ranoj dijagnozi bolesti i procjeni odgovora na liječenje.

PET/CT (pozitronska emisiona tomografija / kompjuterizovana tomografija)

  • PET/CT uređaj: kombinira PET slike, koje pokazuju metaboličku aktivnost, sa CT slikama, koje pokazuju anatomsku strukturu, u jednom sistemu radi detaljnog otkrivanja položaja i širenja bolesti.
  • 18F-FDG PET/CT: pokazuje iskorištavanje glukoze od strane ćelija, omogućavajući prepoznavanje metabolički aktivnih tkiva.
  • 18F-NAF PET/CT: s visokom osjetljivošću snima opskrbu krvlju i strukturne promjene u koštanom tkivu.
  • Ga-68 Dotatate PET/CT: napredna tehnika PET snimanja koja omogućava vizualizaciju tkiva koja sadrže somatostatinske receptore.
  • Ga-68 PSMA PET/CT: pomaže u snimanju markera specifičnih za tkivo prostate.
  • TOF PET/CT tehnologija: njena funkcija Time of Flight omogućava jasnije slike i upotrebu nižih doza radioaktivnog materijala.

SPECT/CT i sistemi gama kamere

  • SPECT/CT uređaj: kombinira funkcionalne scintigrafske podatke s kompjuterizovanom tomografijom radi jasnog anatomskog prepoznavanja oboljelih područja.
  • Gama kamera: stvara scintigrafske slike otkrivanjem raspodjele radioaktivne supstance primijenjene u tijelu u organima i tkivima.
  • Gama kamera nove generacije (GE 530c): pruža visoku osjetljivost, skraćuje vrijeme snimanja i pomaže u dobivanju visokokvalitetnih slika uz manje zračenje.

Kardiološka gama kamera: koristi se u specijaliziranim scintigrafskim snimanjima koja procjenjuju protok krvi u srčani mišić.

Sistemi scintigrafskog snimanja

  • Perfuzijska scintigrafija pluća: pruža informacije o funkcijama respiratornog sistema procjenom protoka krvi u plućima.
  • Ventilaciono-perfuzijska scintigrafija: analizira i protok zraka i cirkulaciju krvi u plućima.
  • PET snimanje mozga: omogućava funkcionalnu procjenu ispitivanjem metabolizma mozga.
  • Perfuzijska scintigrafija mozga: pokazuje stanje opskrbe krvlju moždanog tkiva.
  • Perfuzijska scintigrafija miokarda: procjenjuje količinu krvi koja dolazi do srčanog mišića.
  • MUGA (radionuklidna ventrikulografija): mjeri pumpnu snagu srca radi pružanja informacija o funkciji srca.
  • Trofazna scintigrafija kostiju: ispituje opskrbu kostiju krvlju i metaboličku aktivnost u fazama.
  • Scintigrafija kostiju cijelog tijela: pruža sveobuhvatnu procjenu cijelog skeletnog sistema.
  • PET/CT kostiju (F18-NAF): pruža preciznije slike promjena u koštanom tkivu.
  • Artroscintigrafija: pruža funkcionalnu procjenu struktura unutar zgloba.

Sistemi za snimanje endokrinih žlijezda i funkcije organa

  • Scintigrafija štitne žlijezde: procjenjuje funkciju i strukturu štitne žlijezde.
  • Scintigrafija paratireoidnih žlijezda: pokazuje aktivnost i položaj paratireoidnih žlijezda.
  • Dakrioscintigrafija: ispituje prohodnost i funkciju suznih puteva.
  • Scintigrafija pljuvačnih žlijezda: procjenjuje funkcionalni kapacitet pljuvačnih žlijezda.

Sistemi za snimanje gastrointestinalnog sistema

  • Scintigrafija gastrointestinalnog krvarenja: prepoznaje žarište aktivnog krvarenja u probavnom sistemu.
  • Scintigrafija gastroezofagealnog refluksa: procjenjuje povrat sadržaja želuca u jednjak.
  • Scintigrafija Meckelovog divertikula: pomaže u otkrivanju urođenih struktura u tankom crijevu.
  • Scintigrafija pražnjenja želuca: procjenjuje probavnu funkciju mjerenjem vremena pražnjenja želuca.
  • Mjerenje tranzitnog vremena kroz jednjak: analizira brzinu kojom hrana prolazi kroz jednjak.

Sistemi za snimanje genitourinarnog sistema

  • Dinamička scintigrafija bubrega (DTPA/MAG3): procjenjuje opskrbu krvlju te funkcije filtracije i izlučivanja bubrega.
  • Statička scintigrafija bubrega (DMSA): otkriva oštećenje ili ožiljke u tkivu bubrega.
  • Scintigrafija bubrega s ACE inhibitorom: pomaže u procjeni suženja bubrežnih žila.
  • Scintigrafija vezikoureteralnog refluksa: pokazuje povrat mokraće iz mjehura u bubrege.
  • Scintigrafija testisa: koristi se za procjenu opskrbe testisa krvlju.

Snimanje infekcija i limfnog sistema

  • Scintigrafija obilježenih leukocita: ova metoda snimanja koristi vlastite bijele krvne ćelije pacijenta za tačno lociranje žarišta infekcije.
  • Scintigrafija koštane srži: pokazuje aktivnost i raspodjelu koštane srži.
  • 18F-FDG snimanje infekcije: otkriva područja infekcije s povećanom metaboličkom aktivnošću.
  • Limfoscintigrafija: vizualizira tokove i drenažne puteve limfnog sistema.

Hirurške pomoćne tehnologije

  • Intraoperativna gama sonda: omogućava hirurzima da lako prepoznaju tkiva ili limfne čvorove koji su tokom operacije apsorbirali radioaktivni materijal.
  • Mapiranje sentinel limfnog čvora (SPECT/CT): pomaže u anatomskom prepoznavanju prvog limfnog čvora na putu širenja tumora.

Koja se liječenja primjenjuju na Odjeljenju nuklearne medicine?

Liječenja nuklearne medicine su savremene i djelotvorne metode koje uključuju ciljanu isporuku radioaktivnih supstanci u oboljelo tkivo. Radiofarmaci koji se koriste u ovim liječenjima selektivno se vežu za određene ćelije, direktno djelujući na oboljelo područje i pomažući zaštititi zdrava tkiva.

Liječenja nuklearne medicine imaju značajnu ulogu, posebno u liječenju raka, bolestima štitne žlijezde, koštanim metastazama i nekim hroničnim bolestima zglobova.

Liječenja koja se primjenjuju kod bolesti štitne žlijezde

  • Terapija radioaktivnim jodom-131: ovo liječenje koristi sposobnost ćelija štitne žlijezde da apsorbiraju jod, ciljajući prekomjerno aktivno tkivo štitne žlijezde ili ćelije raka.
  • Terapija niskom dozom joda: pomaže potisnuti prekomjerno aktivnu štitnu žlijezdu kod stanja poput hipertireoze i toplih čvorova.
  • Terapija visokom dozom joda (ablacija): koristi se za uništavanje ćelija koje mogu ostati nakon liječenja raka štitne žlijezde i smanjenje rizika od recidiva bolesti.

Liječenja neuroendokrinih tumora

Terapija lutecijumom-177 DOTATATE: omogućava ciljano zračenje vezivanjem za ćelije neuroendokrinih tumora koje nose somatostatinske receptore.

Liječenja raka prostate

  • Terapija lutecijumom-177 PSMA: direktno cilja tumorsko tkivo ciljajući PSMA receptore koji se nalaze u ćelijama raka prostate.
  • Terapija radijumom-223 (Xofigo): posebno djelotvorna kod raka prostate s koštanim metastazama, cilja koštano tkivo i stvara ciljani učinak zračenja.

Liječenja koja se primjenjuju kod koštanih metastaza

  • Terapija samarijumom-153: stvaranjem radioaktivnog učinka u područjima gdje se nalaze koštane metastaze pomaže kontrolirati simptome.
  • Terapija stroncijumom-89: radionuklidni terapijski agens koji se nakuplja u koštanom tkivu i djeluje ciljano u metastatskim područjima.
  • Terapija renijumom-186: još jedna opcija liječenja nuklearnom medicinom koja se koristi kod koštanih metastaza, pružajući ciljano zračenje.

Liječenja koja se koriste kod tumora jetre

Terapija Y-90 mikrosferama (radioembolizacija): ovo liječenje isporučuje zračenje direktno u tumorsko tkivo ubrizgavanjem radioaktivnih mikrosfera u krvne žile koje snabdijevaju tumor jetre.

Liječenja koja se primjenjuju kod zglobnih i reumatoloških bolesti

Radiosinovektomija: lokalna metoda liječenja koja pomaže potisnuti upaljeno sinovijalno tkivo ubrizgavanjem radioaktivnih agensa u zglob.

Primjene ciljane radionuklidne terapije

Radionuklidne terapije: to su ciljane i personalizirane metode liječenja koje koriste radioaktivne agense odabrane prema biološkim karakteristikama oboljelih ćelija.

Nuklearna Medicina Ljekari

Datum unosa: 31.08.2026

Datum ažuriranja:  11.09.2026

Kreirao: Odbor za web publikacije Medipol zdravstvene grupacije