Dječja Alergologija I Imunologija

Dječja imunologija i alergijske bolesti su medicinska specijalnost koja istražuje urođene ili stečene poremećaje imunološkog sistema i alergijske reakcije te zbrinjava procese njihove dijagnoze i liječenja. Ova specijalnost sveobuhvatno se bavi ne samo čestim alergijskim bolestima kod djece nego i širokim rasponom zdravstvenih problema koji nastaju zbog smanjene ili pojačane aktivnosti imunološkog sistema.

Šta su dječja imunologija i alergijske bolesti?

Dječja imunologija i alergijske bolesti su medicinska specijalnost koja se fokusira na poremećaje imunološkog sistema i alergijske bolesti kod djece. Ova specijalnost procjenjuje normalno funkcioniranje imunološkog sistema, odbrambene mehanizme tijela protiv mikroorganizama i reakcije preosjetljivosti koje se razvijaju kao odgovor na alergene.

Budući da se imunološki sistem nastavlja razvijati tokom djetinjstva, određene infekcije, alergijski simptomi i imunološki odgovori mogu se manifestirati drugačije nego kod odraslih. Specijalnost dječje imunologije i alergijskih bolesti bavi se ovim razlikama pristupom specifičnim za dijete prilagođenim pedijatrijskoj dobnoj skupini.

Kojim se bolestima bave dječja imunologija i alergijske bolesti?

Odjeljenje dječje imunologije i alergijskih bolesti odgovorno je za dijagnozu i praćenje bolesti koje se razvijaju kao posljedica smanjene ili pojačane aktivnosti imunološkog sistema kod djece. U tom kontekstu detaljno se procjenjuju i urođeni poremećaji imunološkog sistema i alergijske bolesti pokrenute faktorima okoline.

Glavne bolesti koje se liječe na ovom odjeljenju uključuju:

Bolesti imunološkog sistema (primarne imunodeficijencije)

Selektivni nedostatak IgA: to je najčešći poremećaj imunodeficijencije i odlikuje ga povećana sklonost infekcijama dišnog i gastrointestinalnog trakta.
Hronična granulomatozna bolest: odlikuju je česte i teške infekcije zbog nesposobnosti imunoloških ćelija da djelotvorno uklone mikroorganizme.
Teška kombinirana imunodeficijencija (SCID): to je po život opasna bolest u kojoj je imunološki sistem teško oslabljen i zahtijeva ranu dijagnozu.
Uobičajena varijabilna imunodeficijencija (CVID): odlikuje je nedovoljna proizvodnja antitijela i dovodi do ponavljajućih infekcija.
Brutonova agamaglobulinemija (vezana za X): to je genetska bolest koja se viđa kod dječaka, u kojoj je proizvodnja antitijela gotovo odsutna.
Autoimuni limfoproliferativni sindrom (ALPS): odlikuje ga napad imunološkog sistema na vlastite ćelije i povećanje limfnih čvorova.
IPEX sindrom: dovodi do ranog nastupa autoimunih bolesti kao posljedica nekontroliranog funkcioniranja imunološkog sistema.
Hiper-IgM sindrom: odlikuje ga nesposobnost imunološkog sistema da proizvodi različite vrste antitijela.
DiGeorgeov sindrom: odlikuju ga problemi imunološkog sistema povezani s razvojnim poremećajem timusa.
Defekt adhezije leukocita: dovodi do infekcija koje ne zacjeljuju jer bijela krvna zrnca ne mogu doći do mjesta infekcije.
Nedostaci sistema komplementa: sklonost infekcijama razvija se zbog nedostatka važnog dijela imunološkog sistema.
Wiskott-Aldrichov sindrom: to je genetska bolest koju odlikuju infekcije, sklonost krvarenju i ekcem.
Ataksija-teleangiektazija: to je složena bolest koju odlikuju neurološki nalazi i imunodeficijencija.
Hemofagocitna limfohistiocitoza (HLH): to je po život opasno stanje koje odlikuje teška upala nastala zbog prekomjerne aktivacije imunološkog sistema.
Ponavljajuće i neobjašnjive infekcije: česta stanja poput upale pluća, sinusitisa ili infekcija uha procjenjuju se u pogledu poremećaja imunološkog sistema.
Alergija na lateks: nakon kontakta s proizvodima koji sadrže lateks mogu se javiti kožne ili respiratorne reakcije.
Alergijski konjunktivitis: to je alergijsko stanje koje odlikuju svrbež, suzenje i crvenilo očiju.
Eozinofilne bolesti: to je grupa bolesti koje se razvijaju zbog povećanja broja određenih ćelija povezanih s alergijskim mehanizmima.

Alergije dišnih puteva

Alergijska astma: odlikuju je otežano disanje, kašalj i zviždanje zbog suženja i preosjetljivosti dišnih puteva.
Alergijski rinitis: uzrokuje curenje nosa, kihanje i začepljenje nosa zbog alergena poput polena i kućne prašine.
Alergija na polen: to je alergijsko stanje, poznato i kao peludna groznica, koje se povećava posebno tokom sezonskih prijelaza.
Alergija na grinje kućne prašine: to je hronična respiratorna preosjetljivost na mikroskopske organizme koji se nalaze u kućnom okruženju.
Alergija na plijesan: odnosi se na alergijske reakcije koje se razvijaju protiv spora plijesni koje se nalaze u vlažnim okruženjima.
Alergija na životinjsku dlaku (epitelnu): to je respiratorna alergija koja se razvija protiv ljuskica kože životinja poput mačaka i pasa.
Alergijski konjunktivitis: može pratiti respiratorne alergije i odlikuju ga svrbež, crvenilo i suzenje očiju.

Alergije na hranu

Alergija na kravlje mlijeko: to je alergija koja se često viđa u dojenačkoj dobi i može uzrokovati simptome povezane s probavom i kožom.
Alergija na koštunjavo voće, suho voće i kikiriki: to je značajna alergija na hranu koja može uzrokovati teške reakcije i anafilaksiju.
Alergija na ribu i plodove mora: može se manifestirati brzo razvijajućim alergijskim simptomima nakon konzumacije.
Alergija na gluten (pšenica itd.): odnosi se na alergijske reakcije koje se razvijaju kao odgovor na pšenicu i slične žitarice.
Alergija na jaja: česta je u djetinjstvu i obično se razvija u ranoj dobi.
Alergija na soju: može se razviti, posebno kod dojenčadi, nakon uvođenja alternativne hrane.
Alergija na susam: to je alergija na hranu čija se učestalost povećala posljednjih godina i koja može uzrokovati teške reakcije.
Alergije na voće i povrće (sindrom oralne alergije): neko sirovo voće i povrće mogu uzrokovati svrbež i pečenje u ustima.

Alergije na lijekove

Alergija na penicilin i antibiotike: to je jedna od najčešćih alergija na lijekove i može se kretati od osipa do teških alergijskih reakcija.
Alergija na analgetike: uključuje alergijske reakcije na aspirin i slične lijekove.
Alergijske reakcije na vakcinacije: to su alergijske reakcije koje se rijetko viđaju nakon vakcinacije, ali zahtijevaju procjenu.
Alergije na anestetike: mogu se razviti kao odgovor na lijekove korištene tokom hirurških zahvata.

Kožne alergije

Urtikarija (koprivnjača): odlikuje je nagli nastup svrbeljivih oticanja.
Atopijski dermatitis (ekcem): to je hronična alergijska bolest kože koju odlikuju suhoća i svrbež.
Kontaktni dermatitis (pri kontaktu): nastaje kao posljedica dodira kože s alergenom tvari.
Angioedem: odlikuje ga naglo oticanje u dubljim slojevima kože.
Alergija na metale poput nikla itd.: to su reakcije koje se razvijaju nakon kontakta s metalima poput nakita ili dugmadi.
Alergija na lateks: to su kožne ili sistemske reakcije koje se razvijaju nakon kontakta s proizvodima poput rukavica ili balona.

Alergije na ubode insekata

Alergija na ubod pčele: može uzrokovati niz reakcija, od lokalnog oticanja do sistemskih reakcija.

Alergija na ubode drugih insekata: to su alergijske reakcije koje se razvijaju nakon kontakta s insektima poput komaraca i mrava.

Sistemske alergijske reakcije

Anafilaksija (brzo razvijajući alergijski šok): to je po život opasno stanje koje se može razviti zbog hrane, lijekova ili uboda insekata i zahtijeva hitnu intervenciju.

Koje se pretrage izvode na Odjeljenju dječje imunologije i alergijskih bolesti?

Pretrage koje se izvode na Odjeljenju dječje imunologije i alergijskih bolesti koriste se za tačnu dijagnozu alergijskih bolesti i poremećaja imunološkog sistema. Ove pretrage planiraju se prema simptomima, kliničkim nalazima i anamnezi djeteta i procjenjuju se u okviru različitih kategorija.

Alergološki testovi

Kožni ubodni test: brzo pokazuje alergijsku preosjetljivost na polen, grinje kućne prašine, plijesan, životinjsku dlaku i hranu putem kože.
Intradermalni test: to je napredni kožni test u kojem se alergen ubrizgava pod kožu radi dobivanja osjetljivijih rezultata.
Epikutani (patch) test: pomaže u prepoznavanju odgovorne tvari kod kontaktnih alergija poput kontaktnog dermatitisa.
Specifični IgE u krvi: mjeri odgovor imunološkog sistema na određene alergene putem krvne pretrage.
Test ukupnog IgE: to je krvna pretraga koja pruža informacije o općoj alergijskoj predispoziciji tijela.
Molekularni alergološki testovi: pružaju detaljniju i ciljaniju procjenu analizom komponenti alergena.

Pretrage respiratorne funkcije

Pretraga respiratorne funkcije (spirometrija): pomaže u dijagnozi astme mjerenjem plućnog kapaciteta i opstrukcije dišnih puteva.
Test bronhodilatatornog odgovora: pokazuje je li astma reverzibilna procjenom poboljšanja u dišnim putevima nakon primjene lijeka.
FeNO test: pruža informacije o upali dišnih puteva mjerenjem nivoa dušikovog oksida u izdahnutom zraku.

Testovi alergije na hranu i lijekove

Test opterećenja hranom (oralna provokacija): to je test u kojem se sumnjiva hrana primjenjuje pod kontroliranim uslovima radi potvrde postoji li alergija.
Test provokacije lijekom: omogućava sigurno testiranje sumnjivog lijeka u slučajevima sumnje na alergiju na lijek.

Imunološke pretrage

Nivoi imunoglobulina (IgG, IgA, IgM, IgE): procjenjuju sposobnost imunološkog sistema da proizvodi antitijela.
Pretrage podgrupa IgG: istražuju uzrok ponavljajućih infekcija prepoznavanjem nedostataka u podgrupama antitijela.
Pretrage odgovora antitijela na vakcine: pokazuju je li generiran adekvatan imunološki odgovor na primijenjene vakcine.
Analiza podgrupa limfocita: procjenjuje imunodeficijencije ispitivanjem broja i raspodjele T, B i NK ćelija.
Pretrage sistema komplementa: mjere funkciju sistema komplementa, jednog od ključnih odbrambenih mehanizama imunološkog sistema.
Pretrage funkcije neutrofila: procjenjuju sposobnost imunoloških ćelija da se bore protiv mikroba.

Opće krvne i potporne pretrage

Kompletna krvna slika: pokazuje opće stanje ćelija povezanih s infekcijom i alergijom.

Broj eozinofila: utvrđuje nivoe ćelija koje se povećavaju kod alergijskih bolesti i određenih parazitarnih stanja.

Napredne dijagnostičke pretrage

Genetski testovi: koriste se u konačnoj dijagnozi urođenih bolesti imunološkog sistema.

Koja se liječenja primjenjuju na Odjeljenju dječje imunologije i alergijskih bolesti?

Liječenja koja se izvode na Odjeljenju dječje imunologije i alergijskih bolesti planiraju se prema dijagnozi, dobi, težini simptoma i toku bolesti djeteta. Cilj ovog odjeljenja jest kontrolirati alergijske simptome, zbrinjavati probleme povezane s imunološkim sistemom, sprječavati napade i poboljšati kvalitet života djeteta.

Liječenja alergijskih bolesti

Terapija izbjegavanja alergena: uključuje mjere usmjerene na izbjegavanje alergena poput polena, grinja kućne prašine, plijesni, životinjske dlake ili hrane koji uzrokuju alergijske reakcije.
Antihistaminska liječenja: pomažu smanjiti alergijske simptome poput svrbeža, kihanja, curenja nosa i urtikarije.
Liječenja nazalnim sprejevima: koriste se za kontrolu začepljenja nosa i curenja nosa kod alergijskog rinitisa.
Liječenja kapima za oči: ublažavaju svrbež i crvenilo očiju kod alergijskog konjunktivitisa.
Inhalacijska liječenja astme: smanjuju suženje dišnih puteva, olakšavajući disanje i pomažući spriječiti napade astme.
Liječenja nebulizatorom: kod male djece pomažu isporučiti lijekove inhalacijom, doprinoseći olakšavanju dišnih puteva i poboljšanom disanju.
Liječenja atopijskog dermatitisa: ekcem se kontrolira hidratantnim sredstvima koja jačaju kožnu barijeru i medicinskim kremama.
Liječenja urtikarije i angioedema: lijekovi se koriste za smanjenje napada svrbeža i oticanja.
Hitno liječenje anafilaksije: za brzu intervenciju u slučajevima anafilaktičkog šoka propisuje se autoinjektor epinefrina i uspostavlja se plan hitnog djelovanja.

Liječenja alergija na hranu i lijekove

Liječenje eliminacijom hrane: simptomi se kontroliraju uklanjanjem hrane koja uzrokuje alergiju iz prehrane.
Praćenje tolerancije na hranu: provodi se kontrolirano praćenje radi procjene smanjuje li se alergija tokom vremena.
Plan sigurne prehrane: osigurava se uravnotežena prehrana s alternativnom hranom radi sprječavanja nutritivnih nedostataka.
Zbrinjavanje alergije na lijekove: izbjegava se lijek koji uzrokuje alergiju i prepoznaju se sigurne alternative.
Liječenje desenzibilizacijom: po potrebi se može izvesti kontrolirana desenzibilizacija na određene lijekove.

Liječenja imunoterapijom (alergijskom vakcinom)

Alergijska vakcina (imunoterapija): uključuje kontroliranu primjenu alergena radi smanjenja pretjeranog odgovora imunološkog sistema na njih.
Sublingvalna imunoterapija: to je dugotrajna metoda liječenja u kojoj se alergen primjenjuje pod jezik u obliku kapi ili tableta.
Potkožna imunoterapija: primjenjuje se u obliku injekcija u redovnim razmacima kako bi se imunološkom sistemu pomoglo da razvije toleranciju.

Liječenja bolesti imunološkog sistema

Nadomjesno liječenje imunoglobulinom: imunoglobulin se primjenjuje intravenski ili potkožno radi podrške imunitetu kod djece s nedostatkom antitijela.
Profilaktičko liječenje antibioticima: pomaže spriječiti infekcije kod djece koja doživljavaju česte infekcije.
Liječenje infekcija: infekcije koje se razvijaju liječe se rano primjerenim lijekovima.
Planiranje vakcinacije: za djecu s poremećajima imunološkog sistema uspostavlja se poseban kalendar vakcinacije.
Imunomodulatorna liječenja: lijekovi se koriste za pomoć u obnavljanju ravnoteže u slučajevima kada je imunološki sistem prekomjerno ili nedovoljno aktivan.
Transplantacija hematopoetskih matičnih ćelija: može se koristiti kao konačna opcija liječenja kod nekih teških imunodeficijencija.

Koje bolnice imaju Odjeljenje dječje imunologije i alergijskih bolesti?

Bolnice Medipol koje imaju Odjeljenje dječje imunologije i alergijskih bolesti navedene su u nastavku:

Bağcılar Medipol Mega Univerzitetska bolnica
Bahçelievler Medipol bolnica
Medipol Acıbadem područna bolnica
Sefaköy Medipol Univerzitetska bolnica