Odjeljenje reumatologije bavi se dijagnozom i liječenjem boli, oticanja, ograničene pokretljivosti i gubitka funkcije koji zahvataju zglobove, kosti, mišiće, vezivna tkiva i meka tkiva. Reumatske bolesti su sistemska stanja koja nisu ograničena na zglobove; mogu zahvatiti i vitalne organe poput srca, pluća, bubrega i kože. Cilj rane dijagnoze i primjerenog liječenja je spriječiti trajno oštećenje zglobova i zahvatanje organa koje se može razviti kao posljedica ovih bolesti.
Šta je reumatologija?
Reumatologija je subspecijalnost interne medicine koja se fokusira na hronična bolna stanja koja zahvataju mišićno-koštani sistem tijela, kao i na autoimune bolesti. Autoimunost je stanje u kojem imunološki sistem pogrešno prepoznaje vlastite ćelije tijela kao strane i napada ih. Autoimunost čini osnovu mnogih reumatoloških poremećaja.
Specijalisti reumatologije nazivaju se reumatolozi. Reumatolozi dijagnosticiraju reumatske bolesti i razvijaju individualizirane planove liječenja prilagođene specifičnom stanju i potrebama svakog pacijenta. Budući da je tok ovih bolesti često dugotrajan (hroničan), uska saradnja pacijenta i ljekara ima ključnu ulogu u poboljšanju uspjeha liječenja.
Koje bolesti liječi Odjeljenje reumatologije?
Klinika reumatologije bavi se širokim spektrom bolesti, uključujući i one koje nastaju zbog mehaničkog trošenja i one uzrokovane upalnim procesima. Glavne bolesti koje prati odjeljenje reumatologije su sljedeće:
- Reumatoidni artritis (upalni reumatizam zglobova): hronična upalna bolest koja prvenstveno zahvata male zglobove šaka i stopala i obično slijedi simetričan obrazac.
- Ankilozantni spondilitis: hronična reumatska bolest koja prvenstveno zahvata donji dio leđa i kičmu i odlikuje se jutarnjom ukočenošću.
- Lupus (bolest leptira): sistemska bolest vezivnog tkiva koja može zahvatiti više organa, uključujući kožu, zglobove, bubrege i krvne ćelije.
- Osteoartroza (kalcifikacija): mehanička bolest koja se razvija kao posljedica postepenog trošenja zglobne hrskavice tokom vremena.
- Giht: to su nagli i bolni napadi koji nastaju kao posljedica nakupljanja kristala u zglobovima zbog poremećaja metabolizma mokraćne kiseline.
- Sjögrenov sindrom: poremećaj imunološkog sistema koji cilja egzokrine žlijezde i odlikuje se suhim očima i suhim ustima.
- Psorijatični artritis: upalni artritis koji se može javiti kod osoba s psorijazom.
- Behçetova bolest: multisistemska bolest koja se odlikuje ulceracijama u ustima i genitalnom području, upalom oka i vaskularnim zahvatanjem.
- Vaskulitis: odnosi se na upalna stanja koja se javljaju u zidovima krvnih žila.
- Fibromijalgija: reumatsko stanje mekog tkiva koje se odlikuje raširenom boli u mišićima, umorom i poremećajima spavanja.
Koje su dijagnostičke metode koje se koriste u reumatologiji?
Dijagnoza reumatoloških bolesti zahtijeva multidisciplinarni pristup i često je poput slaganja dijelova slagalice. Klinički pregled, medicinska anamneza pacijenta i napredne laboratorijske pretrage čine osnovu dijagnostičkog procesa. Dijagnostičke metode u reumatologiji uključuju:
- Laboratorijske pretrage: pretrage krvi i mokraće koriste se za mjerenje nivoa upale u tijelu i otkrivanje autoantitijela.
- Metode snimanja: koriste se za promatranje oštećenja strukture zgloba, trošenja ili povećanog nakupljanja tekućine.
- Analiza zglobne tekućine: tekućina uzeta iz otečenog zgloba pregleda se pod mikroskopom radi istraživanja prisustva kristala ili infekcije.
Šta su reumatološke pretrage?
Laboratorijske pretrage koriste se za potvrdu prisustva reumatološke bolesti ili za isključivanje drugih mogućih stanja. Najčešće korištene reumatološke pretrage su:
- Sedimentacija (SE) i CRP: to su krvne pretrage koje ukazuju na ukupan nivo upale (upalne aktivnosti) u tijelu.
- Reumatoidni faktor (RF) i Anti-CCP: to su specifične pretrage antitijela koje se koriste u dijagnozi reumatoidnog artritisa.
- ANA (antinuklearno antitijelo) test: od kritične je važnosti za probir lupusa i drugih bolesti vezivnog tkiva.
- HLA-B27: genetski marker koji se provjerava kada se sumnja na ankilozantni spondilitis.
- Mokraćna kiselina: procjenjuje se radi dijagnoze i praćenja gihta.
- Kompletna krvna slika i pretrage funkcije bubrega/jetre: izvode se radi praćenja sistemskih učinaka bolesti i procjene podobnosti za upotrebu lijekova.
Ko se treba obratiti Odjeljenju reumatologije?
Ne ukazuje svaka bol u zglobovima na reumatsku bolest, ali određeni specifični simptomi upućuju na to da je potrebna konsultacija s reumatologom. Posebno je važno da osobe s genetskom predispozicijom pomno prate svoje simptome. Odjeljenju reumatologije primjereno je da se obrate sljedeće osobe:
- Osobe koje pri buđenju ujutro osjećaju ukočenost u zglobovima ili donjem dijelu leđa koja traje dulje od 30 minuta
- Osobe koje osjećaju crvenilo, oticanje i osjećaj pojačane topline u zglobovima
- Osobe koje imaju bol u donjem i gornjem dijelu leđa koja se pogoršava tokom odmora, a poboljšava kretanjem
- Osobe koje razviju prekomjernu osjetljivost na sunčevu svjetlost ili osip u obliku leptira na licu
- Osobe koje imaju neobjašnjivu ponavljajuću povišenu temperaturu i umor
- Osobe koje primijete blijeđenje ili plavičastu promjenu boje prstiju kao odgovor na hladnoću (Raynaudov fenomen)
Koje su metode liječenja reumatoloških bolesti?
Liječenje reumatoloških bolesti varira ovisno o vrsti i težini bolesti, kao i o općem zdravstvenom stanju pacijenta. Primarni ciljevi liječenja su potisnuti upalu, ublažiti bol i poboljšati kvalitet života pacijenta uz sprječavanje oštećenja zglobova. Glavne metode liječenja koje se koriste u zbrinjavanju reumatoloških bolesti su sljedeće:
- Terapija lijekovima: koriste se protuupalni lijekovi, kortikosteroidi i lijekovi koji modificiraju tok bolesti (DMARD).
- Biološke metode: u slučajevima koji ne reagiraju na konvencionalna liječenja preferiraju se napredni lijekovi koji ciljaju specifične komponente imunološkog sistema.
- Fizioterapija i rehabilitacija: primjenjuju se programi vježbi za održavanje raspona pokreta zglobova i jačanje mišića.
- Prilagodbe načina života: mediteranska prehrana, održavanje idealne tjelesne težine i prestanak pušenja faktori su koji podržavaju uspjeh liječenja.
Često postavljana pitanja o reumatologiji
Javlja li se reumatizam samo kod starijih osoba?
Ne, reumatske bolesti mogu se javiti u svim dobnim grupama, uključujući djetinjstvo.
Izliječi li se upalni artritis u potpunosti?
Mnoge reumatske bolesti su hronične, ali se bolest može držati pod kontrolom savremenim terapijama lijekovima.
Mogu li se pacijenti s reumatizmom baviti sportom?
Da, pacijentima s reumatskim bolestima posebno se preporučuje da izvode vježbe poput plivanja, hodanja i pilatesa koje ne opterećuju pretjerano zglobove, radi održavanja zdravlja zglobova.
Je li terapija u toplicama dobra za upalni artritis?
Tokom perioda kada je upala aktivna (kada je zglob otečen i topao), tople primjene i odlazak u toplice mogu pogoršati stanje; zbog toga se uvijek treba konsultirati s ljekarom.
Je li genetska predispozicija važna kod reumatizma?
Kod nekih reumatskih bolesti genetska predispozicija je važan faktor rizika, ali i okolišni faktori imaju ulogu okidača u razvoju bolesti.
Treba li ići u reumatologiju zbog diskus hernije donjeg dijela leđa?
Zbog diskus hernije donjeg dijela leđa pacijenti se prvo trebaju obratiti Odjeljenju neurohirurgije; međutim, ako postoje popratna upalna stanja, treba se obratiti odjeljenju reumatologije.
